Hrvatska narodna banka donijela je odluku da plasmani banaka i ostali monetarni agregati u 2007. godini mogu rasti po stopi od 12 posto, što je upola sporije nego ove godine, uz istodobno uvođenje mjere upisa obveznih blagajničkih zapisa HNB-a za svaki rast plasmana iznad te stope. U središnjoj banci ne očekuju da bi te mjere trebale imati osjetniji utjecaj na porast kamatnih stopa banaka na kredite, što će ipak zavisiti od ponašanja samih banaka, koje povećane troškove na veće poraste plasmana i poskupljenja izvora sredstava iz EU mogu neutralizirati i smanjenjem dobiti.

Uvođenje takvih "šok" mjera, kako ih je nazvao guverner središnje banke Željko Rohatinski na susretu s novinarima u četvrtak, nužno je da bi se zaustavile ili bitno usporile neodržive tendencije povećanja inozemnog duga i deficita tekućeg računa platne bilance i njihovog udjela u BDP-u.

Hrvatski inozemni dug na kraju ove godine iznosit će 28,7 milijardi eura, što je za 20 posto više nego u godini prije, sa udjelom u BDP-u od oko 85 posto prema 82,5 posto u 2005., dok će deficit tekućeg računa premašiti 8 posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.

Obvezno upisivanje blagajničkih zapisa, po stopi do 50 posto, na svaki rast plasmana iznad 12 posto, stupa na snagu 1. siječnja 2007. godine, zapisi će se upisivati na rok od 360 dana uz kamatnu stopu od 0,75 posto godišnje, a ova godišnja mjera bila bi na snazi najmanje dvije godine.

Svrha ovih mjera je da destimulira porast plasmana banaka koji je ove godine iznosio 23,5 posto, a posebice financijsko zaduživanje nebankarskog sektora u inozemstvu koje se onda putem depozita plasira kao bankarski krediti ostalim sektorima u Hrvatskoj.

Uz poduzete mjere u središnjoj banci ocjenjuju da bi se u 2007. mogao ostvariti ekonomski rast od 4,5 do 5 posto, uz zadržavanje stope inflacije ispod 3 posto, te stagnaciju vanjskog duga na oko 86 posto BDP-a i smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 7,5 posto. "U protivnom procjene govore da bi udio inozemnog duga mogao dosegnuti oko 90 posto BDP-a, a deficita tekućih transakcija 9 posto BDP-a", upozorio je Rohatinski.

U pozitivna kretanja guverner ubraja ubrzanje ekonomskog rasta na oko 4,6 posto, usporavanje inflacije na 2,5 posto, smanjenje deficita proračuna na 3 posto BDP-a, dok su mjere HNB-a usporile rast zaduživanja banaka, sa 17 posto u 2005. na ispod 8 posto u ovoj godini.

No, gospodarski je rast ostvaren isključito na osnovu brzog rasta domaće potražnje, prije svega investicija i osobne potrošnje, dok je doprinos neto izvoza bio negativan, za 1,7 postotnih poena, što ukazuje na vrlo velika vanjskotrgovinska ograničenja za mogućnosti ubrzanja ekonomskog rasta.

Uz ograničene izvozne kapacitete, deficit u robnoj razmjeni s inozestvom se konstantno povećava, uz sve veću uvoznu zavisnost, upozoravaju iz HNB-a.