NOVA REGIONALNA PODJELA HRVATSKE JE UVJET DA SE DOBIJE NOVAC OD EU
Kad je prije četiri mjeseca ministar za europske integracije Neven Mimica izjavio da će Hrvatska uskoro odrediti nove granice regija, kod domaćih se političara odmah javio otpor prema regionalnom ustroju zemlje. Te otpore je izazvala Goranska deklaracija, potpisana u nedjelju u Brodu na Kupi, od strane čelnika pet regionalnih stranaka sa IDS-om kao predvodnicom. Deklaracijom su utvrđena polazišta za ustroj regionalne samouprave po kojemu bi Hrvatska bila podijeljena u pet regija: Istu, Riječku regiju, Dalmaciju, Slavoniju i Baranju, i središnju Hrvatsku. Čelnici 21 postojeće županije vrlo su se brzo usprotivili ideji spomenute deklaracije. Političarima, naime, odgovara podjela na županije poradi lakšeg prekrojavanja izbornih jedinica uoči izbora. Regionalni ustroj države je, međutim, nužan ukoliko Hrvatska želi ući u Europsku Uniju.
Europsku uniju ne zanima administrativna podjela na županije već statistička podjela na regije radi jačanja regionalnog razvoja, odnosno, radi novaca koji EU dodjeljuje u tu svrhu.
U zemljama EU-a postoje regije sa do tri milijuna stanovnika koje su u izravnom odnosu s razvojnim fondovima EU-a. Za takve se regije izračunava visina bruto domaćeg proizvoda – ako je manji od 75 posto europskog prosjeka, takva regija ima pravo koristiti financijsku pomoć. Osim što je takav državni ustroj prema pravilima EU nužan, Hrvatskoj je i u interesu da uspostavi četiri ili pet regija tako da im BDP ne prelazi 75 posto europskog prosjeka kako bi svaka imala pravo na pomoć iz regionalnih fondova EU-a. Susjedna Slovenija je to vrlo pragmatično izvela.