Danas je svaka deveta osoba u svijetu starija od 60 godina, do 2050. godine taj će se omjer povećati na svaku petu osobu, a zbog starenja populacije do 2150. godine čak svaka treća osoba u svijetu imat će više od 60 godina, piše Jutarnji list. Predviđanja su da će radno sposobnih 2031. godine u Hrvatskoj biti 587 tisuća manje nego 2001., domaći demografi upozoravaju da će uz nedostatak radne snage, jedan od najvećih problema zbog starenja stanovništva biti nedostatak kvalitetne skrbi za starije osobe. "Kod nas su sve mjere dominantno usmjerene na podizanje razine nataliteta, a samo se marginalno spominju starije osobe. Naime, kod nas je danas dominantna populacija između 60 i 70 godina i ta će granica sve više prelaziti granicu od 70 godina, a riječ je osobama za koje nije dovoljno razvijena skrb, i to će biti jedan od velikih problema starenja našeg stanovništva", upozorio je demograf Jakov Gelo.

Prema projekcijama UN-a, s današnjih 688 milijuna starijih od 60 godina ta će se populacija do 2050. godine povećati na čak dvije milijarde te prvi put premašiti broj djece do 14 godina. U podacima UN-a stoji da u razvijenim zemljama trenutno radi 22 posto starijih od 60 godina, dok je u istoj dobi radno aktivno 11 posto žena. Zbog niske razine socijalne sigurnosti i malih mirovina u nerazvijenim zemljama i stariji od 60 godina pokušavaju raditi što je moguće dulje, pa je sada taj omjer na razini 50 posto muškaraca starijih od 60 koji i dalje rade te 19 posto žena. Hrvatskoj je potrebna kvalitetna demografska politika jer od početka 90-ih bilježi negativan prirast. Posljednju Vladinu populacijsku politiku koja predviđa povećanje najnižeg dječjeg doplatka na 200 kuna, besplatne udžbenike za sve učenike u sustavu obveznog obrazovanja te populacijski dodatak za obitelji s troje ili više djece, demografi uglavnom ocjenjuju nedovoljnom za veće pomake u demografskoj slici Hrvatske. Udio stanovništva starijeg od 65 godina do 2050. godine, predviđaju demografi, biti će iznad 30 posto.