KONTROVERZNI REDATELJ Mel Gibson snimio je iznimno nasilan i vizualno atraktivan film kojim želi povratiti reputaciju nakon nedavnog antisemitskogNovi film Mela Gibsona “Apocalypto” već je u svjetskim medijima označen kao kontroverzan, neobičan, iznimno nasilan te kao film kojim Gibson nastoji spasiti svoju reputaciju filmskog umjetnika koja je ljetos zasjenjena njegovim pijanim ispadom kada je Židove optužio da su započeli sve ratove na ovom svijetu. Kada se film pogleda, malo od toga je istinito. Istina je da film sadrži nasilje, ali niti je kontroverzan niti neobičan nego je samo spoj dvaju dosadašnjih Gibsonovih filmova ”Hrabro srce” i “Pasija”. U “Apocalyptu”, što na grčkom znači “otkriće”, Gibson nudi, kao i u filmu “Hrabro srce”, konflikt između male grupe ljudi koji samo žele živjeti jednostavnim, tradicionalnim životom i velike i utjecajne skupine koja svoju vlast hrani krvlju. Sve je to, kao i u filmu “Pasija”, Gibson zaogrnuo nepoznatim jezikom, u ovom slučaju jukatanskim kojim su govorile Maje, te unio scene nasilja od kojeg u nekima morate zatvoriti oči.

Mel Gibson se na snimanje “Apocalypta” odlučio nakon što je “Pasija” u svjetskoj kinodistribuciji zaradila nevjerojatnih 611 milijuna dolara bruto a stajala je samo 30 milijuna. S toliko novca na računu i kao vlasnik kompanije Icon, mogao je raditi što hoće. Odlučio se za priču koju mu je ponudila 31-godišnja Farhad Safinia koja je radila na marketinškoj kampanji za film “Pasija”. Ona mu je kroz brojne razgovore ispričala priču o filmu potjere smještenom u vrijeme Maja. Glavni lik filma što se odvija u 16. stoljeću je Šapa Jaguara (Rudy Youngblood) koji živi u selu s trudnom suprugom i sinom i bavi se lovom na životinje u prašumi. Već prva scena, lov na divlju svinju i način na koji je ubiju, navješćuje scene okrutnosti. Njegovo selo jedno jutro napadnu Maje iz obližnjega grada. Dio je pobijen, dio zarobljen, a Šapa Jaguara u posljednji trenutak spašava suprugu i sina tako što ih skrije u duboku jamu koja funkcionira i kao spremnik za vodu. Zarobljenike, neke od njih ranjene, vezane vode u obližnji grad kako bi bili žrtvovani. Naime, Maje vjeruju kako su prinosi zbog ljutnje Boga slabi te da Bogu treba prinijeti ljudske žrtve. Ritualno, na vrhu piramide, zarobljenicima se vadi srce dok još uvijek kuca, zatim im se odsijeca glava koja se baca s vrha piramide. Nakon što je prineseno nekoliko žrtava dolazi do pomrčine Sunca, Maje vjeruju da je Bog zadovoljen, te odlučuju pustiti preostale zarobljenike. Rade to na neobičan način, tako da zarobljenici trebaju pretrčati čistinu i pobjeći u prašumu, ali ih za to vrijeme Maje gađaju kopljima, strijelama i ostalim naoružanjem. Šapa Jaguara uspijeva pobjeći, no pri tome ubija jednog Maju, što izaziva bijes ostalih Maja te njih desetak kreće u potjeru za njim. U potjeri Šapi Jaguaru jedini je cilj doći do supruge i sina i izvući ih iz rupe a pri tome će na krajnje okrutan način ubijati one koji ga love.

Zbog financijske situacije u kojoj se našao nakon filma “Pasija” Gibson je dopustio sebi da potroši godinu dana na snimanje. Odlučio je snimati film u Meksiku, gdje je sve jeftino, i lokacije, i lokalno tehničko osoblje, lokalni nepoznati glumci i naturščici, i gdje je snimatelj Dean Semler mogao digitalno snimati film. Film je isprva trebao stajati 50 milijuna dolara, zatim je proračun povećan na 64 milijuna, a kako se snimanje nepredviđeno produljilo, sada se spekulira kako je stajao između 75 i 80 milijuna dolara. Cijenu su povećali teški uvjeti na snimanju, prašuma Catemaco je, primjerice, bila prekrivena kilometrima kabela koji su se zbog iznimno visokih temperatura morali stalno hladiti. Pogodila su ih dva uragana i jedna poplava a golemo drvo srušilo se na selo. Četiri mjeseca gradio se grad Maja. Rezultat je vizualno dojmljiv film, ali se postavljaju dva pitanja - zašto se nije prikazala kultura Maja i njihova dostignuća te jesu li uopće Maje bili tako nasilni kao što se to prikazuje u filmu.

Svijet Maja nestao je prije 500 godina pa je Tom Sanders, dizajner produkcije na filmu, hollywoodskom lukavošću rekao: “S obzirom na to da ne postoje povijesne fotografije, mogli smo osloboditi svoje kreativne potencijale. Željeli smo stvoriti svijetFILMAŠI PROTIV PRIRODNIH NEPOGODA GIBSON JE SNIMAO film deset mjeseci u prašumama Meksika gdje se ekipa borila s vrućinama, uraganom i poplavama Maja, ali nismo željeli napraviti dokumentarni film. Naš je posao bio napraviti prekrasan film.” I sama je Farhad Safinia rekla kako se pred njih postavilo pitanje kako postići balans između povijesne autentičnosti i vizualno uzbudljivog filma, a tu dilemu prekinuo je sam Gibson riječima: “Film je zabavna uzbudljiva vožnja, fikcija, i to smo oduvijek namjeravali napraviti.” Povijesna autentičnost postignuta je, prema riječima Richarda D. Hansena, arheologa i stručnjaka za Maje, u izgledu grada Maja, njihovim kostimima i njihovu izgledu, ali ostalo, čini se, ne odgovara istini. Hansen je bio uključen u stvaranje filma kao savjetnik. Gibson i ostali autori filma znali su ga pitati ima li dokaze da se Maje nisu tako ponašale. Nakon što bi on odgovorio negativno, njihova reakcija bila je “onda imamo odobrenje da se malo poigramo”. Ništa čudno, s obzirom na to da se Gibson identično ponašao i kada je stvarao “Pasiju”. Nakon što je vidio film, Hansen je rekao da je razočaran što su Maje prikazane kao “divljaci žedni krvi” te su zanemareni kulturni i znanstveni uspjesi Maja kao što je, primjerice, stvaranje kalendara sa 365 dana.

Sve do prije 50 godina smatralo se da su Maje bile vrlo miroljubiv narod, a slika se ponešto promijenila nakon nekih otkrića. Međutim, Hansen smatra da to još uvijek ne znači da su bili bezobzirni ubojice. Eksperti kažu kako su u posljednjoj fazi svog postojanja Maje prakticirali žrtvovanje ljudi koje su preuzeli od Azteka. Film se doista bavi posljednjom fazom Maja, ali Hansen kaže kako piramida prikazana u filmu nikako nije mogla postojati u posljednjoj fazi nego u klasičnim vremenima Maja. Jednako tako, apsolutno nitko ne može dokazati kako je u vrijeme Maja postojala “igra” u kojoj su zarobljenici puštani da bježe, nakon čega bi ih gađali strijelama i kopljima. “Mel Gibson tražio je razlog zbog kojeg bi Maje krenuli u potragu za Šapom Jaguara pa je izmislio tu igru. Ja ne mogu ni potvrditi ni negirati da je takva igra postojala”, rekao je Hansen.

U Gvatemali, Belizeu i Mesiku živi oko 800 tisuća ljudi koji su podrijetlom Maje i neke od čelnika njihovih organizacija Gibson je pozvao na posebne projekcije. Oni blaži rekli su kako su im se svidjeli kostimi, ali im se nije svidio manjak prikazivanja kulture Maja dok su oni oštriji otvoreno napali Gibsona koji, prema onome kako film završava, želi reći da su Maje trebali Europljane kako bi bili spašeni od međusobnog ubijanja. Takve reakcije marketinški tim filma je zanemarivao, a isticao je reakcije onih koji su podržali film, poput članova Los Angeles Latino Business Association koji su, oduševljeni filmom, dali Gibsonu nagradu za vizionarstvo. Film se premijerno prikazivao upravo kroz takve projekcije, a namjerno su izbjegnute glamurozne hollywoodske premijere, najviše zbog straha da će doći do incidenata zbog ljetošnjih Gibsonovih antisemitskih izjava.

Financijska isplativost filma neće doći u pitanje, ali “Pasija” se neće ni izbliza ponoviti. Film je u prvom vikendu zaradio 15 milijuna dolara. Gledanost filma s vremenom će podići poneka nominacija za nagrade, nedavno je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg filma izvan engleskog govornog područja, ali nagradama filma “Hrabro srce”, osvajača Oscara za najbolji film, neće se približiti.