GAĆININ GRIJEH Gašperu Gaćini kritičari zamjerajuda kao regulator nije stvorio uvjete za razvoj novih telekom tvrtki i fer igru na telekomunikacijskom tržištuGašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT), uskoro bi mogao biti smijenjen zbog pritužbi koje na rad tijela kojem je na čelu već mjesecima pristižu s raznih strana: od većine telekom operatora, političke javnosti pa sve do predstavnika Europske komisije, koji su još u srpnju 2006. predstavnicima Vlade RH davali sugestije da Gaćinu i druge članove Vijeća HAT-a opozovu zbog loših rezultata u liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. Nacional je doznao da predstavnici Europske komisije prošlog ljeta čak nisu htjeli otvoriti pregovore za poglavlje 10 o informacijskom društvu i medijima zbog podataka prema kojima je Hrvatski telekom, unatoč već prije nekoliko godina proklamiranoj liberalizaciji telekom sektora, još uvijek monopolist na tom području, a skupina alternativnih operatora u teškim poslovnim problemima. Već tada, tijekom bilateralnog screeninga 17. i 18. srpnja, u Zagrebu su se pojavile indicije da bi Gašper Gaćina, koji je na čelno mjesto Vijeća Agencije došao u rujnu 2004., s tog položaja mogao otići mnogo prije jeseni 2009. kad mu istječe mandat.

Gaćini se na teret stavljaju mnoge optužbe: slaba liberalizacija telekom sektora, zbog kojeg je HT još uvijek u monopolističkom položaju daje toj kompaniji mogućnost da gotovo sama odlučuje o svemu: cijenama telekomunikacijskih usluga, interneta, broju pretplatnika, stupnju razvijenosti i mnogočemu drugome. Iz tih je razloga Hrvatska još uvijek na vrlo niskim granama što se tiče broja korisnika interneta i širokopojasnog pristupa, a razlog za to su još uvijek previsoke cijene i broj usluga koje se pružaju na tržištu. Kad bi HT u internetskom i širokopojasnom području imao ozbiljnu konkurenciju, dogodio bi se efekt sličan promjenama koje su uslijedile nakon dolaska ozbiljne konkurencije u mobilnoj telefoniji: ulaskom Vipneta, a nekoliko godina poslije i švedskog Tele2, ti su operatori ponudili niže cijene, a potom je svoje cijene morao sniziti i HT, odnosno T-mobile. Slični efekti očekivali su se i od dolaska novih tvrtki u fiksnu telefoniju, ali i u područje širokopojasnog pristupa internetu. Prema mišljenju stručnjaka iz Europske unije, upravo je na tom području zakazala Agencija za telekomunikacije pod predsjedanjem Gašpera Gaćine, koja je kao neovisni regulator trebala stvoriti uvjete za razvoj novih telekom tvrtki i fer utakmicu između njih i HT-a. Međutim, to se u protekle dvije godine nije dogodilo, pa HT i danas drži više od tri četvrtine hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, a po nekim procjenama udio te kompanije premašuje i 90 posto, pa razvoj informacijskog i komunikacijskog društva, što je proklamirana politika Vlade RH, zapravo potpuno ovisi o HT-u kojeg je većinski vlasnik njemački Deutsche Telekom.

A da je situacija na telekom tržištu još uvijek nejasna i puna zavrzlama, pokazuju i brojni primjeri na koje upozoravaju stručnjaci: još se uvijek ne zna tko je vlasnik DTK, mreže podzemnih telekomunikacijskih kabela, zbog čega su posljednjih mjeseci česti ozbiljni incidenti u kojima se čupaju, trgaju i režu komunikacijski kabeli, ponekad i na rubu fizičkog obračuna radnika HT-a i drugih telekom operatora. Agencija Gašpera Gaćine nije učinila gotovo ništa ni u pravnom reguliranju, odnosno omogućavanju fer tržišne utakmice, jer još uvijek nije raspetljana lokalna petlja, odnosno novim operatorima nije omogućeno da svojom mrežom dopru izravno do domova korisnika. Zbog toga je jedini način njihova funkcioniranja da HT-u plaćaju previsoke naknade za svakog novog korisnika, zbog čega njihovo poslovanje ekonomskom logikom gotovo da i nema smisla: primjerice, od svakih 100 kuna koje alternativni fiksni operatori poput Optime ili H1 uberu od svog korisnika, 85 kuna odlazi HT-u. Nadalje, korisnici novih operatora i dalje HT-u moraju plaćati osnovnu pretplatu od šezdesetak kuna, pa tako novi operatori svoje troškove mogu pokrivati tek iz prihoda ostvarenih telefonskim impulsima. Alternativa je da novi operatori sami izgrađuju vlastitu mrežu, što je skupo, sporo i zahtjevno. Većina alternativnih operatora u drugim europskim zemljama krene u takve projekte tek nakon nekoliko godina poslovanja.

O svemu tome europski su pregovarači u ljeto 2006. ozbiljno upozorili svoje hrvatske kolege, a posredstvom razgovora s državnim tajnikom za e-Hrvatsku Miroslavom Kovačićem o cijelom je problemu upozoren i hrvatski premijer Ivo Sanader. Prema Nacionalovim izvorima, stručnjaci Europske komisije nisu se libili jasno označiti koga smatraju najodgovornijim za takvo stanje na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu: predložili su Vladinim predstavnicima da što prije smijene predsjednika Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašpera Gaćinu i članove njegova Vijeća.

Osim europskih pregovarača, na račun predsjednika Vijeća HAT-a u posljednjih nekoliko mjeseci pristižu i kritike samih alternativnih operatora, koji Gaćinu u neformalnih razgovorima optužuju za neefikasnost, netransparentnost, neznanje i nestručnost, ali i - nerad. Gaćinini žestoki kritičari proteklih tjedana kao najsvježiji primjer ističu njegovu zakašnjelu odluku da tvrtki Iskon internet oduzme koncesiju za Wimax sustav bežičnog širokopojasnog povezivanja, jer je prema tvrdnjama stručnjaka riječ o nezakonitoj odluci, koja će samo produljiti HT-ov monopol i na tom području.

MARIE HELENE MAGENSCHAB Predsjednica uprave Vipneta, koji se uključio u inicijativu zajedničkih održavanja sastanaka s Gašperom Gaćinom, zbog Homeboxa je došla na udar svojih kolega među alternativnim operatorimaNaime, početkom 2006. HAT je raspisao natječaj za Wimax koncesije, koje su svojevrsna konkurencija fiksnoj telekomunikacijskoj mreži u kojoj primat ima Hrvatski telekom. Među ponuđačima je bio i Iskon, kojem je HAT dodijelio koncesiju za područje Zagrebačke županije. Samo tri mjeseca nakon dodjele Wimax koncesije, HT je kupio Iskon, što se u stručnoj javnosti doživjelo kao okrupnjavanje HT-a i još jedan napad na alternativne telekom operatore. Predsjednik Vijeća HAT-a Gašper Gaćina već je krajem svibnja prošle godine putem medija deklarativno vrlo žestoko kritizirao spajanje HT-a i Iskona, te najavio mogućnost da se zbog tog spajanja Iskonu oduzme koncesija za Wimax. Međutim, nakon tih njegovih medijskih istupa Agencija nije povukla ni jedan službeni potez. Ipak, krajem studenoga na web stranici Agencije pojavilo se priopćenje u kojem stoji da je Vijeće pod predsjedanjem Gašpera Gaćine na sjednici 27. studenoga donijelo odluku o oduzimanju Wimax koncesije za Zagrebačku županiju tvrtki Iskon internet, te da se ona dodjeljuje Vipnetu. U tom priopćenju, koje i danas stoji na službenoj stranici Agencije, pri kraju piše da će “navedena Odluka biti objavljena u Narodnim novinama, te na internetskim stranicama HAT-a“, ali ni nakon gotovo mjesec i pol ta se odluka nije pojavila ni u Narodnim novinama ni na webu, pa je posve jasno da ona i ne postoji. A kao glavni razlog za njezino nepostojanje Nacionalovi izvori ističu jednostavnu činjenicu - takva bi odluka, da je Gaćina u nekom trenutku i napiše i potpiše, odmah bila proglašena protuzakonitom. Naime, Vijeće Agencije za telekomunikacije, iz pretpostavljenih razloga koji variraju od neznanja, neefikasnosti, nestručnosti pa čak do mogućnosti pogodovanja HT-u i Iskonu, jednostavno je zakasnilo, odnosno propustilo kazniti Iskon u zakonski određenom roku od 30 dana nakon nastupanja novih okolnosti prema članku 33. Zakona o telekomunikacijama. Navedeni zakon, naime, na određeni način štiti koncesionare, jer određuje vremenski okvir u kojem im regulator zbog ozbiljnije nepravilnosti ili novih okolnosti može oduzeti koncesiju. Drugim riječima, ako je Gaćina i htio Iskonu oduzeti koncesiju, to je trebao učiniti još u lipnju 2006. a ne gotovo pola godine nakon spornog spajanja HT-a i Iskona, odnosno trenutka kad su te dvije tvrtke službeno obavijestile Agenciju za telekomunikacije o tom činu. Nacionalov novinar je krajem prošlog tjedna od HT-a dobio pisani odgovor na pitanje kad je HT službeno obavijestio Agenciju i Gaćinu o tome: “T-HT je o namjeri preuzimanja Iskona HAT obavijestio 18. 4. 2006., a o dovršenom preuzimanju 2. 6. 2006.”, stoji u odgovoru.

Jednostavno rečeno, na tom posljednjem slučaju vide se pogreške Agencije: njezin čelni čovjek javno najavljuje i govori o odlukama koje nikad službeno nisu donesene, ili pak donosi odluke koje su u očitoj suprotnosti sa zakonom. Nacionalovi izvori iz telekomunikacijskih krugova ističu da je u potonjem slučaju riječ o nestručnosti Vijeća, koje je najprije donijelo tu odluku i javno ju oglasilo, a tek nakon toga su od pravne službe doznali da je takva odluka protuzakonita. Nakon što je to doznao, Gašper Gaćina je angažirao i jednu odvjetničku kuću iz Zagreba, koja je trebala ispitati mogućnost da se takva odluka ipak donese, ali i vanjski stručnjaci su nedvosmisleno ocijenili da je rok za oduzimanje koncesije Iskonu jednostavno - prošao. Pravni stručnjaci čak su upozorili na još jedno kršenje pravila: čak i kad bi odluka o oduzimanju koncesije Iskonu bila i valjana, Gašper Gaćina ne bi mogao automatski tu koncesiju prepustiti nekom od ponuđača s proteklog natječaja, već bi za tu koncesiju trebao biti raspisan novi natječaj. U međuvremenu, na samom telekom tržištu došlo je do prave zavrzlame: Vipnet nije siguran je li dobio ili nije Iskonovu koncesiju, a Iskon i HT se prave kao da se ništa nije dogodilo, što pravno gledano i jest točno. Ipak, i jedni i drugi čekaju da im Vijeće Agencije eventualno pošalje i službenu odluku, a ako se to kojim slučajem i dogodi, HT i Iskon, doznao je Nacional, već imaju spremne tužbe protiv Agencije i Gašpera Gaćine, kao i zahtjev za upravnim nadzorom nad radom Agencije, koji bi trebalo provesti ministarstvo Božidara Kalmete. Taj nadzor, kojim bi to ministarstvo vjerojatno utvrdilo pogreške Gašpera Gaćine i njegova Vijeća samo bi bile dodatni motiv da ih Hrvatski sabor opozove, odnosno smijeni.

Dodatni problem za Gašpera Gaćinu su i alternativni telekom operatori, koji su se napokon odlučili organizirati i zajedničkim snagama krenuti u žešću borbu za svoj tržišni udio. Naime, u godinu i pol dana rada, zbog neefikasnosti Vijeća Agencije za telekomunikacije, HT još uvijek ima neupitni monopol, a svi drugi mogu mu teško ili nikako konkurirati. Iz svih tih razloga nekolicina alternativnih operatora, među kojima su DCM, H1 telekom, Optima telekom i Vipnet, prije mjesec dana zatražili su od Gašpera Gaćine da jednom mjesečno s njima održava sastanke na kojima bi zajedno definirali probleme i načine njihova bržeg rješavanja. Budući da se ni nakon brojnih apela već mjesecima ništa nije promijenilo u načinu funkcioniranja Vijeća HAT-a, koje, prema riječima Nacionalovih izvora, opstruira liberalizaciju svojim neradom, odnosno nereguliranjem, alternativni operatori odlučili su Gaćini dati zadnju šansu, nakon koje će i oni javno zatražiti njegovu smjenu. Kako je doznao Nacional, taj bi se sastanak trebao održati u četvrtak, 11. siječnja, u prostorijama Agencije, a osim alternativnih operatora na njemu bi se trebali pojaviti i predstavnici HT-a. Ako predsjednik Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina ni tada ne promijeni svoje funkcioniranje, izgledno je da će steći još jednu skupinu oponenata koji bi od Sabora mogli i službeno zatražiti njegovu smjenu.