Objavljeno u Nacionalu br. 575, 2006-11-21

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Cererini kruhovi i pogače noći

Cereru je oplodio brat Jupiter i ona je rodila kćer Prozerpinu, iza čijih se stopa otvarao svaki cvijet i svaka je voćka davala ploda

Jupiterova sestra Cerera rođena je od majke Ops i oca Saturna, baš kao i grčka Demetra, ali bez obzira na sličnost s helenskom boginjom plodnosti, bila je jedna od pravih rimskih boginja. Po predaji imala je svoje svećenike još u doba kad je svijetom u nastajanju vladala Velika Majka, koji su tvrdili da je sama Cerera tek jedno od njezinih obličja. Ali poslije, u doba rimskih kraljeva, odmah nakon osnutka Grada, priznata je kao Jupiterova sestra i više nitko nije govorio o njezinu predrimskom podrijetlu. Kako god bilo, kud god je kročila, nicalo je žito pa su Cereru smatrali boginjom poljodjelstva i žetve. Za razliku od svoje sestrice Demetre, imala je razmjerno miran i udoban život i pokoravala se usudu koji joj je namijenio njezin brat i gospodar Jupiter. U Rimu joj je bio posvećen veliki hram u podnožju brežuljka Aventina, a Rimljani, u duši oduvijek seljaci, toliko su držali do njezine zaštite da su u tom Cererinu hramu sve do vremena carstva čuvali sve najvažnije državne spise, zakonske akte i odluke Senata. Od ostalih svetišta posvećenih Cereri slavan je i okrugli hram, koji se i danas izdiže u rimskoj luci Ostiji, a boginji žitarica i žetve posvećen je i prastari dorski hram u Paestumu, koji se još naziva njezinim imenom. I upravo je iz tog hrama, kažu, krenula priča koja je Cereru dovela u izravnu vezu s helenskom boginjom plodnosti Demetrom, tako da su joj pod utjecajem Grka s juga Italije i sa Sicilije poslije i sami Rimljani stali odricati izvorno etrursko i rimsko podrijetlo. Svećenici iz Paestuma tvrdili su da je inače neporočna Cerera imala mnoge ljubavnike te da ju je na koncu oplodio sam braco Jupiter, te da je ona, u strahu od kazne, krišom rodila kćer Prozerpinu, preljepu djevojku iza čijih se stopa u prolazu otvarao svaki cvijet i svaka je voćka davala ploda.

I tada je, tvrde svećenici, obje boginje stigla nebeska kazna. Strogi rimski bogovi predali su ljepoticu Prozerpinu Plutonu, Cererinu bratu i gospodaru podzemnog svijeta, i podjednako ražalošćene i majka i kći svisnule bi od tuge samo da su bile smrtne. Kad je potisnula bol i obrisala suze, razbjesni se silna Cerera. Svojim je tajnim moćima uskratila bogovima sve žitarice i plodine, tako da im je život učinila nepodnošljivim u njihovim nebeskim blagovaonicama, a ljudima, koji su je i dalje štovali kao svoju zaštitnicu, davala je žita u izobilju. I bilo je u tim vremenima ugodnije biti čovjek nego bog. Stoga su moćnici bili prisiljeni popustiti. Vratili su sirotu Prozerpinu u vanjski svijet i opet su se ožitile sve oranice, procvale sve livade i oplodili se svi voćnjaci. Pa se nakon duga vremena odobrovolje i bogovi, čak i mračni Pluton kojemu je također već dosadio božanski nektar, jer je svim nebesnicima Cerera uskratila svu drugu hranu, osobito svima omiljeni kruh. Na nebu i na zemlji opet je zavladao spokoj. A sretan je bio i ljudski rod, jer je opet mogao računati na zaštitu svih bogova. Od tog važnog dana, kad se Prozerpina vratila svojoj majci, stali su ljudi slaviti majku Cereru velikim svečanostima. Ljudi su oblačili bijele tunike, mijesili pogače i kruh, a svi siromasi dobivali su hrane koliko su htjeli. Ipak, najpoznatiji je bio kruh s mljevenim maslinama, crn kao sipino crnilo. Kažu da se na taj način Cerera htjela još jednom narugati mračnom Plutonu, koji je opet samovao u svom carstvu tmine, da mu više ne bi palo na um približiti se njezinoj voljenoj i nevinoj Prozerpini.

Pogačica s maslinamaPogačica s maslinamaPogača s maslinama

Umijesite tijesto za pogaču od 1 kg brašna, 1,5 dl vruće vode, 5 dag soli i malo kvasca. Kad se digne, razvaljajte u dvije plohe tankog tijesta. Prostrite polovicu tijesta na nauljeni lim i premažite s 20 dag mljevenih maslina, 5 sjeckanih fileta slanih inčuna, 5 dag ribanog parmezana i prstohvatom mravinca. Pokrijte drugim dijelom tijesta i pecite u pećnici 20 minuta. Pogaču gratinirajte trakama tvrdog sira i neka malo odstoji.

Kruh sa sipomKruh sa sipom

Kruh sa sipom

Umijesite tijesto za kruh od 1 kg bijelog brašna, 2 dl vode, 2 dag kvasca u prahu i 2 dag soli. Ostavite pokriveno, da se digne, pa promiješajte s 1 dl sipina crnila i 10 dag sitno sjeckanog sipina mesa. Pustite da se opet digne, pa oblikujte kruh. Pecite u vrućoj pećnici oko 45 min. Neka malo odstoji.

email to: Veljko Barbieri

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika