Objavljeno u Nacionalu br. 578, 2006-12-11

Autor: Robert Bajruši

HRVATSKO NE UCJENI IZ BEOGRADA

Srpsko-hrvatski rat zbog CEFTA-e

Beograd preko Bruxellesa želi ozakoniti diskriminirajuće carine na hrvatske proizvode te tako iz Srbije izbaciti Inu i Tvornicu duhana Rovinj

IVO SANADER posljednjih je tjedana bio izložen pritiscima iz Bruxellesa da prihvati zahtjeve Srbije i BiH, ali je, kao i predsjednik Mesić, odbio ultimatumeIVO SANADER posljednjih je tjedana bio izložen pritiscima iz Bruxellesa da prihvati zahtjeve Srbije i BiH, ali je, kao i predsjednik Mesić, odbio ultimatumeJosé Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, i Olli Rehn, povjerenik za proširenje EU, prošlog su tjedna u Bruxellesu lobirali kod Stipe Mesića kako bi Hrvatska pristala na zahtjeve Srbije vezane za potpisivanje Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Cefta).

Slični pritisci izvršeni su i na vodeće dužnosnike hrvatske vlade, međutim kabinet Ive Sanadera je, kao i Mesić, odbacio te ultimatume koji su posljednjih tjedana zamalo prouzročili međudržavni skandal i otkazivanje potpisivanja Sporazuma o proširivanju Cefte, koje se 19. prosinca održava u Bukureštu.

Informaciju prema kojoj je Vlada odbacila te pritiske i na taj način zaštitila ponajprije Inu i Tvornicu duhana Rovinj, Nacionalu su potvrdili bliski suradnici premijera Sanadera, ali i vodeći ljudi tih kompanija. Unatoč lobiranju Rehna, Barrosa i Erharda Buseka, Hrvatska neće popustiti, čak ako takva politika rezultira odbijanjem Srbije i BiH da se priključe Cefti.
Riječ je o višemjesečnom sporu, u kojem su hrvatski pregovarači naposljetku ipak uspjeli spasiti oko 150 milijuna dolara, koliko bi iznosio godišnji gubitak da se popustilo pritiscima Beograda. Preduvjet za ulazak u Ceftu bilo je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a u ovom trenutku još samo Makedonija ispunjava taj kriterij. Ceftu će činiti deset država i Hrvatska je pod pritiskom Bruxellesa prihvatila odredbu po kojoj nove članice ne trebaju prije pristupiti WTO-u. Vjerovalo se da u budućim sporazumima neće biti ugrožena načela liberalne trgovine niti osporena zabrana fiskalne diskriminacije, što je zacrtano i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je 2001. dogovorio Neven Mimica.
Srbija nije članica WTO-a i njezini pregovarači su zahtijevali da ubuduće dodatno carine hrvatske proizvode i tako ih izbace sa svog tržišta. Cijeli problem je u tome da pravila WTO-a ne priznaju nikakvu diskriminaciju inozemnih proizvođača, a Hrvatska i SR Jugoslavija su potpisale i Ugovor o slobodnoj trgovini u kojem se izravno navodi da neće biti diskriminacije među proizvodima.

Takav scenarij izazvao bi strahovite poremećaje u hrvatskom gospodarstvu. Srbija i BiH jedine su države s kojima Hrvatska ima trgovinski suficit. U BiH je u prvom polugodištu 2006. izvezeno roba u vrijednosti od 447 milijuna dolara, a u Srbiju 195 milijuna i stručnjaci vjeruju da bi popuštanje pred zahtjevima iz tih država smanjilo hrvatski izvoz i do 30 posto. Srpska inicijativa najjače prijeti Ini i Tvornici duhana Rovinj. Nakon što je hrvatska politika popustila pred zahtjevima EU i dopustila da Cefta bude skup država koje nisu sposobne pristupiti WTO-u, sad slijede novi zahtjevi. U Srbiji su tražili i pravo dodatnih nameta za uvoz naftnih derivata iz Hrvatske. Beograd je zahtijevao da mu se do 2010. omogući državni monopol u tom području, a obrazloženje glasi kako će tako prije privatizacije dodatno osnažiti vlastitu naftnu industriju. Da je taj zahtjev prihvaćen, Ina bi na tržištu Srbije izgubila golema sredstva, a zatvaranje tržišta u Srbiji značajno će smanjiti vrijednost njezinih dionica. O tome da bi za četiri godine naftna industrija Srbije bila konsolidirana i postala ozbiljan konkurent Ini tek treba razmišljati.

U teškoj situaciji je i Tvornica duhana Rovinj, koja je zbog fiskalne diskriminacije koju provodi Beograd u dvije godine izgubila oko 100 milijuna kuna. Srbija sada traži legalizaciju takvog stanja, a iza svega stoje multinacionalni koncerni Philip Morris i BAT, koji su prilikom kupnje tamošnje duhanske industrije postavili kao uvjet tržišnu eliminaciju TDR-a.
Cigarete iz Rovinja sada imaju deseterostruku trošarinu u odnosu na one iz Srbije i ako se potpiše sporazum o Cefti, to stanje će biti legalizirano. Beograd je napravio snažan diplomatski pritisak na Bruxelles, među ostalim Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose s inozemstvom, službeno je zatražio potporu od Petera Mandelsona, europskog ministra za trgovinu. Parivodić je žestoko napao Hrvatsku zbog carina na uvoz cigareta i zaštite tržišnog monopola koji ima Tvornica duhana Rovinj. Naveo je kako godišnji izvoz TDR-a u Srbiju iznosi 9 milijuna eura, dok srpska duhanska industrija uopće ne plasira svoje proizvode na području Hrvatske. Tu je preskočio podatak da Philip Morris drži 13 posto hrvatskog tržišta cigareta, ali proizvode izvozi iz tvornica u Nizozemskoj. Dva su razloga za takvu poslovnu strategiju: prvi, mnogo hrvatskih pušača vjerojatno ne bi pristalo kupovati cigarete iz Srbije, i drugi, carina na srpske proizvode iznosi 38 posto, a na cigarete iz Nizozemske i ostatka EU ona je 19 posto.

Parivodić je Mandelsona upozorio da Srbija ima obvezu prema BAT-u i Phillipu Morrisu do 2010. štititi vlastitu duhansku industriju. U poslovnom pogledu, to znači puni monopol na tržištu još tri godine, kako bi BAT i Philip Morris profitirali od kupnje srpske duhanske industrije. Od europskog ministra trgovine zatražio je podršku u pregovorima oko Sporazuma o Cefti, uz dodatak kako će i srpska vlada sa svoje strane izvršiti snažan pritisak na ostale buduće članice.
Iznimno brzo reagirao je i Vladimir Vranković, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i glavni hrvatski pregovarač, koji je već 8. studenog također pisao Peteru Mandelsonu. Vranković je kritizirao Parivodićevo stajalište i ocijenio ga potpuno neprihvatljivim. Podsjetio je na hrvatsko-srpski sporazum o slobodnoj trgovini, kao i da Srbija još uvijek krši odredbe ne samo kod uvoza cigareta nego i bezalkoholnih pića, sokova i nekih drugih proizvoda. Glavni hrvatski pregovarač je objasnio kako su međunarodni sporazumi koje je Beograd potpisao u pravnom smislu važniji nego obećanja dana predstavnicima duhanske industrije, uz podsjećanje da su se premijeri svih zemalja jugoistočne Europe već složili oko temeljnih postavki na kojima počiva Cefta.

Da je prepiska na relaciji Balkan - Bruxelles postala doista intenzivna potvrdilo je i pismo Dragana Doke, donedavnogIvo Sanader s rumunjskim premijerom Popescuom i koordinatorom Pakta o stabilnosti Busekom na sastanku CEFTA-e u Bukureštu u travnju 2006.Ivo Sanader s rumunjskim premijerom Popescuom i koordinatorom Pakta o stabilnosti Busekom na sastanku CEFTA-e u Bukureštu u travnju 2006. ministra ekonomskih odnosa i vanjske trgovine BiH, koje je uputio Peteru Mandelsonu. Doko je zatražio da Europska unija pritisne Hrvatsku, kako bi Zagreb prihvatio uvođenje carina na poljoprivredne artikle koje izvozi u susjednu državu. Sarajevska vlada također vrši snažan pritisak i pokušava izboriti legalnu diskriminaciju hrvatskih proizvoda. Prije 18 mjeseci uvedene su carine za neke robe, a sada se preko Cefte žele uvesti carine na hrvatske mesne i pekarske proizvode, mlijeko, mineralne vode, konzerve, cigarete i bezalkoholna pića. U isto vrijeme svi ti artikli iz drugih država nemaju carine, čime bi izvoznici iz Hrvatske kao što su Podravka, Agrokor ili Vindija postali nekonkurentni.

Situaciju je dodatno radikalizirao i Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, koji je ovog vikenda najavio da BiH neće pristupiti Cefti ako Hrvatska ne pristane na diskriminaciju svoje poljoprivrede. Sve u svemu, pogađanja oko Sporazuma o Cefti u velikoj mjeri nalikuju sukobima koji se oko sličnih tema vode unutar EU. U svim situacijama u središtu su trgovina i poljoprivreda, samo što se u EU radi o milijardama, a u Cefti o stotinama milijuna dolara. Za razliku od rujna, kada je Sanaderova vlada bila spremna popustiti pred pritiscima iz Bruxellesa, kako ne bi bila optužena da sabotira stvaranje nove Cefte, sada je situacija drukčija. Nekoliko Vladinih dužnosnika potvrdilo je za Nacional da neće biti popuštanja. Riječ je o tome da Hrvatska poštuje pravila WTO-a, za razliku od Srbije i BiH. Sada je situacija takva da Beograd i Sarajevo prijete opstruiranjem, dok je Zagreb dobio podršku ostalih zemalja-članica, što zna i Bruxelles. Samosvijest hrvatske strane pojačale su i informacije prema kojima se Mandelson negativno očitovao na pismene zahtjeve koje su poslali Doko i Parivodić. Osim toga, hrvatski pregovarači imaju još jedan adut, a to je non-paper dokument, koji su potpisali predstavnici Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, BiH, Moldavije, Albanije i Kosova. U tom dokumentu izričito se precizira kako se unutar Cefte neće dopustiti fiskalna diskriminacija, odnosno, međudržavni trgovinski odnosi će se uređivati na temelju pravila Svjetske trgovinske organizacije. A to znači, potpuna liberalizacija i ukidanje carinskih barijera za kakve se zalaže Srbija.

Sukobi oko Cefte u Srbiji imaju i unutarnjopolitičku dimenziju. Tako je beogradski Danas objavio članak Gorana Živkova, tamošnjeg ministra poljoprivrede i zagovornika potpisivanja Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini. Živkov je upozorio kako sadašnjim ponašanjem Srbija pokazuje da je nespremna za regionalne integracije, dok u financijskom smislu neće postići preveliki uspjeh. Godišnji gubitak srpskoga gospodarstva zbog uvoza hrvatskih cigareta iznosi milijun eura i besmisleno je zbog tako malih sredstava izazivati diplomatske sukobe. Ceftu je apostrofirao kao najveći politički događaj nakon rušenja Slobodana Miloševića, i eksplicitno zatražio da i srpska vlada u Bukureštu potpiše pristupnicu toj asocijaciji.
Uskoro su uslijedili snažni napadi na Živkova, posebno od Parivodića. U tamošnjem političkom životu zagovaranje ulaska u Ceftu ocjenjuje se kao svojevrsna izdaja, tako da su u novinama izišle fotomontaže u kojima je Živkov prikazan u dresu hrvatske nogometne reprezentacije. Istodobno je kritiziran kao hrvatski saveznik, a argument je njegova bliskost s Ivanom Dulić-Marković. Ona je potpredsjednica srpske vlade, a po nacionalnosti Hrvatica, zbog čega su Šešeljevi radikali i neke druge stranke tražili da ne uđe u vladu pod optužbom da je ustaša. Po svemu sudeći, Srbija će ipak 19. prosinca pristupiti Cefti. Posljednjih dana takve najave stižu iz beogradske vlade. Ali izgleda da su u hrvatskim političkim krugovima skeptični prema promjeni politike u Srbiji. Hrvatski pregovarači, ali i poslovni krugovi dobili su informaciju da će Beograd potpisati sporazum, međutim i da će odugovlačiti s njegovom primjenom. Uzme li se u obzir da su zbog diskriminacije koja je protivna međudržavnom sporazumu, ali i pravilima WTO-a, Ina i TDR u Srbiji oštećeni za približno 30.000.000 eura, skepsa koja vlada u Banskim dvorima čini se prilično opravdanom.


OKVIRI

Širenje CEFTA-e

CEFTA ili Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini je ekonomska organizacija osnovana 1992. Organizaciju trenutačno čine Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska. Prije ulaska u EU, članice su bile i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. U Bruxellesu je 10. listopada 2006. osam od deset zemalja parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. To su učinile Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Kosovo, dok su Srbija i BiH odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uvjete. Potpisivanje ugovora je najavljeno za 19. prosinca 2006. u Bukureštu.

Napad na najveće hrvatske izvoznike

Hrvatsko pristajanje na zahtjeve Srbije o zadržavanju carina najviše bi pogodilo naftnu kompaniju Inu i Tvornicu duhana Rovinj, koja je u posljednje dvije godine zbog fiskalne diskriminacije u Srbiji izgubila 100 milijuna kuna. Srpskim pritiscima pridružila se BiH, koja traži zadržavanje carina na hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Time bi Vindija, Podravka i Agrokor postali nekonkurentni.email to:Robert Bajrusi

Vezane vijesti

Ulazak u EU donosi probleme sa zemljama CEFTA-e?

Ulazak u EU donosi probleme sa zemljama CEFTA-e?

Voditelj izaslanstva Europske unije Paul Vandoren i potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić na današnjem… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika