“Ne mogu vjerovati što od sebe rade generali koji su se pridružili HDZ-u. Najprije govore kako su marginalizirani, a onda ih predsjednik Vlade kupi nekakvim velikim obećanjima i otada se nitko ne usuđuje izgovoriti ni jednu kritičku rečenicu. Umjesto da se oni izbore za prava branitelja, pristali su ući u nekakav kvazisavjet na čijem je čelu Ivo Sanader, koji ni jedan dan nije proveo u ratu. Zbog svojih kompromisa i brige za vlastite poslove nije čudno da su postali predmetom zadirkivanja da su generali koje vodi kazališni intendant”, ispričao je prošlog tjedna za Nacional umirovljeni general Hrvatske vojske i tako potvrdio informacije o potpunom razlazu nekadašnjih suboraca.

“U neku ruku to je i normalno, jer rat je specifična situacija u kojoj smo imali zajednički cilj, dok u mirnodopskim uvjetima svatko gleda vlastiti interes. Ipak je neshvatljiva tolika podložnost Sanaderu, jer otkako ih je angažirao HDZ, nisu rekli ni riječ. A ni u Vladi nisu naivni jer su okupili generale koji imaju poslove s državom ili su se u ratu kompromitirali, pa od njih nitko ne očekuje kritičke istupe”, upozorava sugovornik Nacionala.

Još nekoliko umirovljenih generala i brigadira potvrdilo je kako visoki časnici nikada nisu bili snažnije podijeljeni, a iza svega stoji politika. Sve je počelo prije dva mjeseca, kad je Ante Kotromanović, nekadašnji zapovjednik IV. gardijske brigade, promoviran u čelnika SDP-ova savjeta za branitelje. Premda su se kao mogući novi članovi Račanove stranke spominjali i neki drugi generali, poput Ivana Kapulara, čini se da se to neće ostvariti. Zato je Kotromanović odlučio u SDP učlaniti istaknute ratne zapovjednike, koji imaju ugled u mjestima gdje žive. Posljednjih tjedana krenuo je na turneju po Hrvatskoj i obišao Županju, Sisak, Dubrovnik, Šibenik, Sinj i organizirao braniteljske savjete. Tako je u Šibeniku u jednom danu SDP-u pristupilo 30 članova, a savjet vodi Stipe Perin, bivši zapovjednik specijalaca. Uskoro će se osnovati i braniteljska podružnica u Splitu, a predsjednik će biti jedan od zapovjednika bojne u IV. gardijskoj brigadi “Paukovi”. Sve ovo samo je uvod u okupljanje branitelja oko socijaldemokrata, a kulminacija je predviđena za rujan 2007., kad Kotromanović planira organizirati SDP-ovu braniteljsku konvenciju na kojoj bi se trebalo okupiti 2000 ratnih veterana. U svemu ga podržava i Račan, koji je prihvatio da će, pobijedi li SDP na idućim parlamentarnim izborima, revidirati popis branitelja. Najavljeno je ukidanje neborbenog sektora i smanjenje broja branitelja sa sadašnjih pola milijuna na približno 337.000.

Prije nekoliko dana, Kotromanović je izradio i prijedlog nacrta dodjele bodova za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Njegov plan sigurno će više odgovarati pripadnicima profesionalnih postrojbi jer, dok Jadranka Kosor i HDZ-ova vlada cjelokupno razdoblje između 15. siječnja 1992. i 30. travnja 1995. boduju jednim bodom po danu, SDP-ov braniteljski strateg za neka razdoblja namjerava dodijeliti 3 i 8 bodova po danu. To se odnosi na vrijeme u kojem je izvedeno desetak ofenzivnih operacija u kojima su poginule stotine boraca. To ne bi izazvalo znatan pritisak na državni proračun jer na dionice ne bi moglo računati 150.000 pripadnika neborbenog sektora. “U životu nisam čuo da su neki rat dobili neborbeni branitelji. To su ljudi koji su imali radnu obvezu, ali oni ne zaslužuju nikakve beneficije. Ili sasvim konkretno: kirurzi koji su bili s našim postrojbama na ratištu zaslužuju povlastice, ali oni koji su operirali u Sinju i Splitu ne zaslužuju ih jer su samo radili posao za koji su plaćeni. Znam da će se neki osjetiti pogođenima, ali vrh SDP-a uvjerava me da će stati iza ove strategije bez obzira na moguće kritike”, smatra Kotromanović.

On također potvrđuje da se radi o političkim podjelama u generalskim redovima. U opoziciji su uvjereni da Sanader računa na generale koji posluju s državom ili javnim poduzećima, poput Miljenka Crnjca, koji ima tvrtku za razminiranje i poslove dobiva od države. Milenko Filipović vodi osiguranje Ine, dok se Ante Roso bavi gradnjom tunela, a i taj posao plaća se iz državnog proračuna. Damir Krstičević je član Uprave MSAN grupe, koja za milijunske svote prodaje kompjutore Vladi i državnim institucijama, Đuro Dečak u Nadzornom odboru Ine prima 20.000 kuna mjesečno, a Krešimir Ćosić je saborski zastupnik HDZ-a.

Protivnici HDZ-ova savjeta iznose optužbe i na račun kompetentnosti pojedinih generala i podsjećaju kako je Vinko Vrbanac u rujnu 1995. vodio akciju “Una“ u kojoj je zbog katastrofalne organizacije poginuo velik broj pripadnika Hrvatske vojske. I Ivan Basarac u “Oluji“ je loše zapovijedao napadom na Petrinju, zbog čega ga je nakon dva dana zamijenio general Petar Stipetić. Na HDZ-ovoj listi su i neki generali koji nisu sudjelovali u borbama, poput Ivana Tolja, Miljenka Galića, Krešimira Ćosića i Matka Kakarigija, ali bivši ratni zapovjednici smatraju da oni nemaju ugled među braniteljima. “Nije li besmisleno da Vlada nakon tri godine osniva braniteljski savjeta. Takva situacija pokazuje da se dosad nije ništa radilo i sada se na brzinu pokušava sanirati šteta koja je nastala nakon što je Kotromanović pristupio SDP-u, a u Zagrebu su branitelji pod kontrolom suradnika Milana Bandića. Predvode ih Miodrag Demo i Miro Laco, koji su inicirali i Koordinaciju udruga iz Domovinskog rata, koja okuplja 57 raznih veteranskih asocijacija”, upozoravaju u SDP-u.

Sanader je računao i na podršku Željka Sačića, koji vodi Udrugu pripadnika specijalne policije. Sačić je kritizirao Vladinu politiku prema braniteljima i najavio osnivanje Zbora borbenih brigada, a onda se pojavio na prvom sastanku premijera s umirovljenim generalima i izgledalo je da pristaje na kompromis. Ali stvar je u tome da Sačić ima političke ambicije i želi postati ministar branitelja. Kako u HDZ-u nema izgleda, jer taj resor vodi Jadranka Kosor, prije desetak dana pristupio je Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci. Đurđa Adlešić je očito procijenila da i HSLS-u trebaju poznati branitelji, a Sačić je predsjednik udruge koja okuplja 13.000 bivših specijalaca i ima priličan ugled među suborcima. Iako uglavnom okuplja političke marginalce, treba spomenuti i Hrvatski generalski zbor. Predvodi ih Ljubo Ćesić Rojs, a uz njega su i Marinko Krešić i Davor Domazet Lošo. Ako želi vratiti barem dio utjecaja u veteranskim udrugama i njihovu biračkom tijelu, Sanader će najprije morati promijeniti sustav bodovanja u Domovinskom fondu. Fond sada raspolaže s 2,2 milijarde kuna, a kad uđe novac od privatizacije Ine, HEP-a i drugih javnih tvrtki, vrijedit će više od 4 milijarde kuna. Osim toga, ovogodišnja dividenda iznosi 140 milijuna kuna i očekuje se da će uskoro biti i dvostruko veća. Unatoč ovakvim iznosima, kada se novci podijele s pola milijuna polagatelja prava na dionice, proizlazi da će istaknuti veterani dobiti dvadesetak tisuća kuna, odnosno tek malo više od osoba iz pozadine.

Unatoč svemu, Ivo Sanader ima priliku pobijediti opoziciju, tako što će preuzeti njihovu strategiju. To podrazumijeva promjenu sustava dodjele bodova, čime će ostati prikraćeno 150.000 osoba iz neborbenog sektora, ali ionako i njegovi oponenti tvrde da dionice trebaju pripasti isključivo pravim braniteljima. Drugim riječima, tek tada će mu se pružiti prilika da kapitalizira osnivanje stranačkog savjeta za branitelje. Time bi i HDZ-ovim generalima dao priliku da mogu braniti politiku vladajuće stranke, bez straha da ih optuže kako to rade zbog vlastitih poslovnih interesa. U svakom slučaju, ako je posljednjih mjeseci trajala stranačka bitka za privlačenje generala, sada traje rat između hrvatskih generala.

--

HDZ-ovi generali

Pavao Miljavac, Ante Roso, Ivan Basarac, Mile Ćuk, Milenko Filipović, Miljenko Galić, Matko Kakarigi, Krešimir Čosić, Ivan Kapular, Svemir Vrsaljko, Đuro Dečak, Ivan Korade, Mato Obradović (generali HV-a), Đuro Matuzović (stožerni brigadir), Ivan Rašić (brigadir, I. gardijska brigada), Ivan Čikara (alkarski vojvoida), Dragan Čurčić, Zlatan Mijo Jelić, Željko Šiljeg i Stanko Sopta (generali HVO-a)

email to: Robert Bajruši