Zastupnici u Europskom parlamentu složili su se oko reformi koje su, prema njihovom mišljenju, nužne prije daljnjeg proširena Europske unije, ali i zadržali različite stavove o tome može li Hrvatska pristupiti EU i prije provedbe reformi.
Oni su podržali izvješće finskog zastupnika Alexandera Stubba, prema kojemu "integracijski kapacitet", definiran kao unutarnje promjene nužne za normalno funkcioniranje EU nakon daljnjih proširenja, ne bi trebao biti uvjet za priključenje država kandidatkinja, već odgovornost same Europske unije. U izvješću se naglašava kako reforme trebaju biti provedene u odgovarajućim rokovima kako bi se izbjegle nepotrebne odgode u priključenju država koje ispunjavaju uvjete za priključenje Europskoj uniji.

Hrvatska je kao najnapredniji kandidat koji se nada punopravnom članstvu u 2009., izrazila zabrinutost zbog toga što bi mogla postati talac unutarnjih nesuglasica EU oko reformi predviđenih u Europskom ustavu, pokopanom nakon njegova odbijanja na referendumima u Francuskoj i Danskoj. Njemački poslanik Elmar Brok čvrst je u stavu da usvajanje Europskog ustava treba prethoditi daljnjim proširenjima. "Tu ne smije biti iznimaka. Moramo postići dogovor oko Ustava prije nego bilo koja država, pa maker to bila i Hrvatska, postane članica EU", rekao je Brok. Britanski laburist Richard Corbett, zastupnik u Europskom parlamentu, smatra da se doprinos Parlamenta raspravi o "integracijskom kapacitetu" sveo na "dugu listu stvari koje nedostaju zbog toga što nemamo Ustav". Corbett drži da bi takvo stanje stvari moglo naštetiti državama poput Hrvatske.