Ministar Božidar Kalmeta Autocesta Zagreb - Sisak, jedan od velikih projekata Vlade, po svemu sudeći neće biti završena u predviđenim rokovima zbog sukoba između HDZ-a s jedne, te SDP-a i HSS-a s druge strane, koji traje već gotovo godinu dana. Umjesto da se razriješi, taj sukob postaje još veći jer su akteri s obiju strana u posljednjih nekoliko dana počeli javno optuživati jedni druge za opstrukcije, bojkot i sabotiranje izgradnje autoceste, a sve zbog jedne dionice dugačke tek 1800 metara, o kojoj ovisi cjelokupna izgradnja.

Tihi rat između HDZ-ove vlade i koalicije SDP-a i HSS-a koji su na vlasti u Zagrebačkoj županiji započeo je još prije nekoliko mjeseci, no tek se prije nekoliko dana o tome počelo govoriti i javno. Javno iznošenje problema započeo je ministar Božidar Kalmeta, koji je na Vladinoj sjednici što je prije desetak dana održana u Sisku javno prozvao čelnike Zagrebačke županije i optužio ih za moguće kašnjenje cjelokupnog projekta vrijednog 1,360 milijardi kuna. Već sljedeći dan uslijedili su ljutiti odgovori iz redova HSS-a i SDP-a, koji su kritizirali Sanaderovu vladu navodeći da HDZ lažnim optužbama pokušava prikriti da država zapravo nema novca za dovršenje zahtjevne autoceste. Cijeli slučaj počeo je u studenome 2005., kad se prionulo izgradnji autoceste. Tijekom planiranja buduće trase, stručnjaci iz Hrvatskih autocesta došli su na ideju da se promijeni koridor trase kod Velike Gorice, gdje bi se buduća autocesta trebala spojiti sa Zagrebom. Naime, u prvotnim planovima, novoizgrađena autocesta trebala se jednostavno spojiti na postojeću cestu koja povezuje Veliku Goricu i Zagreb. Međutim, kako je riječ o staroj cesti na kojoj je promet vrlo gust, stručnjaci iz HAC-a iznijeli su prijedlog da se nova autocesta donekle preusmjeri, te da se, umjesto postojećih jednog ili dvaju prometnih čvorova prema Zagrebu, izgradi sveukupno njih četiri, čime bi se rasteretila postojeća cesta, te omogućila bolja povezanost Velike Gorice i Zračne luke Zagreb sa središtem Zagreba i državnom autocestom A3 Bregana - Zagreb - Lipovac. S takvim prijedlogom stručnjaka složili su se i političari, pa je tako 6. prosinca 2005. potpisan Sporazum o utvrđivanju izmještanja starog koridora trase prve dionice autoceste Zagreb - Sisak na području južnog ulaza u grad Zagreb. Među potpisnicima sporazuma bili su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, velikogorički gradonačelnik Tonino Picula, zagrebački župan Stjepan Kožić te predstavnici Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. Preuzeta obveza prve trojice potpisnika bila je da u što kraćem roku donesu izmjene i dopune svojih prostornih planova, ovisno o dijelovima trase koji prolaze kroz njihov teritorij, kako bi se stekli uvjeti za ishođenje svih potrebnih dozvola i početak gradnje. Milan Bandić pobrinuo se da prostorni plan grada Zagreba bude usvojen vrlo brzo, pa se to dogodilo već 11. veljače 2006.

Međutim, ubrzo se pokazalo da postoji problem sa Zagrebačkom županijom, odnosno da je počeo tihi rat između HDZ-ove vlade i čelnika Zagrebačke županije. Naime, da bi Skupština županije usvojila izmjene i dopune prostornog plana, nužno je da se prije toga s time složi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. HSS-ov župan Stjepan Kožić u ministarstvo Marine Matulović-Dropulić odaslao je izmjene i dopune prostornog plana, ali je u njemu izbjegao ucrtati prostor za odlagalište otpada, što je uvjet koji bi Županija trebala ispuniti, a bez kojeg Ministarstvo prostornog uređenja ne može izdati pozitivnu suglasnost. Odbijanje suglasnosti vladajuća koalicija HSS-SDP odmah je preuzela kao alibi za nedonošenje novog prostornog plana, navodeći da Vlada putem ministarstva Marine Matulović-Dropulić ucjenjuje Zagrebačku županiju, čime je počeo i formalno-pravni sukob koji još traje, jer svaka od sukobljenih strana tvrdi da se “samo želi držati zakona” i krivnju za kašnjenje prebacuje na drugu stranu. Zagrebački župan Stjepan Kožić za Nacional je prokomentirao cijeli slučaj. “Nitko iz Vlade ne bi trebao javno govoriti da mi nešto ne želimo ili sputavamo. Mislim da to jednostavno nije istina. Samo tražimo način da se to riješi. Uostalom, imamo informaciju da su se u nekim županijama dobivale suglasnosti koje mi trebamo dobiti bez uvjetovanja da se ucrtavaju lokacije za zbrinjavanje otpada, što znači da se samo nas pokušava natjerati na nešto. Zakonom o otpadu i Strategijom gospodarenja otpadom propisano je da svaka županija u svojim prostornim dokumentacijama mora definirati jednu lokaciju za zbrinjavanje otpada. To se, dakako, odnosi i na Zagrebačku županiju. Međutim, u propisima nije rečeno u kojem roku se to mora učiniti. Prema tome, mi smo namjeravali te stvari uvažiti u sljedećim izmjenama prostornog plana. To više jer imamo informacije da su neke županije ili jedna od njih, konkretno Splitsko-dalmatinska, dobile suglasnost, a da deponij nije bio definiran. Od Ministarstva ne tražimo da nam iziđe u susret, nego da nam da suglasnost na izmjene i dopune prostornog plana. I ponavljam: zadovoljila bi nas i uvjetna suglasnost, da se recimo obvežemo da nove izmjene donesemo u roku od godine dana”, zaključio je Kožić. U cijeloj priči posebno je bizarna činjenica da kroz teritorij Zagrebačke županije prolazi tek djelić buduće autoceste, odnosno da je riječ o dionici manjoj od dva kilometra, a cijela bi autocesta trebala iznositi 46,4 kilometra. Međutim, čelništvo Zagrebačke županije zauzelo je stav da ih HDZ-ova vlada neće ucjenjivati obvezom utvrđivanja deponija otpada, što su čelnici Županije odredili kao temu o kojoj će se u županiji raspravljati tek dogodine. “Lokacijska i građevinska dozvola moraju činiti jednu suvislu cjelinu, tako da se ne mogu dobiti pojedinačno. Zato smo blokirani i na dijelu koji ne potpada pod Zagrebačku županiju, jer se zbog ta dva kilometra ne mogu ishoditi papiri ni za nesporne dijelove. Sve to ako ćemo poštovati zakonsku regulativu. Ne možeš s jedne strane rušiti bespravnu gradnju i istodobno biti bespravni graditelj. To nije politika ove vlade i toga se moramo dosljedno držati”, kazao je Nacionalovu novinaru izvor iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Premda se očekivalo da će tijekom mjeseci pregovaranja na posljetku popustiti županijsko čelništvo, HSS-ov župan Stjepan Kožić na sjednici županijske skupštine krajem rujna s dnevnog je reda skinuo točku na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama i dopunama prostornog plana, tvrdeći da se o tome nema što raspravljati dok Ministarstvo prostornog uređenja ne izda pozitivnu suglasnost. Istodobno je ministar Kalmeta u razgovorima pokušavao utjecati na svoju stranačku kolegicu Marinu Matulović-Dropulić, koja mu je objašnjavala da je zakon priječi da županiji progleda kroz prste. Nakon niza neuspješnih sastanaka i pregovora, ministar Kalmeta odlučio je javno progovoriti o problemu, što je dodatno rasplamsalo sukob. Naime, iz redova HDZ-a mogu se čuti neformalne optužbe da SDP i HSS namjerno odugovlače sa svojim obvezama i tako bojkotiraju cjelokupni projekt autoceste Zagreb - Sisak, čime žele HDZ-u oduzeti predizborni adut. S druge strane, iz oporbenih redova posljednjih se dana sve češće čuju komentari kako je HDZ umjetno izazvao cijeli sukob, jer optužbama na račun oporbe želi prikriti pravo stanje stvari, a navodno je riječ o tome da u državnom proračunu nema dovoljno novca za izgradnju autoceste.

Dakako, obje strane takve optužbe plasiraju neformalnim putovima, ne želeći se javno konfrontirati s drugom stranom, pogotovo zato što se, kako ističu Nacionalovi izvori, prije nekoliko dana u cijeli slučaj upleo i sam premijer Ivo Sanader, koji bi u razgovorima s čelnicima HSS-a i SDP-a na državnoj razini trebao pokušati riješiti problem.

Nepoštivanje dogovora
Kad je krajem 2005. postalo jasno da će se mijenjati koridor trase autoceste, predstavnici investitora te gradova Zagreba i Velike Gorice i Zagrebačke županije potpisali su sporazum kojim su se obvezali u što kraćem roku u svoje postojeće prostorne planove unijeti tu izmjenu kako bi se mogli pribaviti svi papiri potrebni za početak radova na autocesti.

Bez centra za otpad nema prostornog plana
Ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić u petak, 3. studenog, Nacionalovu je novinaru iznijela službeni stav svog ministarstva. “Ministarstvo ne može dati suglasnost na izmjene prostornog plana Zagrebačke županije jer u njemu nema određene lokacije za županijski centar za gospodarenje otpadom, koju prema Strategiji o gospodarenju otpadom RH svaka županija mora imati. Kako su županijski prostorni planovi izrađeni prije donošenja Strategije o gospodarenju otpadom, kod svake izmjene i dopune županijskog prostornog plana Ministarstvo to zahtijeva. Prema Strategiji moguće je i da dvije ili više županija imaju zajednički centar za gospodarenje otpadom. Grad Zagreb i Zagrebačka županija potpisali su sporazum kojim je dogovoreno da se cjelokupni otpad iz Zagrebačke županije zbrinjava i spaljuje u spalionici otpada u Zagrebu, a da se deponij za šljaku i pepeo iz spalionice locira u Zagrebačkoj županiji. Prilikom izmjena i dopuna prostornog plana grada Zagreba Ministarstvo se nije složilo s tim planom dok se točno ne odredi lokacija za centar za gospodarenje otpadom - lokacija za spalionicu otpada”, ističe Marina Matulović-Dropulić. Na optužbe HSS-a i SDP-a o tome kako je u sličnom slučaju Splitsko-dalmatinskoj županiji progledala kroz prste, ministrica Dropulić samo je kratko odgovorila: “Splitsko-dalmatinska županija ima određenu lokaciju za županijski centar za gospodarenje otpadom, a imala ga je i prije izmjene svog prostornog plana.”

email to: Plamenko Cvitić