Premijer Sanader i šef Europske komisije José Manuel Barroso; sudeći po dosadašnjoj brzini pregovora i računajući kasniji proces ratifikacije, Hrvatska će teško u EU prije 2011.'Vaš premijer, Ivo Sanader, sasvim sigurno može biti iznimno zadovoljan rezultatima susreta s Georgeom Bushom i najbližim suradnicima američkog predsjednika, ali držim kako je njegovo uvjerenje prema kojem će Hrvatska već 2009. postati članica Europske unije, ipak poprilično pretjerano. Vašu zemlju tek očekuje najteži dio pregovora s Unijom koje ne treba shvatiti olako, a i vi i mi moramo uzeti u obzir unutarnje probleme s kojima se suočava EU. Zato smatram kako nije realno da će se, unatoč obostranoj dobroj volji, ispuniti prognoza vašega premijera“, kazao je krajem prošlog tjedna za Nacional član diplomatskog zbora akreditiran u Zagrebu.

Gotovo istovjetna klima vladala je posljednjih dana na nekoliko neformalnih diplomatskih sastanaka koji su se održali i na kojima su veleposlanici nekoliko zemalja članica Europske unije sa skepsom komentirali Sanaderovu najavu kako će Hrvatska do kraja 2008. završiti pregovore s Bruxellesom. Čini se da postoji poprilično jedinstvo u mišljenju da je riječ o Sanaderovu predizbornom podizanju optimizma. Dosadašnji tijek pregovora ne nudi mjesta za optimizam, drže Nacionalovi sugovornici, a pravi problemi još nisu niti otvoreni. Radi se o temama poput poljoprivrede ili ribarstva koje u Hrvatskoj izazivaju jake unutarnje napetosti. Diplomati u Zagrebu imaju dobar uvid u ovdašnje političke prilike i upoznati su sa zahtjevima opozicije za proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, ali i brojnim mišljenjima prema kojima hrvatski pregovarači ne bi smjeli prihvatiti klauzule koje omogućavaju prodaju strancima ovdašnjih nekretnina ili poljoprivrednih površina. Uostalom, upravo je zbog diskriminacije stranih kupaca i 4386 neriješenih zahtjeva za kupnju nekretnina, Europska komisija od Sanaderove vlade nedavno zahtijevala brže rješavanje ovog pitanja.

Neven Mimica, nekadašnji ministar europskih integracija, također ne vjeruje da je 2009. realan pristup Uniji. Kao član Nacionalnog odbora za pregovore s EU, svjedoči da Bruxelles izuzetno sporo otvara pregovore i tijekom screeninga prošlo bi najmanje šest mjeseci prije nego bi u Zagreb stigao europski odgovor za svako pojedino poglavlje. Ovaj tempo pokazuje da će i pregovori biti spori, a tek onda mora proći i ratifikacija u 27 parlamenata, tako da je puno realniji rok 2011. godina. Za razliku od Sanaderove vlade, Mimica dvogodišnje produljenje rokova ne doživljava negativno: “To nisu izgubljene već dvije dobivene godine. One nam omogućavaju da provedemo kvalitetne reforme te da u EU uđemo spremni, a ne kao gubitnici kojima će članstvo donijeti više štete nego koristi”.

Hrvatska mora ispregovarati ukupno 35 poglavlja, a u proteklih godinu dana odrađen je proces screeninga. Završeni su pregovori u poglavlju Znanost i istraživanje, i izuzme li se poglavlje Ostala pitanja, ostaju njih još 33. Ovaj lakši dio posla napravljen je u predviđenom roku, međutim tek sada slijede prave poteškoće. EU se ne cjenka s kandidatskim državama već postavlja uvjete koje ove moraju ispuniti. Odstupanja su moguća u određenim rokovima, kao što hrvatski pregovarači najavljuju da će poput Poljaka, Mađara ili Slovaka pokušati iskamčiti petogodišnji moratorij na prodaju šuma strancima. Treba znati da se neki kriteriji ne mogu zaobići i isto pravilo o zabrani prodaje u tom slučaju mora vrijediti i za hrvatske građane. Do sada su iz Europske komisije stigla stajališta o šest poglavlja i u njima se nalazi 13 tzv. Benchmarksa - "mjerila" ili primjedaba koje moraju biti riješene prije početka pregovora. U Bruxellesu nisu imali primjedbe na sedam poglavlja, a sada se čeka mišljenje europske administracije o preostalih 20 poglavlja. Tržišno natjecanje je poglavlje koje izaziva najveće probleme. Europska komisija drži kako brodogradnja predstavlja posebno neuralgičnu točku ovih pregovora jer ovaj sektor izaziva goleme financijske dubioze. Konkretno govoreći, kada Hrvatska postane članica EU, bez obzira hoće li se premijer prezivati Sanader, Račan ili Čačić, njegova vlada više neće smjeti sanirati gubitke brodograditelja. To znači da se tijekom iduće tri ili četiri godine brodogradilišta koja mogu tržišno egzistirati moraju stabilizirati i prodati, a ova druga jednostavno zatvoriti.

Slična je situacija i s industrijom čelika jer su pogoni u Sisku i Splitu stari i proizvode gubitke, a propali su pokušaji prodaje stranim investitorima. Europska komisija čeka od Sanaderove vlade Nacionalni plan restruktuiranja industrije čelika, ali i izmjene sadašnjih zakona i njihovo usklađivanje u pitanjima slobodnih zona, poreza na dobit te poticanja ulaganja.

Premda se radi o teškim pitanjima na početku pregovora, zahtjevi Europske komisije odražavaju novu logiku pregovaranja koja se prvi puta primjenjuje u slučaju Hrvatske. U prošlosti pregovori su vođeni od lakših poglavlja prema težim i prilikom posljednjeg kruga proširenja, vidjelo se da takva strategija izaziva probleme. Tako su poljoprivredni pregovori s Poljacima trajali do nekoliko dana prije ulaska ove zemlje u Uniju. U Bruxellesu su odlučili izbjeći reprize ovakvih slučajeva. Hrvatskoj su odmah postavljeni najteži uvjeti i Sanaderova vlada ne može računati ni na kakve popuste. Odmah se mora suočiti s nezadovoljstvom Europske komisije za poglavlje Slobode kretanja kapitala u kojem treba navesti precizne rokove i mjere za borbu protiv pranja novca.

Veći problem moglo bi biti otvaranje poglavlja Sloboda kretanja robe gdje će vlada morati pristati na niz ustupaka. Primjerice, zahtijeva se uklanjanje markica na kojima piše zemlja porijekla nekog proizvoda, a neće se smjeti provoditi akcije poput “Kupujmo hrvatsko”. EU u ovakvim situacijama djeluje rezolutno, tako je nedavno tvrtki iz Nizozemske zabranjeno pakiranje proizvoda u trokute uz obrazloženje da je riječ o ambalaži koja je identična onoj u kojoj se nalaze neki francuski sirevi.

VESNA PUSIĆ predlaže češće sastanke Nacionalnog odbora za praćenje pregovora i pregovaračVesna Pusić, predsjednica Hrvatske narodne stranke i članica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora smatra da je dosad učinjen solidan posao. Sada je potrebno intenzivirati aktivnosti kako bi iduća Vlada mogla dovršiti pregovore bez većih poteškoća do kraja 2008. Stvar je u tome da oko određenih poglavlja postoje politički problemi, poput ribarstva gdje oporba inzistira na raspravi o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP). Vesna Pusić dijeli mišljenje onih koji tvrde da time ne izazivaju konflikte s Unijom. “Jedno od temeljnih pravila EU je nediskriminacija, ali sadašnji ZERP je paradoksalan jer smo jedina država koja svojevoljno diskriminira svoje građane u odnosu na ribare iz EU. Važno da prije početka pregovora dogovorimo izmjene zakona, ali i riješimo druga pitanja poput luka i pomorskih veletržnica, a tek onda krenemo u pregovore. To je trebalo biti napravljeno prije šest mjeseci, a sada se moramo žuriti”, kaže Vesna Pusić.

Predsjednica HNS-a predlaže češće sastanke članova Nacionalnog odbora i pregovarača na kojima bi se unaprijed pokušali detektirati mogući zahtjevi iz Unije i onda odmah krenulo u promjenu zakonske legislative. Ovako je Hrvatska u pasivnom položaju i reagira tek kada iz Europske komisije stignu benchmarksi, mišljenje je Vesne Pusić.

Tako će već u petak pregovarači izložiti prijedlog ZERP-a i na taj način pokušati uvjeriti oporbu da ne pokreće ovo pitanje u Saboru. Ali kako su neki članovi pregovaračke ekipe za poglavlje Ribarstvo, koji su profesionalni ribari kritizirali stajališta pregovaračke ekipe, pitanje je hoće li biti postignut kompromis prije nego u siječnju 2007. započnu pregovori o ovoj tematici.

Također i unutarnji sukobi predstavljaju opasnost za tijek pregovora. HSS i SDP su najavili protivljenje prodaji poljoprivrednog zemljišta što će otežati razgovore u poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvitak. Teško je očekivati da će aktualna opozicija dati placet na pregovore koji će rezultirati gašenjem pojedinih brodogradilišta, a time i zatvaranjem nekoliko tisuća radnih mjesta.

Upućeni u tijek pregovora očekuju da bi Hrvatska mogla imati znatne probleme u još nekim poglavljima. Riječ je o poglavlju Okoliš, ali i Trans-europske mreže koje obuhvaća energetiku, željeznički i ostali promet. Vlada će se naći pod jakim pritiscima da liberalizira ove sektore i uključi ih u tržišnu utakmicu, a to može izazvati povećanje cijena usluga. Sloboda kretanja radnika još je jedno poglavlje koje redovito izaziva teškoće u pregovorima jer ubuduće će Hrvatska morati otvoriti tržište radne snage Nijemcima i Talijanima, ali i Rumunjima, Estoncima ili Bugarima. Osim toga, ovdašnji pregovarači očekuju poteškoće i u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Zbog stanja u pravosudnom sektoru iz Bruxellesa su stigli brojni prigovori i zahtjevi za konkretnu borbu s korupcijom i kriminalom. Reakcija je bila izrada Antikorupcijskog programa, no većina odredbi još se ne provodi.

Sanader je prije godinu dana bio uvjeren kako će za vrijeme austrijskog predsjedanja Unijom, hrvatska vlada zaključiti osam poglavlja, međutim završeni su pregovori oko jednog. Koliko god se Austrija spominje kao glavni saveznik Hrvatske, u njezinom polugodišnjem mandatu nije došlo do bitnijeg pregovaračkog progresa. Općenito je nezahvalno prognozirati brzinu pregovora jer, primjerice politički i ekonomski stabilna Slovenija, osam je godina pregovarala s Unijom, a čak nešto dulje Češka, Mađarska i Baltičke države.

WOLFGANG SCHÜSSEL i Kolinda Grabar-Kitarović; Hrvatska nije na pravi način iskoristila austrijsko predsjedanje EUTu je i jedan interni problem, a to je utjecaj politike na tijek pregovora. Nekoliko kompetentnih sugovornika ovih je dana potvrdilo u razgovorima za Nacional zadovoljstvo radom Vladimira Drobnjaka, šefa hrvatskog pregovaračkog tima. Drobnjak je uspio okupiti kvalitetne stručnjake, ali iako se govori o brojki od gotovo 500 pregovarača, upućeni tvrde da je stvarno angažirano njih dvjestotinjak. Radi se o malom broju eksperata koji sudjeluju u prevođenju dokumenata, usporedbama s europskom legislativom i komunikaciji s Bruxellesom. Među njima je puno nezadovoljnika pri čemu su manji problem niske plaće, a kudikamo veći opstrukcija i nerazumijevanje političara. Premda nerijetko govore o Europskoj uniji, izgleda kako zastupnici nisu upoznati s okvirom u kojem se vode pregovori. Tako je i na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za praćenje pregovora s EU, pregovarače iziritiralo nepoznavanje materije koje su pokazali pojedini članovi.

POGLAVLJA ZA PREGOVORE

1. Sloboda kretanja radnika - Jedno od poglavlja koja će se po svemu sudeći rješavati pri kraju pregovora. Cilj hrvatske strane je dobiti što je moguće dulji prijelazni period od najmanje nekoliko godina u kojem bi bio ograničen dolazak radnika iz EU. Ovdje se misli na tzv. plave kute jer menadžeri i voditelji firmi već imaju pravo rada u Hrvatskoj.
2. Sloboda kretanja roba - EU traži učinkovitost u uklanjanju izvancarinskih barijera. Potrebno provesti i standardizaciju više od 5000 proizvoda za što će trebati dopunski rok od par godina.
3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga - Ovdje se radi o ukidanju nekih povlastica koje unutar profesionalnih cehova imaju odvjetnici, liječnici ili arhitekti. Ulaskom u EU ove poslove moći će u Hrvatskoj obavljati i njihovi kolege iz članica Unije. Očekuju se jaki otpori liječnika i pravnika.
4. Sloboda kretanja kapitala - Glavno je pitanje prodaje strancima nekretnina i poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska to mora omogućiti, a pokušat će izvući bar 5-godišnji moratorij, dok se ovdašnji građani financijski ne konsolidiraju i počnu kako-tako parirati strancima. Nekim zakonima želi se onemogućiti prodaja pojedinih područja, ali to će zahvatiti i Hrvate, a ne isključivo strane građane jer je diskriminacija neprihvatljiva.
5. Javne nabave (Bruxelles zahtijeva transparentnu provedbu javnih nabava i jačanje kontrolnih institucija, posebno na lokalnim razinama)
6. Pravo trgovačkih društava - Usvajanje europskih standarda i ponašanja.
7. Pravo informatičkog vlasništva - Ovdje je situacija prilično povoljna. Zakon o zaštiti autorskih prava je dobar, ali trebat će osigurati mehanizme primjene u svakodnevnici.
8. Tržišno natjecanje - Možda i najkompleksnije poglavlje zbog unutarnjih implikacija. Već su stigla četiri benchmarksa - za brodogradnju, industriju čelika, usklađivanje zakona o slobodnim zonama i ulaganjima te za državne potpore. Prihvaćanje europskih pravila dovest će do gašenja dijela industrije i izazvat će niz napetosti.
9. Financijske usluge - Prvenstveno se odnosi na funkcioniranje bankarskog sustava oko čega EU nema zamjerki.
10. Informacijsko društvo i mediji - Bez većih zamjerki, osim što će od vlade zahtijevati da ne pokuša mijenjati zakone kojim bi preuzela kontrolu nad HTV-om ili Hinom.
11. Poljoprivreda i ruralni razvitak - Hrvatska ovdje nije dobila benchmarkse što je pokazatelj da ovdašnju poljoprivredu u Europskoj uniji uopće ne smatraju konkurencijom. EU će zahtijevati podizanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, a hrvatska strana želi dobiti što više poticaja i zahtijevat će da oni iznose barem 50, a ne 25 posto kao što želi Bruxelles.
12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika - Važno zbog prodaje poljoprivrednih proizvoda u EU. Primjerice, kada je Austrija ušla u Europsku uniju, dvije trećine svojih proizvoda zbog niske kvalitete nije smjela plasirati izvan državnih granica.
13. Ribarstvo - ZERP je tema koju će u Bruxellesu žestoko kritizirati. U ostatku pregovora, Hrvatska želi izvući koncesije za izgradnju ribarske flote i izgradnju novih veletržnica, ali i osigurati poticaje domaćim ribarima. Osim toga, javnosti će trebati objasniti da je ribarstvo dio zajedničke politike EU i o tome će u budućnosti odlučivati Bruxelles, a ne Zagreb.
14. Prometna politika - Europska unija traži od Hrvatske omogućavanje konkurencije u željezničkom i cestovnom prometu. Zbog loše situacije u HŽ, ova tvrtka će pojavom strane konkurencije imati velike probleme.
15. Energetika - Hrvatska mora prihvatiti liberalizaciju energetskog tržišta. To znači da nije obvezna privatizacija HEP-a koji smije ostati u državnom vlasništvu, međutim mora se dopustiti dolazak konkurentskih tvrtki.
16. Porezi - Područje u kojem članice Unije i dalje zadržavaju visoku autonomiju. Očekuju se zahtjevi za stvaranjem okvira unutar kojeg postoji PDV, tako da će Bruxelles predložiti ukidanje nulte stope koja danas postoji.
17. Ekonomska i monetarna politika - Hrvatska mora prihvatiti maastritske kriterije kojima se deficit ograničava na 3 posto i dokazati da će nekoliko godina nakon uključenja u Uniju, biti sposobna uvesti euro.
18. Statistika - Ovo poglavlje podrazumijeva prihvaćanje metodologije Eurostata. Zbog situacije u Državnom zavodu za statistiku za ispunjenje kriterija, trebat će nekoliko godina.
19. Socijalna politika i zapošljavanje - U hrvatskom pregovaračkom timu tvrde da su postojeći zakonski propisi nekvalitetni i trebat će dosta napora da ih se uskladi s propisima EU. Upitni su i administrativni kapaciteti poput centara za socijalni rad, tako da će ovaj sektor biti pod snažnim pritiskom Unije.
20. Poduzetništvo i industrijska politika - Olakotna okolnost je da Hrvatska nema industrijsku politiku. Članovi Nacionalnog odbora za pregovore s EU traže da se omogući još nekoliko godina davanja poticaja industrijskim granama kojima prijeti kolaps.
21. Trans-europske mreže - Hrvatska je izgradila ili gradi cestovno-željezničku mrežu koridora. Od EU će se pokušati dobiti sredstva za modernizaciju i obnovu željeznica.
22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata - Izuzetno važno poglavlje jer uslijed centralizacije Grad Zagreb je desetak puta razvijeniji od Like, dijelova Slavonije ili Banovine. Ovdje postoji sukob u Nacionalnom odboru jer Sanaderova vlada predlaže podjelu na dvije, a opozicija na 4 ili 5 regija, koje bi primale novac iz razvojnih fondova Europske unije. Za sada u Bruxellesu zagovaraju barem tri regije, a odluka će se znati za nekoliko mjeseci).
23. Pravosuđe i temeljna prava - Kompleksno poglavlje jer u Bruxellesu znaju da je pravosuđe rak-rana današnje Hrvatske. Već su stigli prigovori zbog korupcije i vlada mora izmijeniti niz zakona, ali i osigurati njihovu implementaciju. Ovo će možda biti posljednje poglavlje koje će se zatvoriti u cjelokupnim pregovorima.
24. Pravda, sloboda i sigurnost - Isto kao i pregovori o pravosuđu, ali ovdje Bruxelles provjerava koliko Hrvatska zakonima i djelima štiti i manjine, kako rade sudovi ili se poštuju ljudska prava. Očekuju se snažni i dugotrajni pritisci na Zagreb.
25. Znanost i istraživanje - Jedini do sada zatvoreni pregovori.
26. Obrazovanje i kultura - Trebali su biti brzo riješeni, no onda je Hrvatska stavljena u paket s Turskom kojoj se predbacuje nepoštivanje kulturnih i nacionalnih prava Kurda. Hrvatska nema slične probleme, iako će morati osigurati ravnopravni pristup obrazovanju različitih skupina, poput Roma ili nekih manjina.
27. Okoliš - Vrlo nezgodni pregovori, ponajprije zbog brojnih promjena propisa i cijene koju će to iziskivati. Računice pokazuju da će tijekom idućeg desetljeća u sektoru zaštite okoliša - a kako bi preuzela standarde EU - Hrvatska potrošiti između 10 i 11 milijardi eura.
28. Zaštita potrošača i zdravlja - Iz Bruxellesa stižu najave za dopunom nekoliko zakona iz ove sfere, ali izgleda kako neće biti većih problema. Hrvatska vlada treba omogućiti veći utjecaj nevladinih organizacija poput Udruge za zaštitu potrošača.
29. Carinska unija - EU smatra da u ovom poglavlju Hrvatska zadovoljava većinu standarda. Ipak, za neke proizvode morat će se dodatno smanjiti carinske stope.
30. Vanjski odnosi - Ovdje se od Hrvatske traži iskazivanje spremnosti prilagodbe zajedničkoj europskoj trgovinskoj politici.
31. Vanjska sigurnosna i obrambena politika - Hrvatska mora iskazati konkretnu spremnost sudjelovanja u jedinstvenoj obrambenoj i sigurnosnoj strategiji. Iako to nije uvjet, članstvo u NATO predstavljalo bi olakšavajuću okolnost.
32. Financijski nadzor - Traži se snažan nadzor nad pranjem novca i njegovo zaustavljanje što podrazumijeva i borbu protiv organiziranog kriminala. Europska komisija nije zadovoljna stanjem u ovom području i zbog promjena zakona i njihove praktične primjene, očekuju se dulji pregovori.
33. Financijske i proračunske odredbe - Jedno od najvažnijih poglavlja. Uključuje i to koliko će Hrvatska u budućnosti novca davati u proračun Europske unije, ali i koliko sredstava će stizati natrag. Dosadašnja pregovaračka praksa pokazala je da se oko ove tematike vode dugotrajne konzultacije.
34. Institucije - Lakše poglavlje u kojem vlada mora dati generalnu suglasnost da će Hrvatska sudjelovati u radu zajedničkih europskih institucija.
35. Ostala pitanja - Za sada nije poznato što obuhvaća ovo poglavlje, ali moglo bi uključiti probleme koji su zaobiđeni u ostatku pregovora. Tako bi EU mogla sugerirati da se ovdje riješe pogranični sporovi između Hrvatske i Slovenije. U ovakvim situacijama Europska unija ne zauzima stranu, no gotovo uvijek diskretno podržava interese države koja je već njihova članica.

Iskrivljene teze euroskeptika u Saboru

IVO SANADER I ANGELA MERKEL Njemačka od početka službeno podržava ulazak Neki članovi pregovaračkog tima zamjeraju Ivici Račanu zbog izjave kako Hrvatska možda bude na gubitku od ulaska u EU. Radi se o iskrivljenoj tezi, kažu oni, jer će uspjeh pregovora značiti da je Hrvatska spremna na ulazak u Uniju i nikako nije moguće govoriti o tome da Europa može izazvati štetne posljedice. Ovo su uglavnom stajališta koja zastupaju HSS i HSP i oni već dobivaju atribut euroskeptika.

email to:Robert Bajrusi