Dennis Kucinich, demokratski kongresnik hrvatskog podrijetla objavio je kako će se kandidirati za predsjednika SAD-a. To će biti Kucinichev drugi pokušaj dobivanja predsjedničke nominacije Demokratske stranke nakon 2004. godine, kada nije uspio, ali je svojom antiratnom retorikom privukao dosta novih pristaša, posebno među mladima. "Objavljujem svoju kandidaturu za predsjednika SAD-a s namjerom da okupim američki narod u interesu naših postrojbi na terenu, u interesu prekida patnji još više američkih obitelji, okončanja tragedije u Iraku i popravljanja ugleda Amerike u svijetu", rekao je Kucinich pred okupljenim pristašama u Clevelandu.

Nakon kampanje 2004., njegovi su se pristaše diljem SAD organizirale u aktivističku skupinu "Progresivni demokrati u Americi", koja će mu i u novoj kampanji sigurno dati podršku. Inače Kucinich je rođen 8. listopada 1946. u Clevelandu, kao prvo od sedmoro djece Franka i Virginije Kucinich. Hrvatsko podrijetlo vuče od djeda po ocu. Čest je gost Hrvatskog doma u Clevelandu, središta društvenog i kulturnog života brojne hrvatske zajednice u tom gradu. Na političku pozornicu stupio je 1977. kada je izabran za gradonačelnika Clevelanda, postavši kao 31-godišnjak najmlađim gradonačelnikom jednog od velikih gradova u SAD-u. U Clevelandu i okolici poznat je kao neumorni advokat socijalnih i ekonomskih interesa svoje zajednice, a trenutačno vodi borbu za spas čeličana u tom gradu i očuvanje tisuća radnih mjesta i mirovina te se oštro protivi ratu u Iraku i poziva na povlačenje američkih snaga. "Demokrati su osvojili vlast 7. studenoga zbog raširenog nezadovoljstva birača s ratom u Iraku. Umjesto da uzimaju u obzir tu zabrinutost i odgovore sa snažnom i trenutnom promjenom politike, demokratsko vodstvo Kongresa je čini se sklono financirati nastavljanje rata", upozorio je.

U Kongresu se isticao po zalaganju za medicinsku skrb za sve građane, punu zaposlenost, besplatno školovanje, javne fakultete i sveučilišta, razvoj bio-goriva i alternativnih izvora energije, te obnovu američke infrastrukture i proizvođačkih grana ekonomije. Također je zagovarao američko pristupanje Sporazumu iz Kyota, Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), konvencijama o kemijskom i biološkom oružju, o zabrani protupješakih mina i drugim međunarodnim sporazumima. U sklopu svog promicanja pacifističke politike predlagao je i osnivanje američkog Ministarstva za mir. 2003. godine dobio je Gandhijevu nagradu.