HANS JOCHEN PETERS, po struci slavist, svira violončelo i igra šah te posjeduje veliku zbirku knjiga koju uvijek nosi sa sobom, a transportira ih u velikom kontejneruPrvoga siječnja Njemačka je preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, koja od nedavnog ulaska Bugarske i Rumunjske ima 27 zemalja članica. Prije nekoliko dana njemački veleposlanik u Hrvatskoj Hans Jochen Peters predstavio je program djelovanja Njemačke u navedenom razdoblju, za koje se predviđa da će biti obilježeno jasnim ciljevima koje je Njemačka sebi postavila: nastavak pregovora o europskom ustavu, sastavljanje akcijskog plana za energetsku politiku te definiranje statusa Kosova. I dok pojedini hrvatski političari posljednjih dana ne kriju zadovoljstvo što je predsjedanje Europskom unijom preuzela zemlja s kojom je Hrvatska još od osamostaljenja u iznimno dobrim odnosima, njemački veleposlanik Hans Jochen Peters, koji je u Hrvatsku stigao prije tri mjeseca, pa se još nije stigao potpuno predstaviti hrvatskoj javnosti, za Nacional je obrazložio ciljeve njemačkog predsjedavanja, kao i svoje viđenje trenutačne situacije u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

NACIONAL: Posljednjih dana njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuima raznim europskim i svjetskim medijima obrazlaže ciljeve njemačkog predsjedanja Europskom unijom. O kojim je ciljevima riječ?
- Dopustite da na to pitanje odgovorim jednom željom: da na kraju, koncem lipnja, možemo reći da je njemačko predsjedavanje bilo dobro. Poznato je da su očekivanja od njemačkog predsjedavanja vrlo visoka, i sigurno neće biti jednostavno ispuniti sva ta očekivanja. Međutim, mi smo se vrlo pomno pripremili za to i učinit ćemo sve da to bude vrlo uspješno. Što se tiče ciljeva, postoji okvirni program predsjedanja, odnosno teme koje želimo pokrenuti, ali iskustvo pokazuje da uvijek iskrsnu problemi koji nisu mogli biti predviđeni. Polazeći od takve ograde zbog neočekivanih problema ili tema, mogu reći da je glavno njemačko težište na tome da se ponovno potakne proces vezan uz europski ustav, odnosno ustavni ugovor. Mi smo i službeno dobili zahtjev od Europskog vijeća da u lipnju podnesemo izvještaj o nastavku tog procesa i da identificiramo njegov budući tijek, čak i da uspostavimo agendu, vremenski plan. Ipak, možda je malko paradoksalno reći da će se taj dio njemačkog predsjedanja odvijati više iza zatvorenih vrata, i da će vrlo malo toga moći biti u medijima. Naime, valja razumjeti da je put do ovog cilja koji smo si zadali obilježen bilateralnim i vrlo povjerljivim konzultacijama. Daljnje težište njemačkog predsjedanja bit će pitanje energetske politike, ta se tema promatra u svojevrsnom trokutu ekološkog pristupa, sigurnosti opskrbe i elementa konkurentnosti. Mi smo nedavno dali svoje prijedloge, a prije nekoliko dana i Europska komisija objavila je dokument sa svojim prijedlozima, pa se sad radi na tome da se ta dva dokumenta svedu na zajedničke nazivnike. Upravo su problemi s opskrbom energentima iz Rusije pokazali koliko je važno baviti se tom temom, odnosno koliko je za Europu važna sigurnost opskrbe energentima.

---

NACIONAL: Kancelarka Merkel u proteklih nekoliko dana u europskim medijima vrlo jasno ističe intenciju Njemačke u vezi s nastavkom rješavanja situacije oko europskog ustava. Nije li ipak malo nerealno očekivati da se tako velik problem riješi u samo šest mjeseci?
- Reći da će se u nekoliko mjeseci naći konačno rješenje uistinu je nerealno, međutim, mi ne počinjemo od nule: već je samo finsko predsjedništvo započelo i vodilo konzultacije i razgovore s pojedinačnim zemljama, tako da mi samo preuzimamo taj sklop aktivnosti. Mi u tome želimo preuzeti ulogu poštenog posrednika. Mi Nijemci ratificirali smo ustavni ugovor i naša je želja da sačuvamo što veći dio osnovne supstancije tog ugovora. U sklopu tih konzultacija bit će potrebno utvrditi koji je zajednički dio koji dijele sve zemlje. Dokument koji ćemo mi predstaviti u lipnju potom će preuzeti Portugal, pa Slovenija, a vjerojatno ili možda i Francuska, tako da se nadamo da će u tom vremenu ta problematika biti finalizirana. Naše je usmjerenje da ćemo imati ustav do ljeta 2009. kada će se održati izbori za Europski parlament, u kojima će, prema predodžbama hrvatske vlade, možda sudjelovati i Hrvatska.

ANGELA MERKEL, njemačka premijerka, sa Joséom Manuelom Barrosom, šefom Europske komisije prilikom preuzimanja predsjedanja UnijomNACIONAL: U Europi se sve češće spominje jaz između starih i novih članica, pogotovo u ekonomskoj i gospodarskoj razvijenosti, što je posebno potaknuto nedavnim ulaskom Bugarske i Rumunjske. Kakav je odnos između starih i novih članica?
- Na to pitanje može se odgovoriti vrlo jednostavno i jednoznačno: ne postoje razlike između starih i novih članica. Sve države preuzimaju jednaka prava i obveze. Točno je da postoje u prvo vrijeme nakon pristupanja neka ograničenja poput ograničene slobode kretanja radne snage, ali načelno članice imaju ista prava i obveze. Važno je za, geografski gledano, manje zemlje također reći da se u sklopu EU ne radi razlika između većih i manjih, kao i da je nebitno kad je zemlja pristupila EU, pa to sve važi i za Bugarsku i Rumunjsku.

NACIONAL: Kad već spominjemo te dvije zemlje, što mislite o prevladavajućem mišljenju u hrvatskoj javnosti da je Hrvatska po mnogočemu razvijenija od Bugarske i Rumunjske, koje su već ušle u Uniju, a Hrvatskoj to tek predstoji?
- Ne bih to komentirao, ne sviđa mi se to. Bugarska i Rumunjska su uspješno okončale pristupni proces i one su od 1. siječnja 2007. članice EU. Hrvatska taj put još ima pred sobom, pregovore za koje se nadamo da će biti uspješno riješeni, i mislim da nema smisla lamentirati tko je sad napredniji, koje su zemlje dalje otišle i slično. Ne bih htio sudjelovati u igri uspoređivanja.

NACIONAL: Kako gledate na hrvatske pregovore o priključenju Europskoj uniji?
- Podsjetio bih na zaključak Vijeća EU iz prosinca, kad je sa zadovoljstvom priznat napredak koji je Hrvatska postigla u pregovorima, kad je Hrvatska pozvana da nastavi reforme, pogotovo na području pravosuđa, korupcije, organiziranog kriminala i administracije. U tom zaključku jasno piše da tempo i tijek pregovora ovisi isključivo o Hrvatskoj. Sam sadržaj pregovora ponekad je toliko težak da je naprosto potrebno vrijeme da bude ispregovaran i riješen. Za screening smo trebali godinu dana, sam sadržaj pregovora o pojedinim poglavljima jest zahtjevan i treba vrijeme. Nužno je da tijek pregovora bude brz, bez većih stanki, ali važno je da ti pregovori budu vođeni vrlo pomno, tako da sam čin pristupanja ne bude povezan s naknadnim poteškoćama. Bolje je sada stvari riješiti solidno, nego poslije nadoknađivati stvari koje su eventualno propuštene.

STJEPAN MESIĆ susreo se s njemačkim veleposlanikom pri dodjeli vjerodajnice 11. rujna 2006.NACIONAL: Stalno čujemo da Hrvatska treba provesti reforme, poput one u pravosuđu. Ipak, možete li biti malo konkretniji i naznačiti što treba promijeniti u hrvatskom pravosuđu?
- To je pitanje koje treba uputiti gospodinu Drobnjaku, ili pojedinim hrvatskim pregovaračima koji su zaduženi za konkretna područja, ili njihovim sugovornicima u Bruxellesu. Međutim, pretpostavljam da će se i predstavnici hrvatske vlade složiti s tom dijagnozom da postoje potrebe za reformom u nekolicini područja. Da me ne biste pogrešno shvatili, EU je priznala da je dosta toga već učinjeno, ali još dosta posla valja obaviti.

NACIONAL: Ipak, što ako Hrvatska dovrši pregovore prije donošenja novog europskog ustava? Naime, sadašnji pravni okvir EU ne dopušta 28. članicu. Može li Hrvatska ući u EU prije donošenja novog ustava?
- To je hipotetičko pitanje. Mi se nadamo i očekujemo da će pristupanje Hrvatske i taj institucionalni problem kao dio procesa ustavnog ugovora biti riješeni do trenutka ulaska. Jer vaše pitanje implicira da nećemo uspjeti riješiti to pitanje, a moja je zamolba da imate više povjerenja u Europsku uniju.

NACIONAL: Vaš pak odgovor jasno implicira da Hrvatska ne može ući u EU prije donošenja ustava…
- Imamo još dvije i pol godine vremena.

NACIONAL: Prije nego što ste u rujnu došli u Zagreb, bili ste prije toga ambasador u Ljubljani i Sarajevu, što znači da imate već iskustva vezana uz države s pdručja nekadašnje Jugoslavije. Kako općenito gledate na stanje u ovoj regiji?
- Ukratko: sve zemlje regije imaju vrlo dobre perspektive, a raspad Jugoslavije konačno će završiti rješenjem statusa Kosova. Njemačka je geografski vrlo blizu ovoj regiji, ako u Münchenu sjednete u avion, za sat vremena ste u Zagrebu, Sarajevu ili Beogradu. Brže nego da odete u neki španjolski ili portugalski grad. Zbog toga smo mi Nijemci oduvijek bili iznimni zainteresirani za situaciju ovdje.

NACIONAL: Već prilikom našeg upoznavanja prije nekoliko mjeseci rekli ste da vas je Sarajevo fasciniralo. Kako to?
- To je zemlja u kojoj se okupljaju tri kulturna kruga, i to je iskustvo bilo znakovito za mene: kao veleposlanik Njemačke sudjelovao sam u izgradnji i uspostavi jedne nove države. Ponekad je bilo teško, čak i frustrirajuće, ali istodobno vrlo dojmljivo i toga se rado sjećam. Rat je za nas Europljane dugo bio nešto vrlo apstraktno, ali kad vidite uništene domove i naselja, postane vam jasno što rat jest, istovjetno iskustvo imao sam i kad sam otišao u Vukovar. Tada shvatite kako se vrlo brzo nešto može uništiti, a kako je vrlo teško i naporno nešto ponovno izgraditi.

NACIONAL: Mnogi vas ne doživljavaju kao tipičnog diplomata, prije kao vedrog sveučilišnog profesora. Kako ste se uopće odlučili za diplomaciju, s obzirom na to da ste studirali književnosti i slavistiku?
- Politika me oduvijek zanimala, naravno, uz književnost. Kad je o studiju riječ, završio sam i povijest, što je svakako relevantno za posao veleposlanika. Istina je da su većinom moji kolege diplomati pravnici, ekonomisti ili politolozi, ali postoji niz zemalja gdje je u diplomaciji mnogo više politologa ili filologa, poput, recimo, Francuske. To uopće nije loše za vanjske poslove neke zemlje, da i ljudi s takvim backgroundom rade u diplomaciji. S obzirom na sve to, vrlo rado sam se odlučio za diplomaciju. Što se tiče studija slavistike, u početku sam se koncentrirao na rusistiku, tada nisam znao da će se moja diplomatska karijera razviti tako da ću biti ambasador u zemljama ove regije. U doba raspada nekadašnje Jugoslavije bio sam načelnik odjela u vanjskopolitičkoj upravi međunarodnog stožera NATO-a, to je baš bilo vrijeme kad se raspadala Jugoslavija. Mi ovo cijelo područje smatramo svojim neposrednim susjedstvom, i to je nešto što neposredno dotiče naše interese i koje nas se svakako tiče. Nakon NATO-a bio sam u Berlinu kao načelnik odjela koji se bavi Rusijom, tek nakon toga dobio sam priliku da se potpunije posvetim ovoj regiji. Prva je mogućnost bila veleposlanička funkcija u Sarajevu. Regija je politički vrlo zanimljiva i fascinantna, kao i kulturološki, jer je točka presijecanja triju kulturnih krugova.

NACIONAL: U diplomatskim krugovima poznati ste i po svojim hobijima, čime se sve bavite?
- Mnogo čitam, bavim se literaturom, igram šah, slušam klasičnu glazbu, a i sam sviram violončelo.

NACIONAL: Uz književnost, vaš drugi veliki hobi je šah...
- Imam veliku biblioteku šahovskih knjiga, kad je Kasparov u Sarajevu stajao pred mojom šahovskom bibliotekom, priznao je da je ona veća od njegove. Provodim mnogo vremena za šahovskom pločom, ali je moja osobna tragedija to da nisam posebno talentiran za šah. Ipak ga volim.

NACIONAL: Imate li s kim igrati šah u Zagrebu?
- Znam da u Hrvatskoj ima nekolicina izvarednih šahovskih velemajstora. Međutim, previše sam zauzet da bih mogao uspostaviti neki šahovski kontakt u Zagrebu ili da bih otišao u neki šahovski klub, što inače činim.

NACIONAL: Znači, zainteresirani protivnici vam se nakon ovog intervjua mogu sami javiti?
- Ako budem imao vremena...

'Svoju biblioteku tjednima slažem na police'

NACIONAL: Oni koji vas bolje poznaju kažu da ste poznati i po svojoj golemoj biblioteci od nekoliko tisuća knjiga. Je li istina da sve te knjige uvijek nosite sa sobom?
- Da, to je točna informacija. U kojoj god zemlji bio, cijelu svoju biblioteku uvijek nosim sa sobom.

NACIONAL: Kako to uopće transportirate?
- Pošiljka obično dođe u velikom kontejneru, a potom ja imam još nekoliko tjedana posla: svaki put treba iznova uspostaviti red, poslagati sve te knjige… To zna biti poprilična gnjavaža. Moja biblioteka funkcionira tako da svaka knjiga ima svoje mjesto, ako su razbacane, nikad ne možete naći što tražite.

NACIONAL: Imate li kakve raritete?
- Velik sam štovatelj, mogu čak reći i obožavatelj Goethea. Posjedujem dva njegova autografa, to je valjda najvrednije što imam, bar za mene najvrednije.

NACIONAL: Jeste li čitali autore s ovih područja?
- Jesam, imam čak u svojoj biblioteci neka djela Miroslava Krleže i Ive Andrića.