BIZNISMEN I STRATEG - KARL-HEINZ DERNOSCHEG međunarodnim biznisom bavi se 25 godina; bio je zastupnik u austrijskom parlamentu a prije deset godina premijer Klima pozvao ga je u tim za izradu austrijske izvozne strategijeHrvatska vlada je početkom ovoga tjedna predstavila jedan od najambicioznijih planova u zadnjih 15 godina - Hrvatsku izvoznu ofenzivu (HIO). Iza tog zvučnog imena krije se strategija kojoj je cilj u trogodišnjem razdoblju udvostručiti hrvatski izvoz koji je 2006. iznosio 54,4 milijarde kuna i pokriva jedva 50 posto uvoza. HIO pred sebe postavlja četiri osnovna cilja: povećanje broja izvoznika, promjenu strukture izvoznih proizvoda koji trebaju imati veću dodanu vrijednost, povećanje konkurentnosti i osnivanje šest isključivo izvoznih klastera: “Voda”, “Male brodogradnje”, “Tekstil - odjeća”, “ICT - rješenja”, “Marikultura - hrvatska riba” i “Drvo - namještaj”. Izrada strategije trajala je šest mjeseci, a u njoj je sudjelovalo stotinjak domaćih stručnjaka, gospodarstvenika i članova državne uprave te austrijski konzultant Karl-Heinz Dernoscheg. Taj pravnik koji je u međunarodnom biznisu već 25 godina i član je različitih austrijskih gospodarskih udruga, s nepunih je četrdeset godina 1997. dobio poziv tadašnjeg kancelara Viktora Klime da sudjeluje u kreiranju Austrijske izvozne ofenzive, strategije slične hrvatskoj, koja je u samo tri godine dala takve rezultate da danas austrijske kompanije imaju veliku ekspanziju u Europi, a jedan od dokaza je Hrvatska u kojoj su od stranih ulagača najbrojnije upravo austrijske tvrtke. Nakon kratke epizode u aktivnoj politici, kada se okušao kao zastupnik u Donjem domu austrijskog parlamenta, Karl-Heinz Dernoscheg shvatio je da mu je međunarodni biznis ipak prva ljubav te se vratio svojoj kompaniji koja se bavi međunarodnom prodajom sigurnosne opreme, uređajima za proizvodnju alternativnih izvora energije i poslovnim savjetovanjem. Nacionalovim novinarima ispričao je u svome rodnom Grazu što misli o hrvatskom izvozu, kakva je budućnost hrvatskoga gospodarstva i ima li Hrvatska šanse za gospodarski oporavak.

NACIONAL: Što je točno Hrvatska izvozna ofenziva?
- Hrvatska izvozna ofenziva je strategija koja je zamišljena kao trogodišnji program za koji je iz državnog proračuna osigurano ukupno 323,5 milijuna kuna, s tim da će najveći dio tih sredstava biti iskorišten na podizanje izvoznih potencijala malih i srednjih poduzeća. Temelj strategije su ciljevi koje je zadalo Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, a to je stvaranje novih izvoznika, promjena strukture izvoza, osnivanje izvozničkih klastera, kojih će biti šest, i povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Tim sredstvima, kao i koordinacijom svih tijela uključenih u projekt, a to su poduzeća i institucije poput mjerodavnog ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i drugih, hrvatski izvoz u idućih pet godina trebao bi se udvostručiti, a broj izvoznika ukupno bi se povećao za 25 posto, odnosno s 10.951 koliko ih danas ima na 13.800. Tako hrvatsko gospodarstvo neće samo povećati izvoz nego će se i dobro pripremiti za uključivanje u zajedničko europsko tržište. Prema mojim izračunima, povećanjem izvoza za jedan posto u Hrvatskoj će se stvoriti 6000 novih radnih mjesta.

NADAN VIDOŠEVIĆ I HGK tvrtkama će u okviru izvozne ofenzive pribavljati kjlučne informacije o inozemnim tržištimaNACIONAL: Koji su preduvjeti da bi taj projekt uspio?
- Ključna riječ je suradnja. Na suradnji izvoznika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge banaka, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskih izvoznika, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji će cijeli proces koordinirati, počiva cijeli projekt. U izvoznu ofenzivu moraju biti uključene sve relevantne institucije na najvišoj razini. Osjetio sam veliku motiviranost s hrvatske strane čemu u prilog govori i činjenica da smo u 14 dana uspjeli dogovoriti sve ključne točke strategije. Nakon ostvarene suradnje potrebno je ujediniti tri ključne stvari, što nije lagano. Prva je stvar financiranje. Dakle, potrebna je agencija koja će pratiti i kontrolirati sredstva koja potiču poduzetnike na izvoz. U Hrvatskoj HBOR to radi jako dobro, a što se tiče instrumenata za financiranje izlaska na tržište, Hrvatska tu stoji možda i najbolje u Europi. Malo teže će biti uključiti privatni kapital, te biti spreman riskirati i financirati različite poduzetničke projekte, s čime se uostalom suočava cijela Europa. Druga stvar su servisi koji će poduzetnike opskrbljivati važnim informacijama o pojedinim stranim tržištima i njihovim zahtjevima, trendovima i svim činjenicama bitnim za izvoz proizvoda. Treća stvar, koja je i najvažnija, jest edukacija. Znanje je uvjet bez kojeg nema napretka.

NACIONAL: U Hrvatskoj je problem nedovoljno visokoobrazovane radne snage.
- To je stvar statističke metodologije. Austrija ima 11 posto visokoobrazovane radne snage, što je blizu hrvatskog prosjeka. Neka zanimanja ne broje se kao takva iako su visokostručna i vrlo tražena. Sveučilišta u Hrvatskoj imaju visoke standarde i upoznao sam mnogo menadžera u Hrvatskoj koji raspolažu velikim znanjem. No Hrvatska nema mnogo srednje velikih poduzeća koja su okrenuta stranim tržištima, zbog čega nemaju know-how tehnologiju i vještinu izrade međunarodnih trgovačkih ugovora. To je nešto na čemu treba raditi i smatram da će hrvatski stručnjaci brzo usvojiti takav način razmišljanja. Ne treba zanemariti ni boljku koja muči cijelu Europu, a to je povezanost znanosti i gospodarstva.

DARINKO BAGO I DUBRAVKO MIHOLIĆ, predsjednik i glavni tajnik udruge Hrvatski izvoznici, sudjelovali su u izradi Hrvatske izvozne ofenziveNACIONAL: Kako je počela vaša suradnja s hrvatskom vladom?
- Predstavnici udruge Hrvatski izvoznici nazočili su izlaganju o austrijskom izvozu prije tri godine. Tada mi je predsjednik HIZ-a Dubravko Mihalić kazao da je Hrvatska vrlo zainteresirana za takav projekt kakav se provodi u Austriji. Naši kontakti od tada su se intenzivirali. HIZ je o takvom projektu razgovarao s ljudima u Ministarstvu gospodarstva RH te je ministar gospodarstva Branko Vukelić tijekom sastanka Vijeća ministara EU za vrijeme austrijskog predsjedavanja Unijom zamolio austrijsku vladu da na temelju svog iskustva pomogne u provedbi sličnog projekta u Hrvatskoj.

NACIONAL: Koliko se ta strategija razlikuje od austrijske i što je ona točno donijela austrijskom izvozu?
- Ne razlikuje se bitno od austrijske strategije, osim nekoliko specifičnih proizvodnih grana kojima raspolažu dvije zemlje, poput male brodogradnje u Hrvatskoj, što Austrija nema. Nakon samo godinu dana provedbe te strategije u Austriji stvoreno je 2000 izvoznih tvrtki i izvoz je povećan 14 posto. Nakon tri godine postali smo europski rekorderi porastom izvoza od 15,6 posto. Danas smo prema nekim gospodarskim pokazateljima bolji i od Švicarske. Dugo smo vremena ovisili o stranim ulaganjima i dolasku stranih kompanija zbog čega smo imali povike da rasprodajemo nacionalno blago. Danas više nitko ne spominje rasprodaju, jer su, upravo zahvaljujući stranom kapitalu, domaće tvrtke toliko narasle da su se proširile na susjedne zemlje.

NACIONAL: Ali morate priznati da je Hrvatska ipak u nešto lošijem položaju nego što je bila Austrija kada je pokretala svoju izvoznu strategiju.
- Osim što nismo imali tako veliku neravnotežu uvoza u odnosu na izvoz s kojom se suočava Hrvatska danas, položaj Austrije i nije se puno razlikovao od sadašnjeg hrvatskog stanja. Austrija je tada bila u nezavidnoj situaciji. S jedne strane industrija je stagnirala, a uslužna djelatnost je rasla. Stoga smo imali mali izvoz proizvoda s dodanom vrijednošću. Primjerice, izvozili smo drvo u Italiju, a uvozili namještaj napravljen od istog tog drva za kudikamo višu cijenu. Hrvatska je trenutačno u istoj situaciji. Ni jedna od dviju zemalja nema naftu koja bi brzo mogla oporaviti gospodarstvo, stoga nam je potrebna dobro osmišljena strategija izvoza. Treba biti jasno da gospodarstvo malih zemalja ovisi o izvozu. Oslanjanje na domaće tržište mogu si priuštiti samo velike razvijene zemlje poput SAD-a. Malo ljudi u Austriji zna da na jedan zarađeni euro 60 centi otpada na izvoz. U Hrvatskoj na jedan euro 23 centa dolazi iz izvoza. Naš je cilj da u tri godine taj iznos povećamo na 30 centi.

NACIONAL: U Hrvatskoj se već dugo najavljuju različite inicijative za povećanje izvoza, ali se do sada ništa nije učinilo. Mnogi će kritičari reći da je to samo još jedan predizborni trik. Nije li udvostručenje izvoza u tri godine nerealan cilj?
- Opet se moram vratiti na austrijsko iskustvo, kad smo počeli s austrijskom izvoznom ofenzivom. Provlačila se ista teza. Svaka vlada ima četverogodišnji mandat i ako tako postavite stvari, ispast će da je svaki projekt predizborni. Stalna procjena akcija, kao i obavještavanje javnosti o svakom našem potezu i rezultatu osiguralo nam je povjerenje. Nije nerealno očekivati porast izvoza u tri godine. Ako imate gospodarske planove od 20 godina, nećete dobiti ništa više od vizije. Današnje globalizirano gospodarstvo promjenjivo je i traži brze odgovore, inače propadate, stoga trebate kratkoročne planove i ciljeve da biste vidjeli koja akcija daje najbolje rezultate. Da je projekt bio dulji, trebao bi procjenu svake institucije i bio bi znatno skuplji. Princip funkcioniranja ne razlikuje se od onog u kompanijama: izložite projekt, osigurate sredstva i bacite se na posao.

NACIONAL: Veliki tekstilni koncerni u Hrvatskoj su propali, a u cijeloj Europi tekstilna industrija stagnira. Nije li prilično hrabro onda osnovati klaster tekstilne industrije kakav se predviđa u strategiji?
- Nije. Odgovor na jeftin tekstil iz Kine ili Turske jest proizvodnja visokokvalitetnih odjevnih predmeta od kvalitetnog tekstila i stvaranje prepoznatljivih brandova. Upoznao sam u Hrvatskoj neke proizvođače tekstilnih proizvoda i imaju šanse prodati svoje brandove po visokim cijenama na stranim tržištima.

NACIONAL: Vaš je posao na izradi hrvatske izvozne strategije gotov. Hoćete li nastaviti surađivati s hrvatskom vladom?
- Moj posao je završio, ali sam dao do znanja da sam i dalje spreman pružati potporu. Ovaj trogodišnji plan samo je prva faza u povećanju izvoza. U Austriji smo tako nakon tri godine detaljno razmotrili cijeli projekt. Nakon toga smo odbacili neke stvari koje su se pokazale suvišnima ili nedovoljnima i dodali neke nove. Sada imamo nastavak inicijative koja se zove Go international i koja je prirodni slijed prve faze izvozne ofenzive. U gospodarstvu nema stajanja, inače će vas brzo izgurati s puta. Dogovoreni su neki projekti s austrijskom vladom, kao na primjer edukacija menadžera klastera za što očekujemo veliki odaziv budući da Austrija ima vrlo razvijenu klastersku industriju.