Boris Podrecca i Tomislav Horvatinčić na Cvjetnom trguPremda je prošlo već dva tjedna od predstavljanja preuređenja dijela Cvjetnog trga u Zagrebu, novog projekta Tomislava Horvatinčića, još uvijek nesmiljenim žarom traju javne diskusije u kojima jedni hvale Horvatinčićevu inicijativu, dok joj se drugi snažno protive, optužujući čelnika Hoto grupe za namjeru devastacije središta Zagreba. U Horvatinčićevu projektu, kojim bi se blok pokraj Cvjetnog trga, koji omeđuju Varšavska, Gundulićeva, Preobraženska i Ilica, trebao pretvoriti u prolaz, odnosno šetnicu koja bi se od Bogovićeve ulice nastavljala sve do Gundulićeve, predstavnici nekih udruga i kritičari ponajprije zamjeraju najavu da bi se u sklopu preuređenja tog bloka srušilo staro kino Zagreb, ali i zgrada pokraj kina, na adresi Preobraženska 6, u kojoj je nekad bila smještena Vjesnikova tiskara, a potom je u njoj desetljećima bio marketinški i oglasni odjel Večernjeg lista.

Kino Zagreb još je prije nekoliko mjeseci prestalo funkcionirati, dijelom i stoga što je u posljednjih nekoliko godina posjećenost bila sve manja zbog loših uvjeta prikazivanja filmova, pa su posjetitelji zbog nedostatka grijanja i prokišnjavanja filmove često gledali u kaputima. Ipak, predstavnici udruga protive se rušenju kina iako je teško naći uporabnu vrijednost te zgrade bez temeljite rekonstrukcije i preuređenja. Slični argumenti postoje i za zgradu pokraj kina a nasuprot Srpskoj pravoslavnoj crkvi na Cvjetnom trgu. Ta je zgrada, u kojoj su nekad bili veći pogoni Vjesnikove tiskare, a potom se u jednom dijelu nastavila tiskarska djelatnost, a drugi dio je preuzeo Večernji list, prema mišljenju Horvatinčićevih oponenata, važan spomenik kulture, čije se potencijalno rušenje smatra devastacijom. Međutim, Nacional je došao u posjed dokumenta koji je izradio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, iz kojeg se može iščitati da zgrade koje bi se prema zamisli Borisa Podrecce trebale srušiti da bi se na njihovu mjestu sagradio potpuno novi kompleks nisu nikakav zaštićeni spomenik kulture. Štoviše, iz dokumenta “Konzervatorske propozicije za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja donjogradskog bloka” može se vidjeti da su zgrade u Preobraženskoj 6 zbog svojeg trošnog stanja već u dva navrata trebale biti srušene i zamijenjene modernijim građevinama: prvi put je to bilo još 1917., a drugi put 1963.

Nacionalov novinar obišao je zgradu bivše 'Tipografije' na Cvjetnom trgu koja zbog svoje dotrajalosti i zapuštenosti već godinama nema nikakvu funkciju, pa je predviđena za rušenjeDa bi provjerili kakav je stvarni izgled velikog bloka u blizini Cvjetnog trga, a koji nikad nije bio otvoren za javnost, pa građani Zagreba zapravo i ne znaju kako izgledaju ti prostori, Nacionalovi reporteri krajem prošlog tjedna obišli su sporni blok koji je u vlasništvu Horvatinčićeve Hoto grupe. U središtu bloka koji omeđuju zgrade u Varšavskoj, Gundulićevoj, Ilici i Preobraženskoj ulici nalazi se zgrada kina Zagreb. Tu je zgradu, koja je prije naziva “Zagreb” nosila ime “Metropol”, od 1915. do 1917. izgradila tvrtka Braća Carnelutti. Premda je riječ o kinu na koje neki Zagrepčani vjerojatno imaju sentimentalne uspomene, studija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika klasificirala je cijelu zgradu kina kao građevinu koja se može srušiti. Oko kina i sad se nalazi nekoliko potpuno neiskorištenih prolaza, pokraj kojih stoje trošna spremišta koja su nekad služila za potrebe kina. Na kraju zida koji odjeljuje kino od Gundulićeve ulice na zapadu nalazi se dvorište Stomatološkog fakulteta, s kojim, prema Nacionalovim izvorima, Horvatinčić još uvijek pregovara o mogućnosti izlaska na Gundulićevu ulicu. S desne strane negdašnjeg kina Zagreb nalazi se širok prolaz koji već dugo nema nikakvu uporabnu funkciju, a zid visok dva metra odjeljuje ga od zgrade i prostora koji je nekad bio Vjesnikova tiskara. Zgrada stara stotinjak godina sa strane Cvjetnog trga izgleda relativno dobro očuvana, a za taj dojam najzaslužnije je obojeno pročelje, koje prolaznicima daje privid da je zgrada i iznutra u dobrom stanju. Međutim, Nacionalovi reporteri u pratnji inženjera Hoto grupe Damira Mancea obišli su zgradu bivše Vjesnikove tiskare, koja je u razdoblju između dva svjetska rata Zagrepčanima bila poznata kao zgrada “Tipografije”. Ta je zgrada izgrađena između 1851. i 1879. na zahtjev Ignjata Granitza, koji je ondje smjestio svoju tiskaru. Kasnije je Granitzovu tiskaru preuzeo drugi tiskarski poduzetnik, židov Dragutin Schullhof. U njegovoj tiskari, koja je nosila naziv “Tipografija”, između dva svjetska rata tiskali su se dnevni listovi Večer, Obzor, Jutarnji list i ilustrirani magazin Svijet.

Godine 1941. Schullhof je svoju tiskaru darovnicom predao u vlasništvo Matici hrvatskoj, a zauzvrat je izbjegao slanje u ustaški logor i ostao raditi u tiskari, koja je postala vlasništvo Ustaškog nakladnog zavoda, te se u njoj tiskao Hrvatski narod. Međutim, Schullhof je 1945. završio u zatvoru zbog suradnje s ustaškim režimom, pa je njegova nekadašnja tiskara, kao i pripadajuća zgrada, došla u ruke Vjesnika. Već godinu dana nakon toga Vjesnik se preselio u zgradu u Masarykovoj ulici, a potom u zgradu Vjesnika u Savskoj, a za to vrijeme tiskara na Cvjetnom trgu uglavnom je služila kao pomoćni pogon i tiskara galanterije, brošura, plakata i rokovnika. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u zgradu su bili smješteni i oglasni odjeli Večernjeg lista, čije su prostorije gledale na Preobražensku ulicu i Cvjetni trg, pa su se održavale, premda je u nekoliko soba u prizemlju i na prvom katu i danas primjetno pucanje zidova i stropa. Na drugom katu zgrade stanje je još lošije: svuda su primjetni znakovi vlage i prokišnjavanja, a u jednoj od soba može se vidjeti kako je u nju od vlage propao drveni krov.

Sama zgrada u različitim vremenima se dograđivala, pa jedan veliki izduženi krak zgrade ide u smjeru istok - zapad, i upravo su u tom dijelu dugi niz godina bili smješteni tiskarski strojevi. Iako ih danas ondje nema, ostala je gomila smeća i potpuno uništeni drveni podovi u većini otužno praznih hala koje već godinama nemaju nikakvu funkciju. O kritikama koje dolaze iz redova predstavnika različitih udruga za očuvanje kulture inženjer Damir Mance je rekao: “Ova zgrada nije zaštićeni spomenik kulture. Nije svaka stara zgrada automatski spomenik kulture. O tome se sudi na osnovi arhitektonske ili kulturne vrijednosti, a iskreno govoreći ova zgrada arhitektonski doista nije nikad bila nešto inovativno.” Slično mišljenje javno je izrazio i poznati zagrebački književnik Zvonimir Milčec, koji je Nacionalovu novinaru kazao: “Te zgrade nemaju nikakve vrijednosti, osim malo sentimenta. Ne razumijem ljude koji se protive rušenju tih starih kuća, oni kao da ne razumiju da će time Zagreb, od starog štakornjaka dobiti prolaz 21. stoljeća. Želim da Zagreb postane turističko i poslovno središte južne Europe, a ne hrpa oronulih kuća.”

Zvonimir Milčec, poznati književnik, zalaže se za rušenje dviju zgrada na Cvjetnom trguProjekt koji je bečki arhitekt Boris Podrecca izradio za Hoto grupu predviđa da taj blok ima 12 velikih etaža, od čega četiri podzemne, koje bi zauzimala garaža sa 700-tinjak parkirnih mjesta, te prizemlje i sedam katova iznad zemlje. U Hoto grupi posebno naglašavaju da bi izgradnja javne podzemne garaže rasteretila pokrajnje ulice i samu Gundulićevu koja je jedna od najzagušenijih u gradskom središtu. Kako je za Nacional istaknuo Tomislav Horvatinčić, Gundulićeva bi prema njegovim zamislima trebala ubuduće imati tri prometne trake, od kojih bi dvije vodile u javnu garažu, a treća bi, umjesto sadašnjih parkirnih mjesta, na zapadnoj strani Gundulićeve ulice bila treća traka koja bi vodila na Ilicu. Budući da bi zagrebački centar novom garažom dobio velik broj novih parkirnih mjesta, time bi prestala postojati potreba za postojećim parkirnim mjestima u susjednim ulicama, pa bi primjerice Preradovićeva ulica mogla biti proglašena pješačkom zonom, u kojoj bi umjesto parkirnih mjesta mogla biti uređena šetnica. O samom prometnom dijelu projekta Horvatinčić nerado govori, jer će taj aspekt tek biti definiran nakon javnog natječaja na kojem će sudjelovati svjetski prometni stručnjaci.