STRUČNJAK ZA BIOMETRIJU Miroslav Bača, docent na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka na području biometrijeZaštita osobnih podataka u informacijskom dobu, kad je protok informacija veći nego ikada, gorući je problem o čijem uspješnom rješavanju ovisi budućnost i razvoj brojnih poslovnih sustava.

Kako ističe dr. sc. Miroslav Bača, docent na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (FOI) te jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka na području biometrije, Hrvatska se, kad je u pitanju primjena ove vrste zaštite osobnih podataka, nalazi u nezavidnoj situaciji. “U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji zakon koji bi regulirao područje biometrije. Zakon o zaštiti osobnih podataka smatra osobnim podatkom svaku informaciju kojom je moguće izravno ili posredno identificirati osobu. Kod biometrijskih uređaja to je vrlo relativna stvar, jer vi ne možete neke druge podatke prikazati kao osobne podatke. Zakonodavac stoga mora napraviti temeljni razliku između osobnih podataka i podataka o osobama, iz čega se tek tada mogu stvoriti osnove za zakonsku regulativu biometrije“, naglasio je doc. dr. sc. Miroslav Bača. Na FOI se trenutačno provodi nekoliko projekata čija je svrha povećanje informacijske sigurnosti u poslovanju s osobnim podacima. Prepoznavanje spola prema slici lica te identifikacija preko fizičkih karakteristika šarenice ili pak dinamike tipkanja samo su neki od projekata kojima se nastoji razviti biometrija u svakodnevnom poslovanju.

“Imali smo pregovore s nekim hrvatskim bankama, ali banke su po zakonu dužne ispuniti samo minimalne tehničke uvjete zaštite, a sve što ne spada u taj zakonski propisani minimun banke doživljavaju kao nepotreban trošak i neisplativu investiciju“, napomenuo je Bača koji kao primjer zaostalosti hrvatskih biometrijskih sustava rabi smart kartice. “Kako bi se povećala sigurnost bankovne kartice, potrebno je uvesti tzv. smart kartice s čitačem otiska prsta. Navedena kartica je iste veličine kao i kartice koje se danas koriste u bankovnom poslovanju, ali s jedne strane ima integriran čitač otiska prsta. Kad stavite navedenu karticu u bankomat držeći je palcem, automatski unosite svoju identifikaciju te vam nije potrebno utipkavati pin. Nažalost, takav sustem zaštite prelazi okvire zakonski propisanog minimuma sigurnosti te banke nisu primorane uvesti ovaj oblik zaštite u svoje svakodnevno poslovanje.“ Problem koji se javlja usporedo s ubrzanim razvojem biometrije je i razvoj sustava za ilegalno očitavanje osobnih podataka. U posljednje vrijeme čitači podataka koji se rabe za skidanje pina s bankovnih kartica više ne dolaze u obliku minijaturnih kamera nego putem zamjenskih tipkovnica.

U zemljama Europske unije budućnost primjene biometrije vrlo je izgledna, dok je u Hrvatskoj vrlo upitna. U svijetu je Britanija vodeća zemlja po primjeni biometrjskih sustava, pa tako u Engleskoj ne postoji ni jedan javni prostor koji nije opremljen videonadzorom ili sustavima prepoznavanja lica, a u zadnje vrijeme i sustavima za prepoznavanje glasa pa koji su sposobni izlučiti potrebne zvukove te na temelju njih obaviti identifikaciju. Iako je primjena biometrije u Hrvatskoj još uvijek u povojima ne posustaje njezina akademska implementacija te je tako na FOI-u prvi put u Hrvatskoj uveden poslijediplomski specijalistički studij Sigurnost i revizija informacijskih sustava koji se među ostalim bave i razvojem biometrijskih sustava.

Suradanja FOI-a s tvrtkama iz Hrvatske koje se bave implementacijom biometrijskih sustava sve je intenzivnija a otvaranje prvog Laboratorija za biometrijska istraživanja u ovom dijelu Europe osnovni je korak u izgradnji cjelovitih biometrijskih rješenja. Docent Bača ističe kako će iz Laboratorija najkasnije do kraja 2007. izići najmanje dva komercijalno uporabljiva biometrijska rješenja, čime će Hrvatska i na ovom području dobiti svoje originalne produkte. U sklopu razvoja Laboratorija i promocije biometrije na prostorima FOI-a u siječnju i veljači 2007. planira se održavanje okruglog stola “Biometija i zakonodavstvo“ kako bi se dale okvirne smjernice za izradu dopuna zakona o Zaštiti osobnih podataka te definirala biometrije u tom zakonu.

Budućnost biometrije prema mišljenu docenta Bače upravo je u popularizaciji negotovinskog oblika plaćanja na temelju određenih fizičkih značajki. “Čim zakonodavac utvrdi da ćemo mi kao građani dobiti određene povlastice ako negotovinski plaćamo, takav će sustav biti uveden i funkcionirat će. U rukama zakonodavca je daljnji razvoj biometrije“, zaključio je Bača.