STRATEŠKA LOKACIJA Bartosz Stentof, regionalni direktor Rockwoola i voditelj projekta u Istri, kaže da je Pićan odlična strateška lokacija za poslovanje u jugoistočnoj EuropiProizvođač kamene vune, danski koncern Rockwool, početkom kolovoza ove godine počeo je graditi tvornicu u Poduzetničkoj zoni Pićan - Jug udaljenoj 20-ak kilometara od Labina prema unutrašnjosti Istre. Početak gradnje označio je ostvarivanje najveće strane greenfield investicije u Hrvatskoj vrijedne 75 milijuna eura. Tvornica kamene vune, materijala za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju, počet će raditi u studenome 2007. i u prvoj fazi zapošljavat će 130 radnika. Od 102 hektara poduzetničke zone Danci su kupili 50, što je više nego dovoljno za njihove potrebe. U privatnom vlasništvu bilo je 35 hektara zemljišta na području gdje se gradi tvornica, a 15 hektara bilo je općinsko.

Dio koji je Općina prodala Rockwoolu bilo je industrijsko zemljište. Preostalo zemljište, u vlasništvu trojice Pićanaca, kupila je Općina Pićan novcem Rockwoola za potrebe te tvrtke. Očekuje se da će do 2012. biti izgrađen i drugi pogon, čime bi se broj zaposlenih povećao na dvjestotinjak. O razlozima dolaska u Istru nešto više rekao je Bartosz Stentof, direktor Rockwool Adriatica i projekta Rockwool u Istri: “Lokacija u Tupljaku pokazala se prikladnom za greenfield investiciju jer se analizom zemlje, na kojoj se tvornica gradi, ustanovilo da se ispod površine nalazi 27 metara gline koja onemogućava kvalitetan uzgoj bilo kakvih poljoprivrednih kultura.

Rockwool se odlučio za investiciju u Pićnu nakon detaljne evaluacije različitih lokacija, gdje se Istra pokazala kao najbolje poslovno rješenje upravo zbog svoje strateške pozicije koja pruža velike mogućnosti za rast prema jugoistočnom tržištu, a tomu treba dodati i povoljne troškove poslovanja. Tvornica će, samo u prvoj fazi, zapošljavati izravno 130 radnika od čega 55 posto inženjera, tehničara i kvalificiranih radnika. Valja naglasiti da će se indirektnom suradnjom zaposliti dodatnih 130 osoba kroz kooperaciju u poslovanju.”

Saborski zastupnik Damir Kajin nedavno je istaknuo problem cestovne infrastrukture i nepostojanja kvalitetnih cesta do poduzetničke zone i tvornice Rockwool. Kako smo doznali, cesta neće biti gotova kad i tvornica, ali je planirano da se već ove godine počne projektirati, kako bi krajem 2007. počela njezina gradnja.

Cjelokupna dionica mogla bi biti gotova za tri godine. Hrvatskoj vladi je otišao prijedlog da se ta cesta uvrsti među prioritete, a gradit će se iz sredstava tzv. pričuve. Dok cesta ne bude gotova kamen će se transportirati vlakovima do željezničke postaje Kršan, a onda će se kamionima voziti kroz Potpićan do tvornice. No valja naglasiti da broj kamiona neće biti mnogo veći od broja kamiona koji su nekada prevozili ugljen od rudnika do termoelektrane. Hrvatska podružnica Rockwool Internationala izgradnju trenutačno vodi iz ureda smještenih u zgradi bivšeg samačkog naselja u Potpićnu. Zgrada uprave će se ubuduće nalaziti do tvorničke hale jer je jedan od uvjeta pod kojima je Općina Pićan prodala zemljište bio da sjedište tvrtke bude na njenom teritoriju.

Na temelju planirane proizvodnje, u Pićnu su izračunali da će općina Pićan od Rockwoola nakon deset godina godišnje prihodovati oko 250 tisuća eura, što je jednako čitavom jednom sadašnjem godišnjem proračunu općine. Općina Pićan će već iduću godinu, kada tvornica počne raditi, imati od 50 do 60 tisuća kuna mjesečno više u proračunu. To znači da će konačno moći redovito plaćati dječje vrtiće, vatrogasce, odvoz smeća - koje u Pićnu, za razliku od većine gradova i općina, ne plaćaju građani nego općina, te brojne druge obaveze. To je godišnje 600-tinjak tisuća kuna više redovnih prihoda u proračunu i to je novac koji će općina odmah dobiti. Proračun općine Pićan jedan je od najmanjih u Istri, stoga je dolazak Rockwoola u gospodarskom smislu preporod za taj kraj. Ne tako davno u Tupljaku se zatvorio posljednji rudnik kamenog ugljena u Hrvatskoj, bez posla je ostalo 650 ljudi, u stečaj je otišao i PKP Potpićan uz dodatno otpuštenih 250 radnika. Ipak, po službenoj statistici nema nezaposlenih u Potpićnu, jer je Račanova vlada svojedobno bila postrožila kriterije za evidenciju na Zavodu za zapošljavanje, zbog čega su iz evidencije masovno otpali ljudi koji rade vani, koji se bave još nekom djelatnošću a nisu stalno zaposleni ili koji su se, u potrazi za poslom, jednostavno odselili u susjedne općine. Dogovor s Rockwoolom je da će prednost pri zapošljavanju imati upravo ljudi s područja općine, odnosno oni koji se namjeravaju za stalno vratiti u općinu Pićan, a takvih ima čak i u Puli i Rijeci.

Trenutačno Rockwool Adriatic ima desetak zaposlenih: uz direktora i njegovu pomoćnicu, tu su voditelji razvoja, ljudskihUPRAVA KORPORACIJE ROCKWOOL Tom Kahler (donji red u sredini), predsjednik i glavni izvršni direktor Rockwoola, naslijedio je oca na mjestu predsjednika obiteljske kompanije 1986. godine; na slici s glavnim menadžerima Rockwoola resursa i nabave-logistike te pomoćnik voditelja gradilišta i zaštite na radu, voditelj računovodstva i financija. Pune dvije godine o Rockwoolu se na svim razinama govorilo samo u superlativima, mediji su ga često isticali kao pozitivan primjer stranog ulaganja, međutim, kad je napokon počela gradnja tvornice, priča se potpuno okrenula. Uslijedili su prosvjedi ekoloških udruga, govorilo se kako se tvornica gradi na poljoprivrednom zemljištu koje se planiralo obrađivati.

Udruge ljubitelja prirode pozivale su na proteste protiv dolaska, kako kažu, ekološki upitnog proizvođača u jednu od najplodnijih istarskih dolina, koja je s jedne strane okružena zakonski zaštićenim krajolikom, površine od 570 hektara, a s druge strane svjetski poznatim Parkom prirode Učka - staništem brojnih rijetkih, endemskih i stenoendemskih primjeraka iz biljnog i životinjskog svijeta. Tvrde kako će proizvodni proces emitirati zabrinjavajuće visoke količine raznovrsnih potencijalno kancerogenih čestica i plinova koji će imati katastrofalne posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje. O tome je Bartosz Stentof rekao: “Rockwool ima 22 tvornice u 14 zemalja. Najviše ih je locirano u Europi. Misija kompanije prema očuvanju okoline vrlo je jasna - ekologija je apsolutni prioritet, kako kroz proizvodne pogone, tako i kroz finalni proizvod. Radi stalnog poboljšanja sustava upravljanja i utjecaja na okoliš svojih tvornica, Rockwool grupa je uspostavila ekološku politiku s definiranim standardima, kontrolnim procedurama i metodama mjerenja. Danas Rockwool ima tehnološki najnaprednije tvornice u svijetu. Tehnologija koja se koristi, poput zatvorenog sustava rješavanja otpadnih voda kao i sustava recikliranja gotovo cijele količine škarta kako bi se emisija tvari u okolinu svela na minimum, jedna je od najefikasnijih u svijetu za očuvanje okoliša. Već postojeće Rockwoolove tvornice nalaze se u neposrednoj blizini gradova, sela, poljoprivrednih površina, šuma i rijeka čime se dokazuje kako je u moguć suživot tvornice s naseljenim područjem i obradivom poljoprivrednom površinom bez ikakvih negativnih posljedica.” Te riječi potvrđuju i brojne nagrade koje je Rockwool primio vezano uz ekologiju u raznim zemljama: 2001. Ekološka nagrada Walesa; 2001. poljski lider u ekologiji; 2002. Ekološka nagrada Walesa; 2005. Ekološka nagrada Kanade; 2005. Posebna nagrada za najbolji primjer održivog razvoja.

Kad je riječ o prosvjedima mještana vezanim za tvrdnje kako se sada neće imati gdje obrađivati zemlja, jer su postojali planovi, treba reći kako na području Općine Pićan ne postoji niti jedan registrirani poljoprivredni proizvođač kojemu je to osnovna djelatnost. Svi koji se bave poljoprivredom to rade “u fušu”, paušalno ili kao dopunsko zanimanje. Na Pićanštini nema profesionalnih poljoprivrednika i da nije došao Rockwool, na tom bi mjestu i dalje bila neuredna i neobrađena livada. Budući da to nije jedino takvo područje u općini, čelni ljudi Općine ozbiljno razmišljaju o uvođenju poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Izračunali su da bi na račun takvog poreza godišnje prihodovali više od jednog realnog godišnjeg proračuna, što znači da se na Pićanštini ne obrađuje ni 75 posto poljoprivrednog područja.