BURA, mreža nevladinih udruga za borbu protiv korupcije predstavila je preliminarne rezultate ankete o percepciji korupcije u Hrvatskoj. Prema anketama, 11 državnih i lokalnih institucija ocijenjeno je indeksom korumpiranosti većim od 7, što u udrugama smatraju vrlo lošom ocjenom.

Istraživanje je provedeno na tisuću ispitanika u cijeloj Hrvatskoj, a za potrebe ankete Hrvatska je podijeljena u sedam regija Dalmacija, Karlovac i Primorje, sjeverna Hrvatska, Posavina, Slavonija i Virovitica, Zagreb te Istra.

Munir Podumljak iz udruge Partnerstvo za društveni razvoj, predstavljajući rezultate ankete upozorio je da se pri vrhu ljestvice korumpiranosti nalazi većina institucija koje bi trebale nositi sustav borbe protiv korupcije, poput političkih stranaka, Hrvatskog sabora i Vlade, pravosuđa, policije, Državnog odvjetništva te inspekcijskih službi.

Među institucijama koje građani smatraju najkorumpiranijima su i gradska te općinska poglavarstva i vijeća.

Na dnu ljestvice su vjerske zajednice s indeksom korumpiranosti 5,25, Ured predsjednika RH (4,56) te udruge građana (4,3).

Na percepiju korupcije u zdravstvu, policiji i pravosuđu najviše utječe osobno iskustvo, a u percepciji korumpiranosti Sabora, političkih stranaka i Vlade presudna su medijska izvješća, pokazuju rezultati istraživanja.

Prosječni indeks percepcije korupcije po regijama najveći je u Slavoniji (6,95), a najmanji na sjeveru Hrvatske (6,13).

Političke stranke, pravosuđe i zdravstvo pri vrhu su ljestvica u svih sedam regija, a najmanje korumpiranima građani u svim regijama smatraju predsjednika RH i nevladine udruge.

Najčešćim oblicima korupcije ispitanici smatraju iznudu mita i bogaćenje dužnosnika bez dokaza o podrijetlu imovine, a najrjeđim manipulaciju povjerljivim podacima.