SIMBIOZA DVOJICE KIRURGA Glumičić i Džepina kažu da im je u udruživanju bio cilj poboljšanje privatne prakse, a ne da se ponašaju po principu 'ja sve znam i najbolji sam'Prije tri mjeseca u Zagrebu je došlo do prvog i jedinog liječničkog joint venturea u estetskoj kirurgiji u Hrvatskoj. Tada je u Deželićevom prilazu otvorena "Glumičić & Džepina Medical Group", poliklinika za opću, maksofacijalnu i plastičnu kirurgiju, te anesteziologiju i reanimatologiju, koju su proširenjem već dugogodišnje Poliklinike za estetsku kirurgiju, otvorili dr. Siniša Glumičić i dr. Ivo Džepina. Osim što su na taj način odlučili razbiti mit o egoističnim liječnicima koji sami vode svoje privatne prakse, ova dva ugledna i iskusna liječnika stvorila su polikliniku u kojoj se spaja stručnost i iskustvo dr. Glumičića koji se već 15 godina bavi isključivo estetskom kirurgijom, i iskustvom dr. Džepine koji se uz estetsku kirurgiju bavi i rekonstruktivnim zahvatima - posebice dojki, abdomena te uklanjanjem tumora dojki, rekonstrutkcijama šake i drugim.
"Naše udruživanje dobra je asimilacija čovjeka koji ima veliko iskustvo u estetskoj kirurgiji i privatnoj praksi dr. Glumičića, koji je stvorio jednu od najuspješnijih privatnih praksi u Hrvatskoj, i mene koji sam radio 20 godina u kliničkom bolničkom sustavu i imam drugačiju vrstu iskustava koje se na zgodan način nadopunjuju", rekao nam je dr. Džepina koji je radio na Odjelu za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju KBC Rebro i koji se slaže da je individualizam tipičan za privatnu liječničku praksu. "To ponekad nije dobro jer ti katkada treba pomoć, lakše ti je kada možeš porazgovarati s nekim, osloniti se na nekoga. Ovako možeš podijeliti iskustva, tražiti drugo mišljenje, Zato je ovo što mi imamo jedinstveno za privatnu praksu u Hrvatskoj. Udruženju dvaju liječnika cilj je poboljšavanje privatne prakse a ne da se ponašamo po hrvatskom principu ‘nu mene, sve znam i najbolji sam’", pojednostavljeno nam je objasnio dr. Džepina. Preciznije rečeno, poliklinika dr. Glumičića, u kojoj uz njega već 10 godina u stalnom radnom odnosu radi i vrhunski specijalist za anesteziju i reanimatologiju dr. Ivica Budinščak, sada je proširena dolaskom dr. Džepine čime je dr. Glumičić iznimno zadovoljan. "Dolaskom docenta Džepine u polikliniku širi se dijapazon operacija, on radi neke stvar koje nisu dio moje struke ili ih nikada nisam radio. Uvodimo dio kliničke ponude, od biopsija dojki nadalje, jer postoji velik broj žena s tim problemima a ne da im se čekati u bolnicama na red. U estetskoj kirurgiji neke rekonstruktivne zahvate na tijelu, kao što su smanjivanje ili podizanje dojki i abdominoplastika, radi na klinici godinama, ima velikog iskustva, meni je bilo drago da ga dobijemo u našu ustanovu kako bi sve to mogli ponuditi našim pacijentima. Izuzetno smo dobra simbioza. U posljednjih 12 godina moja je koncentracija bila na estetskim zahvatima nosa, lica, transplantaciji kose, povećanju grudi, no sada širimo ponudu i pratimo najsuvremenije svjetske terndove u estetskoj kirurgiji. Svojim radom možete biti manje ili više zadovoljni, ali velika je stvar dobiti input od kolege koji s vama radi. Mi možemo danas diskutirati o optimalnom pristupu pacijentu dok sam dosad sam donosio odluke. Donosit ću ih i dalje, ali tamo gdje se pojave određene dileme uvijek je dobro kada nekoga možete konzultirati", kaže dr. Glumičić.

Estetska kirurgija je strahovito propulzivna, kako u svijetu, tako i kod nas. Ona ne računa samo na žene, jer se u posljednje vrijeme, kako nam je to rekao dr. Glumičić, udio muškaraca u estetskim operacijama povećao na 30 posto. Zanimljivo, ali oba liječnika tvrde kako su žene zahvalniji pacijenti od muškaraca, a dr. Glumičić kaže kako u svijetu neki od njegovih kolega uopće ne žele operirati muškarce. "Muškarci imaju nerealna očekivanja, ponekad znaju biti nezadovoljni operacijama iako im je objašnjeno čemu se mogu nadati", smatra Glumičić dok Džepina kaže "Žene su bolji pacijenti od muškaraca. One su kritične prema sebi i znaju što žele. Muškarci imaju ovaj nastup: Malo mi fali kose, imam trbuh, ali nisam loš, kaj mi fali. No, žene su kritične i one znaju što hoće. Zato su one bolji pacijenti." Ono što je zanimljivo jest da 60 posto pacijenata u poliklinici čine stranci. "Primarno su to Austrijanci, Nijemci i Talijani i naši ljudi koji žive u tim zemljama. Cijene su neusporedive, i bar 300 % niže nego u zapadnoj Europi. Materijal stoji svugdje isto ali cijena rada je u Hrvatskoj niža. Čak su materijali u Hrvatskoj skuplji no u Americi ali rad je puno jeftiniji. Pogledajte samo plaće, plaća kirurga na KB-u Rebro ili Dubrava je oko osam tisuća kuna dok liječnik njegova ranga u Beču ili Münchenu prima barem pet puta veću plaću", objašnjava dr. Glumičić a dr. Džepina dodaje: "Naše tržište je globalizirano kao bilo koje drugo tržište. Pacijenti više nisu usmjereni na vlastito tržište. Imaju internet, pogledaju fotografije prije i poslije operacije i sami zaključuju. Kvalifikacije doktora lako se provjeravaju na internetu. Dr. Glumičić i ja smo članovi međunarodnih udruženja kirurga, ja sam član europskog društva za estetsku kirurgiju, a dr. Glumičič američke i europske Akademije za estetsku kirurgiju. Pacijent iz inozemstva sve to može provjeriti".

U međuvremenu, sve se više odbacuju tvrdnje kako su silikonski implantati štetni po zdravlje pacijenata. Prije nekoliko tjedana objavljeno je kako je u Americi na temelju najnovijih analiza skinuta zabrana uporabe silikona. "Provedeno je stotine velikih istraživanja o tome postoji li povezanost između silikona i nekih sistematskih bolesti.

Tzv. silikonska bolest je mit. Ona ne postoji. Sva svjetska istraživanja pokazala su da ne postoji veza između silikona i sistematskih bolesti. Cijela ta zavrzlama počela je u Americi kada je jedan liječnik 1988. objavio rad kojim je povezao bolest koja je slična reumatizmu s implantatima za dojke. Na temelju toga 1992. je američka administracija za hranu i lijekove zabranila primjenu silikonskih implantata punjenih silikonskim gelom u Americi. U Europi to nikada nije bilo zabranjeno. No, prije tri tjedna je objavljeno da je američka administracija na temelju najnovijih dokaza skinula zabranu jer se pokazalo da to nema nikakve veze", tvrdi dr. Džepina. S druge strane, proizvodi koji se koriste u estetskoj kirurgiji, prvenstveno silikonski implantati, toliko su se razvili da su dovedeni gotovo do savršenstva.

"To znači da implantati danas imaju specijalni kohezivni gel, pa čak i ako puknu zbog nekog razloga, što bi morao biti ubod nožem ili nečim sličnim, ne može se razlijevati u tijelu. Dakle, ono i dalje ostaje u sklopu svoje fibrozne košuljice i taj gel je toliko gust da ne curi. Implantat možete prerezati na dva dijela, on će i dalje stajati", kaže dr. Glumičić. Ako su time uklonjene sumnje u zdravstvenu stranu estetske kirurgije na području implantata, preostaje samo razgovor između pacijenta i liječnika. No, to nije "samo" jer nam je dr. Glumičić kazao da njihova poliklinika mora odbiti 30, ponekad i 40 posto zahtjeva za operacijama jer su neki zahtjevi suludi. “Jedna žena tražila je da joj ugradim treću dojku. Došla je iz Milana, govorila je hrvatski ali mi se čini da je podrijetlom iz Ukrajine. Donijela je sliku iz nekog magazina u kojem je uz pomoć fotomontaže prikazana djevojka s tri dojke. Ona je željela treću dojku te rekla kako će na nju tetovirati bradavicu. Imao sam i jednog mladića koji je tražio tri velika ožiljka na licu. Imao je arapski izgled, bio je student iz inozemstva, i rekao je da želi tri ožiljka od jagodične kosti na dolje sašivena što većim šavovima. Bizarnih zahtjeva uvijek ima. Danas mi je došao dečko koji ima fantastičnu kosu, poput četke, ali želi da mu transplantacijom kosa počne rasti na sredini čela. Rekao sam mu da to ne dolazi u obzir ali uza sva moja objašnjenja zašto to ne smije raditi on će vrlo vjerojatno tražiti dalje sve dok ne nađe liječnika koji će mu to napraviti", ispričao nam je dr. Glumičić. Zato stručnjaci za estetsku kirurgiju u velikom dijelu moraju biti i psiholozi u razgovorima s pacijentima koji prvi put dolaze kod njih. "Ima ljudi koji kažu ‘evo, tu sam, što bi vi na meni popravili’. Onda ja pitam ‘a što bi vi željeli’ na što mi se odgovara ‘ne, vi ste profesionalci, vi meni recite’. Onda mu nešto predložite na što on odgovara ‘uh, pa na to nisam ni obraćao pažnju’. Zato svakom pacijentu prvo kažem ‘zašto ste došli, što je vaša primarna želja, što vas najviše smeta?" kaže dr. Glumičić.

Osim bizarnih zahtjeva postoje i oni koji su potpuno neopravdani, odnosno kako to kaže dr. Glumičić, postoje osobe koje imaju nerealna očekivanja ili nemaju indikaciju za ono što žele. "Primjerice, jedna žena, stara 33 godine i s ponešto bora oko očiju, došla je sa željom da joj se napravi face lifting.

To je prerano, ona to može napravit za 10 godina, ne sada. Bilo je i onih koje imaju lijepo tijelo a žele liposukciju za što nema potrebe. Ima pacijenata koji imaju legitimni zahtjev ali nemaju indikaciju. Recimo, netko dođe s lijepim, malim nosom, ali želi još manji." Ipak, najveći broj ljudi koji dolaze u njihovu poliklinku imaju realne zahtjeve i realno prilaze problemu estetske operacije.