Ministri Španjolske i Luksemburga organizirali su u Španjolskoj sastanak 18 zemalja članica Europske unije koje su ratificirale prijedlog ustava. Njihova namjera je stvaranje taktike za donošenje Ustava, identificiranje dijelova ustava koje treba mijenjati i poticanje zemalja da zauzmu stavove prije nego što započne rasprave o ustavu. One smatraju da je ujedinjena i sposobna Europa sada potrebnija nego ikad, te da se Europa ne smije svesti samo na veliko tržište.

Devet europskih zemalja koje nisu ratificirale ustav, sudjelovat će kao promatrači na sastanku.Velika Britanija, Češka i Poljska smatraju da je tekst ustava preopsežan. Portugal i Irska tek trebaju ratificirati tekst ustava, a francuski i nizozemski glasači odbacili su ustav na referndumima 2005. godine. Njemačka, koja trenutno predsjedava Unijom, trebala bi do lipnja postići kompromis o tome što se može promijeniti u tekstu ustava, a da ga takvog prihvate sve zemlje članice Unije. Vjeruje se da će ''prijatelji Ustava'' pokušati sačuvati uvodni dio ustavne povelje u kojem se definirani ciljevi te institucionalna pitanja EU-a.

Najviše bi promjena mogli doživjeti drugo i treće poglavlje Ustava, u kojem se nalaze povelja o temeljnim pravima te dio o politikama EU -a koji objedinjuje dijelove prethodnih ugovora EU-a. Francuska je ustavu EU zadala težak udarac bojeći se visoke nezaposlenosti i postupnog "nestajanja mreže državnih beneficija" koje si više nije mogla priuštiti. Rezultati jedne francuske ankete pokazali su da je 70 posto seoskog stanovništva koje je ujedno jedno od najvećih primatelja Unijinih subvencija, glasalo protiv ustava. Do 80 posto djelatnika javnih službi, radništva te nezaposlenih, kojih je oko deset posto od ukupno radno sposobnog stanovništva, glasali su protiv ustava. Istu je odluku donijelo i 55 posto glasača iz dobne skupine od 18 do 25 godina. No, strah od konkurencije slabije plaćenih radnika iz istočne Europe bio je jedan od najčešćih razloga za glasanje protiv ustava u Francuskoj.

Iako su Nizozemska i Francuska, dvije od šest zemalja osnivača Unije, odbile ratificirati ustav, proces ratifikacije je nastavljen kako bi se o dokumentu izjasnilo svih 25 članica. Mnogi su diplomati u Bruxellesu smatrali da nema puno smisla nastavljati s ratifikacijom, obzirom da su ustav odbile Francuska I Nizozemska, a on može stupiti na snagu jedino ako ga prihvate sve članice EU.

U Francuskoj je uoči predsjedničkih izbora došlo do novih obrata obzirom da socijalistička kandidatkinja Segolene Royal, u slučaju pobjede, najavljuje za 2009. ponovni referendum o ustavu, koji bi trebao pokazati više socijalne osjetljivosti i interesa za prava radnika, a manje za ekonomski liberalizam. Njezin protivnik Nicolas Sarozy ne želi novi referendum već predlaže mini-sporazum kako bi se izbjegao mogući debakl.

Mnogi Nizozemci smatraju kako Bruxelles sve više "komandira kako treba živjeti", te je rašireno mišljenje kako Nizozemska daje previše novca u zajednički europski proračun, a vrlo malo iz njega prima. Građani smatraju da nisu imali utjecaja na odluke o pimanju novih članica, uvođenju eura, te smatraju kako im Unija šteti. Osim toga I u toj zemlji postoji snažno protivljenje useljavanju ljudi iz islamskih zemalja.

Poljska se protivi bilo kakvoj preradi postojećeg ustava kako bi se stvorio potpuno novi tekst ustava, dok Velika Britanija želi izbjeći raspisivanje referenduma o ustavu obzirom da bi se održavanje referenduma vremenski poklopilo sa britanskim parlamentarnim izborima, što bi moglo stvoriti probleme Blairovu nasljedniku. Britanci smatraju kako bi od ustava trebalo ili odustati ili umjesto njega donijeti znatno manji dokument koji bi omogućio reformu glasačkog sustava unutar proširene unije koja sada ima 27 članica. Osim toga Britancima ustav ne ide u prilog obzirom da bi njime bi bio ukinut britanski veto u području pravosuđa i unutarnjih poslova.