Početak suđenja generalu Anti Gotovini očekuje se u svibnju ove godine. "Obrana neće tražiti odgodu kako bi osigurala dodatno vrijeme za pripreme", izjavio je generalov prvi branitelj Luka Mišetić komentirajući odluku Haškog suda o početku procesa 7. svibnja.

"Odluka je očekivana, sud je inzistirao da suđenje počne u svibnju, no mi ćemo sigurno biti spremni", izjavio je Mišetić u telefonskom razgovoru za Hinu. Kazao je kako se obrana prethodno protivila odluci, jer smatra da će zbog toga proces trajati dulje nego je trebao. "Obrana i tužiteljstvo mogli su postići suglasnost oko još dosta nespornih činjenica, da su imali malo više vremena, pa o tome ne bi trebalo raspravljati na suđenju", rekao je Mišetić dodajući kako će zbog toga suđenje trajati dva-tri mjeseca dulje. Ukupno trajanje procesa procijenio je na "14 do 17 mjeseci".

Na pitanje hoće li se obrana žaliti na odluku o početku suđenja, odgovorio je da neće, te je izjavio "Nemamo se što žaliti. Žalba ne bi imala izgleda", rekao je Mišetić. On je izrazio zadovoljstvo pripremama svjedoka i dokaza obrane generala Gotovine, te optimizam da će njegovi branitelji uspješno pobijati optužbe koje ga terete za kršenje humanitarnog prava, tijekom i nakon operacije Oluja 1995. godine.

"Vrlo sam zadovoljan pripremama svjedoka i dokaza obrane. Suradnja funkcionira na svim razinama. Nemamo nikakve primjedbe na suradnju s državom. Čak je i sa stranim svjedocima i svjedocima tužiteljstva, uspostavljena dobra suradnja", rekao je Mišetić. U tom je kontekstu ocijenio kako su na kraju moguća "iznenađenja" te da "dokazni postupak Tužiteljstva neće baš dokazati nekakvu krivnju generala Gotovine". Na pitanje nada li se da će on i drugi američki branitelj Gregory Kehoe u Haagu osloboditi optužbi generala Gotovinu, Mišetić je odgovorio potvrdno."Sigurno. Sve što smo vidjeli u pripremama do sada, u dokumentima Tužiteljstva i u dokumentima koje je obrana uspjela dobiti, ja sam siguran da će na kraju general Gotovina pobijediti", naglasio je Mišetić. Na pitanje o očekivanom broju svjedoka optužbe i obrane, kazao je kako je o tome još prerano govoriti, posebno zbog toga što Tužiteljstvo treba do 21. siječnja skratiti optužnicu za trećinu, po nalogu sudskog vijeća.

General Gotovina optužen je u lipnju 2001., a generali Čermak i Markač u ožujku 2005. godine za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv srpskog civilnog stanovništva tijekom i nakon operacije Oluja u ljeto i jesen 1995. Čermak i Markač su se odmah nakon objave optužnice dobrovoljno predali ICTY-u, a od prosinca 2005. na privremenoj slobodi u Hrvatskoj čekaju početak suđenja. Gotovina je nakon četiri i pol godine provedene u bijegu uhićen u Španjolskoj 7. prosinca 2005., a u pritvoru Haškog suda je od 10. prosinca 2005. Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je u listopadu 2006. odluku prvostupanjskog vijeća o spajanju postupka protiv generala Ante Gotovine s onim protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u zajedničko suđenje. Tri hrvatska generala pred sudom su odbacila optužbe za progon, ubojstva, deportacije i druge ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine na širem području Knina od kraja srpnja do sredine studenoga 1995. godine.
Branitelji hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača kazali su u srijedu u Zagrebu da su spremni za haško suđenje i da ih odluka o njegovom početku 7. svibnja nije iznenadila.

"Apsolutno smo spremni ući u sudnicu i prije tog datuma i u tom smislu nije nas iznenadila odluka o datumu početka suđenja", kazao je Goran Mikuličić, jedan od dvojice branitelja generala Mladena Markača. Čedo Prodanović, branitelj generala Ivana Čermaka također je kazao kako ga datum nije iznenadio obzirom da je na zadnjoj statusnoj konferenciji pred Haškim sudom bila najavljena mogućnost početka suđenja u svibnju. "Naravno da ćemo do tog roka biti spremni za rad", kazao je Prodanović.
Dvojica zagrebačkih odvjetnika objasnili su kako je razlog zbog kojeg je obrana tražila kasniji početak suđenja bila želja da se stvori dovoljno prostora obrani i tužiteljstvu da u predraspravnom dijelu postupka ''odrade'' pitanja poput dogovora oko nespornih ili presuđenih činjenica ili, pak, uvođenja iskaza iz drugih predmeta.