Objavljeno u Nacionalu br. 580, 2006-12-22

Autor: Plamenko Cvitić

REKTOR SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

‘Upise djece branitelja trebalo je riješiti 1995.’

Rektor Aleksa Bjeliš govori o odluci Ustavnog suda o ukidanju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, zbog kojeg su se ove jeseni na fakultete umjesto boljih kandidata upisivala djeca branitelja

ALEKSA BJELIŠ Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu još je prošle godine upozoravao na loše posljedice zakona koji favorizira djecu braniteljaALEKSA BJELIŠ Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu još je prošle godine upozoravao na loše posljedice zakona koji favorizira djecu branitelja U utorak, 20. prosinca, Ustavni sud većinom je glasova ukinuo jedan od najkontroverznijih zakona vlade Ive Sanadera. Zakon o pravima hrvatskih branitelja, koji je djeci branitelja omogućavao izravan upis u srednje škole i na fakultete već je uoči donošenja početkom 2005. godine bio predmet brojnih kritika, a kad su ove jeseni na brojnim fakultetima otpadali bolji kandidati zbog velikog broja djece branitelja, situacija je često bila i na rubu incidenta, a nezadovoljnici su javno kritizirali potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor, koja je bila inicijator tog zakona. Osim samih studenata i javnosti, na protuustavnost novog zakona upozoravali su i pravni stručnjaci, ali i sama sveučilišna zajednica. Tako se dogodilo da su u otprilike istom razdoblju Sveučilište u Zagrebu, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Hrvatski helsinški odbor podnijeli Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona koji je inicirala Jadranka Kosor. Prema Nacionalovim izvorima bliskim Vladi, potpredsjednica Vlade bila je neugodno iznenađena kad je prije nekoliko dana dobila informaciju o odluci Ustavnog suda da izvan snage stavi sporne točke Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Istog dana svoje nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda pokazali su predstavnici Hvidre, koji su suce Ustavnog suda optužili da “umanjuju značaj Domovinskog rata“ te ih uspoređivali s Haaškim tribunalom, ali u javnosti je prevladavalo pozitivno mišljenje o odluci Ustavnog suda. Jedan od prvih koji su javno izrazili zadovoljstvo ukidanjem izravnog upisa za djecu branitelja bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. U intervjuu za Nacional novi rektor zagrebačkog sveučilišta, koji je na toj funkciji manje od tri mjeseca, komentirao je odluku Ustavnog suda i moguće posljedice za akademsku zajednicu.

Pretrpani fakulteti

NACIONAL: Nakon što je Ustavni sud ukinuo članke o izravnom upisu djece branitelja, vi ste bili jedan od prvih koji su tu odluku javno pohvalili.
- Da, učinio sam to javno zato što mislim da će ta odluka pospješiti traženje boljeg rješenja. Međutim, ovo je tek početak rješavanja problema. Ustavnost ili neustavnost tih odredbi svakako je važno pitanje, ali kad se i donese o tome neki pravorijek, kao što ga sad imamo, još uvijek nismo riješili problem.

NACIONAL: Koliko je uopće studenata bilo upisano na temelju tog spornog zakona?
- Brojka se kreće između tri i pol i četiri tisuće ukupno u Hrvatskoj. Podaci za zagrebačko sveučilište govore o 2046 upisanih studenata u ovoj akademskoj godini na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima. To je dvadesetak posto od uobičajene brojke. Još je veći problem što je ta brojka bila raspodijeljena tako da su neki fakulteti morali upisati jako velik broj dodatnih studenata, primjerice Ekonomski fakultet čak 420.


NACIONAL: Bilo je i negativnih reakcija. Hvidra je odmah suce Ustavnog suda prozvala da ne poštuju digninet Domovinskog rata.- To je normalna reakcija. Smatram da ima prostora za dobro rješenje cijelog tog pitanja, koje bi bilo korisnije za sve, pogotovo za tu kategoriju djece i studenata. Ovo rješenje se na prvi pogled činilo jako beneficiranim i težilo je stvaranju dviju kategorija koje su bile jako podijeljene, jer ući na taj način na fakultete koji su ionako pretrpani, bez financijske potpore koja im je potrebna, generiraju male šanse da se prođe i bude sastavni dio zajednice.

Primjer Sjedinjenih Država

NACIONAL: Kako će se odluka Ustavnog suda odraziti na sveučilište kojem ste na čelu?
- Još sam i prije, kad sam bio kandidat za rektora, a i nakon što sam izabran, isticao da treba tražiti bolje rješenje, koje će poštovati standarde struke i profesije. Naime, ne možete trajno narušavati visokoškolske standarde. Podsjetio bih da je u Sjedinjenim Državama pri kraju Drugog svjetskog rata donesen sličan zakon, ali za veterane i buduće veterane. On je inicirao omasovljenje američkog visokoškolskog sustava 50-ih i 60-ih godina. To je dovelo do više od 2 milijuna novih studenata, oni su prije svega jako animirali dečke koji su bili na frontama, nudili im financijsku potporu koja je bila bitno veća od tadašnje prosječne školarine. I tada je bilo mnogo rasprava u američkoj javnosti da će to narušiti odnose u društvu, jer se favorizira jedna socijalna kategorija koja nema previše afiniteta za studij i sveučilišni način rada i života. I vlada i ministarstvo obrane su se vrlo brzo postavili vrlo pragmatički, izgradili su brzo nove, montažne objekte iz rezervi Ministarstva obrane. Na brzinu se doškolovao i dodatni broj nastavnika, tako da su oni u svoj obrazovni sustav apsorbirali više od dva milijuna ljudi. Još je zanimljivije da se sve to događalo dok je još trajao rat, a ne deset godina nakon završetka. Da smo mi u rujnu 1995. rekli “sad ćemo otvoriti nove mogućnosti ljudima koji su prošli kroz rat“, to bi čak bila sasvim drukčija priča. Treba biti osjetljiv na socijalne situacije ljudi i njihovih obitelji i zato ja tu zagovaram individualni pristup. Primjerice, i moja bi djeca mogla na taj način steći pravo na upis, jer sam i ja dobio spomenicu, ali meni ne pada na pamet da se moja djeca upišu na fakultet na temelju te povlastice.

NACIONAL: Je li tijekom primjene tog spornog zakona došlo do podjela među samim studentima?
- Moguće, ali ne vjerujem. Eventualno je donijelo najavu određenog socijalnog raslojavanja u širem društvu. Mi sveučilišni nastavnici ne razlikujemo studente nakon što ih upišemo.

NACIONAL: U čemu je onda problem s tim studentima?
- U tome što su se prekapacitirali neki studiji. A to je otežalo kvalitetan studij. Te brojke su nam najgora mora.

NACIONAL: Koje su moguće posljedice jučerašnje odluke? Može li se dogoditi da neki neupisani studenti sad dignu tužbe protiv fakulteta, ministarstva ili države?
- Hipotetski govoreći, mogli bi tužiti državu. Sveučilište i fakulteti su samo poštovali doneseni zakon. Takve tužbe se mogu pojaviti, ne isključujem tu mogućnost. Taj zakon je i nas dokinuo, jer je ugrozio autonomiju sveučilišta. Sveučilište određuje upisne kvote, politiku upisa.

MINISTAR Dragan Primorac zauzima se da radna skupina napokon riješi probleme djece braniteljaMINISTAR Dragan Primorac zauzima se da radna skupina napokon riješi probleme djece branitelja NACIONAL: Je li cijela situacija mogla biti spriječena? Je li sveučilište moglo utjecati na potpredsjednicu Kosor i prije samog donošenja zakona?
- To je bilo prijeporno. Upravo zato smo i išli na Ustavni sud, zato je Senat ovog sveučilišta odlučio da podnesemo predstavku. Ako se i željelo pomoći toj kategoriji mladih ljudi, trebalo je pomnije promisliti prije donošenja spornog zakona, simulirati posljedice zakona i vidjeti što primjena tog zakona znači. Prve godine već je bilo problema, potom i druge, a onda smo upozorili da bi treća već bila vrlo kritična i teška za sveučilište, da bi se u čitavoj javnosti ta tema izoštrila i da to ne bi koristilo vlasti. Pogotovo to ne bi koristilo u predizborno vrijeme. Ja sam predložio, a gospođa Kosor je na kraju prihvatila da krenemo u traženje boljeg rješenja. Onda smo osnovali jednu radnu skupinu koja sad radi na tom pitanju.

Problem tek treba riješiti

NACIONAL: To je bilo prije odluke Ustavnog suda?
- Da, jer sam ja puno prije govorio da odluka Ustavnog suda, ma kakva bila, neće riješiti problem. Ustavni sud nije tu da rješava problem, nego da ocjenjuje ustavnost pojedinih akata. Ja sam s gospođom Kosor i ministrom Primorcem o tome razgovarao još na početku mog mandata, u listopadu, jer sam želio da se taj problem počne rješavati što prije, a ne da se čeka do zadnjeg trenutka, kad je atmosfera puno teža. Odlučili smo osnovati jednu radnu skupinu koja bi trebala načiniti prijedlog rješenja. Skupina je tek počela raditi i nadamo se da će u siječnja formulirati svoj prijedlog kako toj kategoriji, djeci branitelja, omogućiti što bolje uvjete za školovanje i studij. Uostalom, ja bih volio kad bismo cijeloj populaciji, svim studentima mogli pružiti bolje uvjete za studij.

Vezane vijesti

'Mora se stati na kraj korupciji u visokom obrazovanju'

'Mora se stati na kraj korupciji u visokom obrazovanju'

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nedopustivim je ocijenio da profesori pojedinih fakulteta pristup ispitu uvjetuju kupnjom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika