Objavljeno u Nacionalu br. 573, 2006-11-07

Autor: Eduard Šoštarić

HRVATSKA RATNA BRODOGRADNJA

Francuska 'nemoralna ponuda'

Zajednički francusko-hrvatski projekt je neusporediv s bilo kojim vojnim projektom od hrvatskog osamostaljenja, a francusku ponudu u HRM-u nazivaju nemoralnom, jer se teško može odbiti

Gowind 200 bi za potrebe HRM-a gradila hrvatska brodogradilištaGowind 200 bi za potrebe HRM-a gradila hrvatska brodogradilišta Francuska je koncem prošlog mjeseca hrvatskoj brodogradnji ponudila iznimno povoljan zajednički projekt izgradnje vojnih plovila. Hrvatskoj se nudi sudjelovanje u gradnji francuskih fregata FREMM i to na 16 pramčanih sekcija od kojih je svaka dužine 70 metara. Ponuda vrijedi ako bi se Hrvatska odlučila za nabavu četiri francuske korvete tipa Gowind 200, od kojih bi se samo jedna izgradila u francuskom brodogradilištu, a ostale tri u jednom od hrvatskih brodogradilišta, najvjerojatnije u Kraljevici. Radi se o vrsti posla koji se Hrvatskoj nije ponudio od trenutka njezina osamostaljenja i ne može se usporediti s niti jednim sličnim barem kad je riječ o obrambenom projektu Republike Hrvatske s nekom europskom državom. U Hrvatskoj ratnoj mornarici ovu su ponudu nazvali "nemoralnom", jer će se teško moći odbiti.

Dvije korvete Gowind 200 bile bi potpuno borbeno opremljene za potrebe Ratne mornarice, a dvije bi bile namijenjene obalnoj straži uz mogućnost da se u vrlo kratkom roku za slučaj potrebe i one opreme svim borbenim sustavima nužnim za ratno djelovanje na moru. Uz sve to, Francuska je izrazila spremnost da hrvatska brodogradnja gradi korvete Gowind i za treća tržišta, osobito na Bliskom istoku i Mediteranu zbog dobrih i prijateljskih odnosa hrvatskog predsjednika Stipe Mesića s čelnicima država tog dijela svijeta. Premda se tvrdilo kako je korveta Gowind 200 po cijeni od 200 milijuna eura za potpuno borbeno opremljenu varijantu preskupo plovilo i da financijska sredstva dugoročno planirana za potrebe Hrvatske ratne mornarice ne mogu nikako pokriti takav trošak, te da bi se to moglo učiniti jedino traženjem sredstava iz državnog proračuna, pokazalo se kako to uopće ne mora biti tako. Poznata je činjenica da hrvatska država mora oporavak brodogradilišta subvencionirati ionako s još barem 6 -10 milijardi kuna. Sve do sada subvencioniranje hrvatskih brodogradilišta od strane države bilo je bez plana, odgovornosti i transparentnosti za trošenje dodijeljenih sredstava. Međutim, ovog puta subvencioniranje bi išlo ciljano za određeni projekt u određenim brodogradilištima i s vrlo konkretnim učincima kojim bi se zaostala hrvatska brodogradnja s tehnološke razine 2 na kojoj su hrvatske raketne topovnjače “Petar Krešimir” i “Dmitar Zvonimir”, podigla na razinu 5. Subvencioniranjem bi se trajno otvorilo nekoliko stotina novih radnih mjesta i nekoliko desetina novih zanimanja.email to:Eduard Sostaric Rudan

Brodogradilišta koja bi dobila posao sudjelovanja u gradnji francuskih fregata FREMM pri tome bi i dobro zarađivala što bi olakšalo kupovinu odnosno znatno smanjilo cijenu izgradnje korveta klase Gowind 200 koje inače u potpuno opremljenoj ratnoj verziji stoje 200 milijuna eura. Cijena istih plovila u verziji obalne straže iznosila bi oko 120 milijuna eura. Prema svim iskustvima do sada najbolja sanacija i restrukturiranje brodogradnje događaju se kroz programe koji nude tehnološki i organizacijski napredak, a francuska ponuda je vrlo nalik tomu.

Međutim, hrvatska strana mora odgovoriti na ovakvu ponudu do konca godine, jer u suprotnom cijeli će se privilegirani posao odseliti u Bugarsku na Crno more. Bugarska želi graditi četiri korvete tipa Gowind, a Gruzija dvije. Odustane li Hrvatska od cijelog ponuđenog projekta Francuzi će posao sudjelovanja u gradnji francuskih fregata FREMM dati Bugarskoj. Ipak, Francuzi se nadaju pozitivnom odgovoru hrvatske strane i zajedničkom radu na najvećem projektu u povijesti europske ratne brodogradnje. Do sada je iskazana narudžba za 27 brodova, od toga je 17 za Francusku i 10 brodova za Italiju. Fregata FREMM i korveta Gowind su vjerojatno brodovi s najmanjom cijenom u svojim klasama. Oba broda su nastala nakon velikog ulaganja u fregate klase La Fayette kojih je izgrađeno četrnaest do sada. Povećani La Fayette je fregata FREMM, a smanjeni je korveta Gowind. Odustane li Hrvatska, hrvatska brodogradnja više nikad neće imati priliku sudjelovati u tako značajnom obrambenom europskom mornaričkom vojnom projektu. Treba uzeti u obzir još jednu činjenicu. Sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim misijama NATO saveza na moru donosi smanjenje mogućnosti pogibije hrvatskih vojnika u misijama poput one u Afganistanu, jer s jednim ratnim brodom stavljenim na raspolaganje NATO savezu u mirovnim operacijama na moru Republika Hrvatska zamjenjuje ekvivalent satnije vojnika pješaka u drugim mirovnim operacijama na kopnu. Za sada, Hrvatska ratna mornarica nema priliku sudjelovati na taj način u operacijama na moru iz jednostavnog razloga, jer nema niti jedan brod u svom sastavu koji je sposoban i pouzdan otploviti i boraviti na otvorenom moru. Velik dio opreme Hrvatske ratne mornarice je tehnološki zastario, a neriješeni su i problemi redovitog i propisanog periodičnog održavanja. HRM nema sposobnost protupodmorničkog djelovanja i raspolaže jednom podmornicom koja nije operativno uporabljiva te je odlučeno da se podmornica povuče iz uporabe.

Rakete RBS-15 temeljno su naoružanje triju raketnih topovnjača RTOP-11, 12 i 21 i triju mobilnih obalnih lansera. Danas ima ukupno 47 raketa toga tipa, od kojih je 26 višak i svima je potreban remont. HRM ne raspolaže naoružanjem za protuzrakoplovnu borbu i ono je nedovoljno po količini i po kvaliteti. Stoga se već od iduće godine očekuje remont raketa RBS-15 u Švedskoj, kao i modernizacija protuzrakoplovnih sustava na raketnim topovnjačama. Tek početkom 2010. predviđa se početak nabave četiriju patrolnih brodova za potrebe obalne straže, dok se u iduće četiri godine planira kupiti 11 plovila različite namjene, i to od školskih, rezidencijalnih do barkasa. Uglavnom, HRM će za nabavu nove opreme i sredstava utrošiti 795 milijuna kuna, dok će 270 milijuna kuna utrošiti na modernizaciju postojećeg, i to za remont motora i modernizaciju raketnih topovnjača RTOP-11 i 12, remont raketa RBS-15, završno opremanje RTOP-12 i modernizaciju protuzračne obrane na topovnjačama. RTOP-21 je sposoban za plovidbu samo pomoću dizelskih motora i kao takav ima pogonske performanse lošije za 45-50 posto. Remont Rolls Royce plinskih turbina nije obavljen od 1991. zbog nedostatka sredstava. Značajnija sredstva nisu uložena ni u održavanje MTU motora, ali su oni još uvijek operativno upotrebljivi zahvaljujući tradicionalnoj kvaliteti njemačkih motora, iako prema broju pogonskih sati zahtijevaju ozbiljnije zahvate. Od četiri patrolna broda OB-61 “Novigrad”, OB -62 ”Šolta”, OB-63 “Cavtat” i OB-64 “Hrvatska Kostajnica” djelomično su ispravna samo dva. OB-61, koji je najstariji, već se počeo koristiti kao izvor pričuvnih dijelova za ostale brodove, a OB-64 je neispravan zbog problema oko zaštite i nadzora glavnih pogonskih strojeva. Dva pramčana topa švedske proizvodnje BOFORS 40 mm s patrolnih brodova su potpuno neispravna, a druga dva očekuje ozbiljan remont već dulji period. Zbog angažmana različitih brodogradilišta i privatnih tvrtki na patrolne brodove je ugrađivana oprema različitih proizvođača, često upitne kvalitete, tako da su brodovi postali međusobno nekompatibilni i otežana je mogućnost međusobne zamjene dijelova, što je jedna od temeljnih pretpostavki u planiranju održavanja vojne opreme. Mini podmornica P-01 “Velebit” je već dulje vrijeme izvan operative. Marginalizacija HRM-a posljedica je nekoliko okolnosti. Hrvatskoj ulaskom u članstvo ne prijeti vojna ugroza s mora, visoka vojna tehnologija sve je skuplja, pa ni najbogatije zemlje ne mogu kvalitetno održavati borbenu spremnost vlastitih ratnih mornarica, kapaciteti ratnih mornarica članica NATO saveza s obzirom na stupanj opasnosti s mora su preveliki, svuda su troškovi vojnog proračuna za mornaricu u dramatičnom padu, ratni se brodovi raspremaju i tako se smanjuje broj osoblja zaposlenog u RM-u. Pored toga, smanjenje HRM-a u uvjetima kolektivne sigurnosti moglo se očekivati i zbog činjenice da NATO-ovo brodovlje već dulje vrijeme potpuno kontrolira i nadzire promet u Jadranskom moru. OKVIRI Najveći projekt u povijesti FREMM je najambiciozniji europski projekt gradnje ratnih brodova nakon 2. svjetskog rata. Program se radi u kooperaciji s Italijom. Uz 17 francuskih planira se i izgradnja 10 fregata za Italiju. Ulazak fregata FREMM u francuske oružane snage predviđa se 2010. Projekt iznosi 5 milijardi eura.

Zastarjela i neispravna HRM Raketna topovnjača RTOP 11 “Petar Krešimir IV” već je neko vrijeme u neispravnom stanju, jer je od tri pogonska stroja ruske proizvodnje tipa M-503 jedan motor neispravan, a druga dva očekuje veliki remont zbog isteka režima radnih sati. Od osamostaljenja Hrvatske taj brod nikad nije kroz dulji vremenski period radio s potpuno ispravna sva tri motora. Elektronički sustav za navođenje raketa brod-brod RBS 15-SAM švedske proizvodnje već dulje vrijeme nije ispravan i kao takav je borbeno neupotrebljiv. RTOP-12 “Dmitar Zvonimir” porinut je 2001. godine s istim ruskim motorima koji su inkompatibilni s NATO standardima kako zbog malog radnog ciklusa, tako i zbog specijalnog pogonskog goriva. Brod nije završen i nije izvršena homologacija, glavni krmeni oružni sustav, a 6-cijevni ruski top AK 630 nije naručen niti montiran na brod i na njegovu mjestu stoji prazna kupola. RTOP-21 s njemačkim MTU motorima i Rolls Royce plinskim turbinama nije u potpunoj borbenoj upotrebi još od 1991. zbog neispravnosti tih turbina.

Vezane vijesti

Šeks od Mesića zatražio skidanje oznake državne tajne s dokumenta iz 1991.

Šeks od Mesića zatražio skidanje oznake državne tajne s dokumenta iz 1991.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks potvrdio je danas da je od predsjednika Republike Stjepana Mesića zatražio da skine oznaku državne… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika