Objavljeno u Nacionalu br. 573, 2006-11-07

Autor: Nina Ožegović

SUMRAK KNJIGE

Zašto plaču hrvatski izdavači

PAD PROIZVODNJE I PRODAJE knjiga te skoro upola smanjenu potporu Ministarstva kulture veliki izdavači preživljavaju zahvaljujući tiskanju udžbenika dok se mali i srednji bore za opstanak ponudom novih i atraktivnih naslova

Mišo Nejašmić, direktor Jesenski i TurkaMišo Nejašmić, direktor Jesenski i TurkaU Hrvatskoj se godišnje tiska pola knjige na tisuću stanovnika, što govori o totalnom slomu hrvatskog izdavaštva”, izjavio je Seid Serdarević, vlasnik i direktor zaprešićke Frakture, koja je u zadnje dvije godine narasla od malog do srednjeg izdavača koji godišnje objavljuje od 25 do 30 naslova, a među njima i domaćeg hit autora Antu Tomića. Fraktura je orijentirana na kvalitetnu domaću i stranu proznu produkciju, a opstaje, kaže Serdarević, zahvaljući tome što u firmi nema zaposlenih - sve radi sam sa suprugom Sibilom Serdarević, a povremeno angažira vanjske suradnike, primjerice, prevoditelje. Serdarevićeva tvrdnja na prvi pogled zvuči blasfemično. U izlozima hrvatskih knjižara vide se brojni naslovi autora svjetskih hitova, poput Candace Bushnell ili Frédérica Beigbedera, police shopping centara pune su kuharica i chick-lit izdanja, gostuju svjetske književne zvijezde, a književni festivali pune novinske stupce. Iza te sjajne fasade, tvrde anketirani hrvatski izdavači, kriju se totalni kaos i rasulo, a u tome je najbolje prošla velika petorka - Školska knjiga i Profil koji objavljuju udžbenike i time pune budžet, te Algoritam, VBZ i Naklada Ljevak koji iza sebe imaju potporu velikog aparata.

U zadnje dvije godine zatvoreno je 70 posto knjižara, primjerice, Slavonski Brod, Virovitica i Sisak nemaju knjižare, osim Školske knjige, a propali su brojni izdavači, uglavnom male i srednje kategorije. Oni koji i dalje preživljavaju, za opstanak se bore kvalitetom i što većom produkcijom knjiga, uglavnom zvučnim naslovima ili objavljivanjem kontroverznih autora, a zajedničko im je da se opiru komercijalizaciji i spektakularizaciji. Neki uzimaju kredite za pojedine nakladničke projekte ili nude dodatne usluge, primjerice, prevoditeljske, grafičke ili lektorske. Organiziraju i akcije i sniženja cijena knjiga. Rijetki računaju na državne donacije i famozni otkup knjiga, a većina smatra da je Ministarstvo kulture s ministrom Božom Biškupićem na čelu potpuno zakazalo. Da bi skrenuli pažnju na problem knjige, početkom ljeta organizairali su tribinu “Kome treba knjiga”, a zatim su uputili otvoreno pismo ministru kulture, no na te vapaje nije bilo nikakvog odgovora. Razgovarali smo s nekolicinom malih i srednjih izdavača s namjerom da saznamo kako preživljavaju na nakladničkoj sceni, a usput smo ih zapitali kakve su novitete pripremili za sajam knjiga Interliber, koji se održava na Zagrebačkom velesajmu od 7. do 11. studenog. “Izdavaštvo opstaje jer se završavaju poslovi ugovoreni prije godinu, dvije, pa će se pravo stanje vidjeti tek kada se oni završe za dvije godine”, kaže Serdarević i nastavlja: “Slom izdavaštva vidi se i po tome što strani agenti nikada nisu prodavali manje knjiga u Hrvatskoj kao u zadnje dvije godine. U Hrvatskoj postoji tek 30 knjižara u kojima se mogu kupiti i knjige hrvatskih autora, a od toga je polovica u Zagrebu. Stanje u izdavaštvu je katastrofalno, svi posluju s gubitkom, a odnos države prema knjizi pokazuje totalni nemar koji je rezultirao stravičnim nastupom na Sajmu knjiga u Frankfurtu.” Serdarević je objasnio da je izdavaštvo jedina kulturna grana u Hrvatskoj kojoj država ili grad ne sufinanciraju hladni pogon kao što je slučaj s muzejima i kazalištima, a uz to dobivaju i najmanju potporu za program. Primjerice, neka nezavisna kazališta dobivaju čak 500 tisuća kuna godišnje. Izuzeci su Matica hrvatska i Leksikografski zavod koji su financirani iz budžeta, a svi ostali nakladnici funkcioniraju kao d.o.o. i sve sami plaćaju. Ni knjižare nisu subvencionirane nego plaćaju najam kao “da prodaju skupe, ekskluzivne cipele”. Na pitanje zašto izdavaštvo ne može opstati na tržištu na način koji sugeriraju u Ministarstvu kulture, Serdarević je odgovorio da je to u malim zemljama s malim brojem stanovnika apsolutno nemoguće.

“Takve sugestije pokazuju da HDZ-u zapravo nije stalo do hrvatske države jer identitet malih nacija najviše reprezentira njihova kultura”, kaže. “Budući da je otkup knjiga smanjen za 30 do 40 posto, očito je da se država više ne brine o odgojnoj i estetskoj dimenziji izdavaštva i da je svima stalo jedino do komercijalnog efekta i zarade. Zbog takvog stava prijeti realna opasnost da će Hrvati za nekoliko godina čitati literaturu samo na engleskom, jer neće dobro znati hrvatski jezik, dok će se hrvatsko nasljedstvo spominjati kao baština izumrlog naroda. Nedavno istraživanje GFK-a o čitanosti tema u medijima pokazalo je da čak 32 posto čitatelja želi u novinama čitati kulturne teme, gotovo u jednakom omjeru kao sport, što sugerira itekakvo zanimanje Hrvata za lijepu književnost”, zaključio je Serdarević. Izdavačka kuća Disput, osnovana 1999., profilirala se za prijevode suvremenih pisaca europskog književnog kruga, osobito sa češkog, poljskog i ruskog jezika, zatim za lingvistička i filološka djela te politološke publikacije. Dosad je objavila 150 naslova u 12 biblioteka, a nametnula se prvim hrvatskim prijevodima suvremenih ruskih pisaca Ilje Stogoffa i Viktora Pelevina, te Mađara Pétera Esterházyja. Objavili su i brojna djela austrijskih modernista, primjerice, Krausa, Schnitzlera, Werfela i Wedekinda, te prijevode portugalskih i talijanskih autora. Na Interliberu će se pojaviti s desetak novih naslova, kojima nastavljaju svoju specifičnu uređivačku politiku - objavljivanje knjiga za književne znalce i intelektualnu elitu. “Ne bi bilo dobro da su svi izdavači unificirani i da od knjiga rade isključivo biznis, jer se tada uopće ne bi tiskala kvalitetna izdanja, a čitatelji bi ostali bez literature za kojom usprkos suprotnom mišljenju postoji potražnja”, rekao je Josip Pandurić, vlasnik Disputa. “Na hrvatskom tržištu vlada hiperprodukcija svakojakih knjiga, a manji i srednji izdavači, koji se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na velike i moćne izdavače, mogu se boriti za kupca jedino vrhunskim naslovima. Za takva djela nužna je potpora Ministarstva kulture, koja bi trebala biti preciznija i transparentnija, a potporu pribavljamo i od fondova i zaklada zemalja čije pisce prevodimo. No, kod nas je problem u tome što su i tržište i kupac apstraktne kategorije - zapravo se ne zna tko je tipičan kupac knjiga, a tržište je neuređeno. Naklade se kreću od 500 do 1000 primjeraka, maksimalno 2000, a samo djela iznimnih pisaca mogu se prodati za godinu dana. No, ništa mi ne koristi da naričem, dok ide - ide.” Nakladnička kuća OceanMore, koja je prva u Hrvatskoj objavila prijevode kontroverzne austrijske Nobelovke Elfriede Jelinek te još kontroverznijeg francuskog pisca, kritičara i hit autora Frédérica Beigbedera, na Interliberu će se pojaviti s nekoliko atraktivnih naslova, među kojima najveću pažnju plijeni erotski roman “Badem”, koji je pod pseudonimom napisala 40-godišnja arapska autorica Nedžma. Roman je preveden u 20-ak zemalja i postignuo je veliki međunarodni uspjeh, najviše zbog toga što “svojom tematikom ruši predrasude otkrivajući seksualni život muslimanske žene”. Na štandu će se naći i novi romani hit autorice Candace Bushnell, njujorške kolumnistice i autorice planetarno poznate knjige “Seks i grad”, te Fredericka Beigbedera, čiji su naslovi prodani za hrvatske uvjete u iznadprosječnim nakladama. Beigbederov hit “129,90 kn” je prodan u gotovo 4000 primjeraka, dok su romani Candace Bushnell planuli u više od 2000 primjeraka.

Na pitanje o kriterijima za objavljivanje knjiga u svojoj nakladničkoj kući, odgovorila je da kod njezinog odabira presuđuje postojanje “neke kontroverze oko knjige ili autora”. “Književnost je postala roba za razmjenu i intrigiraju me novi književni trendovi ili autori, koje neki mediji hvale, a drugi kritiziraju, kao što je bio slučaj s najznačajnijom suvremenom njemačkom spisateljicom Hertom Müller čiji smo potresni roman ‘Remen, prozor, orah i uže’ prvi objavili na hrvatskom jeziku”, kaže Gordana Farkaš-Sfeci. “Shvatili smo da na hrvatskom tržištu postoji potražnja za takvim djelima pa smo Beigbederove knjige tiskali u nakladama od tisuću do 2500, kojeg su uglavnom kupovali mlađi predstavnici menadžmenta.” Po njezinom mišljenju u Hrvatskoj se zadnjih godina smanjio broj čitatelja, vjerojatno zbog “kiosk izdavaštva”, no izdavači, usprkos smanjenoj državnoj potpori od 30 do 40 posto, objavljuju puno knjiga jer je to, iako paradoksalno zvuči, jedini način da opstanu. “Ako mali i srednji izdavači nemaju vlastitu knjižaru, mogu se boriti jedino kvalitetnim naslovom”, kaže objašnjavajući najveći problem malih izdavača u Hrvatskoj. “Veliki su izdavači uzurpirali knjižare, a mali ne mogu doći na top-liste ako nisu u knjižarama, a s druge strane knjižare ne plaćaju i više od godinu dana, zbog čega mnogi odustaju od takve prodaje. Ako opet odustanemo od prodaje u knjižarama, smanjili bismo broj prodajnih mjesta, a time prodaju i dobit.” “Izdavačka slika u Hrvatskoj potpuno se promijenila”, kaže Branko Čegec, pisac i vlasnik Meandra. “Ne postoje više mali, srednji i veliki izdavači, nego oni s udžbencima, koji tako proizvode gotov novac, a na drugoj strani svi ostali, koji su pred bankrotom. Država stimulira samo komercijalna izdanja, dakle, zaglupljuje naciju, ali ne i hrvatske pisce, mlade pjesnike i kvalitetnije knjige. S druge strane, veliki izdavači kao što je Profil bave se spektakularizacijom knjige, ali opet ne uspijevaju nametnuti tržištu, recimo Raymonda Carvera ili Dragu Janjčara, nego samo izdanja koja su dio tog svijeta spektakla, pa time samo stimuliraju te ljude da i dalje pišu besmislice. I većina hrvatskih autora, osim Ivane Sajko, pokušava pisati komercijalno kako bi prodali svoje knjige i zato stradaju kvaliteta i mašta.” Naklada Jesenski & Turk specijalizirana je za znanstvenu literaturu i godišnje objavljuje od 35 do 40 naslova s područja humanističkih, prirodnih i kulturnih znanosti. Urednici, specijalizirani za uska područja, studiozno prate najnovija svjetska izdanja i odabiru najkvalitetnija, odnosno, one publikacije za koje pretpostavljaju da će u Hrvatskoj imati najbolju prođu. Po riječima direktora Miše Nejašmića, ne rukovode se samo tržišnim kriterijima: “Želimo ljudima staviti na dispoziciju nova znanja i upoznati ih s novim znanstvenim teorijama bez obzira na to što možda trenutačno ne postoji za njih velik interes”, kaže Nejašmić. “No, za pet ili deset godina na neku od tih knjiga natrčat će neki klinac i kad je pročita u glavi će mu se možda otvoriti novi horizonti. Zbog tih klinaca moramo tiskati knjige poput ‘Povijest svijeta u šest čaša’ Toma Standagea.” Na pitanje kako preživljavaju, Nejašmić je odgovorio da u sklopu naklade postoje četiri antikvarijata, koja su najjača u ovom dijelu Europe, te virtualna Superknjižara, no usprkos tome za mnoge projekte moraju podizati bankovne kredite i na taj način krpati budžet. Kaže da se više nitko ne može osloniti na državni otkup knjiga niti na financijsku potporu Ministarstva kulture, jer je “aktualna vlast maksimalno srezala dotacije i uvela potpuno netransparentne kriterije koji su očito vođeni osobnim razlozima”. “Mislim da je besmisleno i uzaludno trošiti energiju na polemiku s Ministarstvom kulture, nego se samo možemo nadati da će nova vlada imati više sluha za probleme izdavaštva. Svakom izdavaču je najvažnije da pronađe strategiju kako preživjeti ministra kulture Božu Biškupića", zaključio je Nejašmić.

Terry Eagleton i 'Povijest Hrvatske'
Zagrebčki nakladnik Jesenski i Turk, specijaliziran za sociološku literaturu i knjige o popularnoj znanosti, pripremio je za Interliber novi niz knjiga u novom, atraktivnijem dizajnu. Uz 'Povijest Hrvatske' Ludwiga Steindorffa i novi naslov popularnog teoretičara književnosti i kulture Terryja Eagletona 'Sveti teror', pripremili su i knjigu 'U Mreži' Alberta-Lászla Barabásija u kojoj autor opisuje zašto je sve povezano i kako misliti mrežno u znanosti, poslovanju i svakodnevnom životu. Moć, bogatstvo, ljubav i strast Nakladnik OceanMore objavio je knjigu 'Coca-cola - zabranjena istraga' francuskog publicista i pisca Williama Raymonda o tome što se skriva iza kulisa najpoznatije kompanije na svijetu. Novost je i Beigbederov roman 'Romantični egoist', objavljen u Francuskoj prošle godine, te knjiga 'Džungla u gradu' Candace Bushnell po kojoj NBC upravo snima TV-seriju. Roman govori o tri uspješne Newyorčanke u ranim četrdesetima koje se nalaze na popisu 50 najmoćnijih žena New Yorka, što ga sastavlja New York Post, i točno znaju što žele - moć, bogatstvo, ljubav i strast.

Od mađarske revolucije do nogometa
Fraktura predstavlja novi roman europski poznatoga nizozemskog pisca Ceesa Nootebooma, zbornik od 11 priča o nogometu koje je posebno za tu knjigu napisalo 11 hrvatskih autorica i autora, zapise novinara Đorđa Zelmanovića o slomu mađarske revolucije 1956. te kulturni povijesni vodič na engleskom jeziku sveučilišne profesorice Sonie Wild Bićanić o britanskim piscima i putopiscima u Dalmaciji. Milan Kundera i André Breton Meandar predstavlja antologiju američko-židovske pripovijetke, zbirku eseja češkog disidenta Milana Kundere 'Zavjesa' i prvi hrvatski prijevod 'Nadje', znamenitog romana francuskog nadrealista Andréa Bretona o istinitoj priči o ženi s paranormalnim sposobnostima.

Za književne sladokusce
Među beletrističkim novitetima Disputa, izdavača za književne znalce i intelektualnu elitu, ističu se autobiografski roman Franqoisa Weyergansa 'Tri dana kod moje majke', dobitnik Goncourta, novi roman ruske književne zvijezde Viktora Pelevina 'Dijalektika prijelaznog perioda', novi roman ruskog emigranta Andreïa Makinea 'Rekvijem za istok', koji je iste godine dobio dvije najuglednije francuske nagrade, Goncourt i Medicis, a tu je i njihovo najprodavanije izdanje, roman 'More' Johna Bauvillea, prošlogodišnjeg dobitnika Bookera.email to:Nina Ozegovic

Vezane vijesti

"Profil" i "Mozaik" spajaju knjižare

"Profil" i "Mozaik" spajaju knjižare

Izdavačke kuće "Profil" i "Mozaik knjiga" u travnju će svoje knjižare povezati u jedinstveni maloprodajni lanac od 29 knjižara, a nova će tvrtka… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika