Drugi dan iznošenja uvodnih riječi na haškom suđenju Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine počinjene nad hrvatskim, muslimanskim i drugih nesrpskim stanovništvom Hrvatske, BiH i Vojvodine tužiteljstvo je iskoristilo kako bi Šešeljevu sposobnost širenja ratnohuškačke propagande ilustriralo njegovim vlastitim riječima. Pred sudskim vijećem prikazane su snimke Šešeljevih govora održanih početkom devedesetih, kojima je pozivao na nasilje i bezobzirnost prema civilnom stanovništvu Hrvatske.

Među ostalim, pušten je jedan od govora u Skupštini Srbije u kojemu je Šešelj pozvao na razmještanje JNA na granice "velike Srbije", linijom Virovitica-Karlovac-Karlobag, zalažući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve. Cilj obrane granica "velike Srbije" na području Hrvatske bio je važniji "nego bojati se hoće li neke slučajne žrtve pasti - pa 'ko im je kriv", kazao je Šešelj u Skupštini Srbije.

I drugi dan izvođenja uvodne riječi tužiteljstva protekao je bez prisutnosti optuženog. Predsjednik vijeća na početku sjednice kratko je konstatirao da je iz Tajništva suda dobio informaciju da Šešelj ili nije želio ili nije mogao doći na suđenje. Po odluci sudskog vijeća Šešelju će se svaki dan dostavljati video-kazete sa snimkom suđenja.

Haški sud je 2003. godine optužio vođu srpskih radikala za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, kao i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. "velikoj Srbiji". Opisujući progon Hrvata iz Vojvodine, tužiteljstvo je navelo kako je Šešelj na mitinzima, sastancima i u govorima u srpskoj Skupštini pozivao na protjerivanje Hrvata kako bi se napravilo mjesto za Srbe izbjegle iz Hrvatske i BiH. Po optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata. Optužnica tereti Šešelja da je 1992. u govoru u Hrtkovcima pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su po njemu trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je počela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tijekom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.

Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine. Suđenje se nastavlja 6. prosinca izvođenjem prvog tužiteljskog svjedoka koji bi trebao opisati progon u Hrtkovcima.