Kad zima počne njušiti proljeće, ljudi na sebe navlače ovčje i kozje kože, na glavu vežu ovnujsku, jareću ili goveđu lubanju pa oko pasa opasuju velika zvona, a onda, tresući kukovima i stražnjicama, idu od grada do grada, od sela do sela i gone duhove zime. Oni su demoni, prastara nadnaravna bića. Gospodari nekadašnjih mezopotamskih, perzijskih, egipatskih, grčkih, starohrvatskih i slavenskih svetkovina obnavljanja svijeta i buđenja prirode, začinjavci rimskih saturnalija i naših karnevala. Za te dane, kako nekad, tako i danas, sve preobučene maškare postaju njihovi sljednici i, prkoseći Bogu, podaju se razuzdanim igrama. Svatko tih veselih i razbludnih dana postaje netko drugi. Jer demoni nisu bića uobičajene naravi, u njima kuljaju mnoge prirodne i natprirodne sile i u stalnoj su vezi s ljudima, pa tako sudjeluju u stvaranju naše kobi i sudbine. Demoni su stoga oduvijek bića koja posreduju između bogova i ljudi, a kako su sile koje oni utjelovljuju brojne i mnogostruke, ljudi i danas vjeruju u mnoštvo demona koji se skrivaju ispod svake pokladne maske. Mogu ti demoni biti dobri ili zli i stoga im rijetko nadijevamo posebna imena. Oni žive u našim dušama, ali se i skrivaju po planinama, klancima i špiljama. Pa ipak, od stare Grčke, najpoznatiji su demoni buđenja prirode, slavni koribanti, a naši kureti. Ona bića odjevena u ovčje i kozje kože sa životinjskim lubanjama umjesto glave, koja zazivaju proljeće, što stiže na leđima njihovih rođaka, razbludnih patuljaka, daktila, neobuzdano plešući i zvoneći zvonima koja tjeraju strah u kosti već gotovo mrtvoj zimi. Nema boga koji bi se ukazao tih presudnih i poročnih dana, osim svete majke Kibele i slavenske Vesne, majke bogova, božice proljeća i slutnje ponovnog rođenja zamrle prirode.

---

Stari su vjerovali da su demoni bića koja su nastavala zemlju prije ljudi te da oni ispod svog lika sklonog preobražaju utjelovljuju svemirski zakon, unutarnji božanski glas o smrti i rađanju, o dobru i zlu, sve sile koje se stalno bore u duši krabulja. Stoga su demoni oduvijek smatrani posrednicima između neba i zemlje i štovali su ih kao prisna, iako nadnaravna bića. Tako sve do Kristova rođenja. Jer njegov je nauk u demonima prepoznao zlo i počeo ta čudna bića izjednačavati s poganskim bogovima i palim anđelima i na kraju, kada se radi o osobito zlim demonima, i s paklenim vragovima i Sotoninim slugama. Imena im do danas nisu nestala i njima se nazivaju zli dusi i bjesovi koji tjeraju ljude na blud, poroke i zlodjela, ali i dobroćudni vilenjaci mašte i sna, radišni patuljci i opaki gnomi. Svi oni zajedno s nama, a neki i skriveni duboko u nama, stupaju u pokladnim povorkama, preodjeveni za ludu misu i ludu svetkovinu. Puder, ruž i sjenilo, krinke, krinoline, frakovi, biserje i perike, cilindri, štapovi, princeze, prinčevi, pajaci i dvorske lude, vile i vještice, kraljevi i prosjaci, carevi, sluge i robovi, predvođeni demonskim kuretima, u razuzdanom i sablažljivom slavlju tjeraju staricu zimu i pale sva prošlogodišnja zla, dok puštaju svim svojim osjetilima i uzavreloj puti na volju. Pred svakim hramom i crkvom uzdišu bogohulno i sramno satirući sve svojom demonskom strašću i snagom koja potresa pokladne dane, za kojih tijelo nabada tijelo na ražnjeve i uda, a hrana i sama urešena poput krabulja diči se po prostrtim stolovima. Među svim tim jelima, šarene i podatne, maštovite i nadahnute svojim raznolikim sastojcima, posebno se ističu razne karnevalske salate, ohlađene i spremne da u svakom trenu uspokoje vrelinu puti i razigranog droba, koji čeka da konačno prsne stidna opna zime, u očekivanju pokladnog utorka kad ćemo svi zajedno spaliti glavoga demona, pravoga Mesopusta ili Krnju, zemlju i nebo nad njom. Sve te istinske krivce za naš jadni i tjeskobni usud.

Salata od muzgavaca i slanutka

Skuhajte 1 kg muzgavaca i izrežite ih na komadiće. Skuhajte 50 dag slanutka i 25 dag graha koje ste preko noći namočili u vodi pa procijedite kad omekša i stavite u zdjelu za salatu s narezanim muzgavcima. Dodajte 5 dag suhica, 5 dag kapara, 1 dl maslinova ulja i 1 dl bijele kvasine. Posolite i popaprite, dobro promješajte i pospite sjeckanim peršinom. Služite hladno.

Pokladna salata od junetine

Skuhajte u malo vode 1 kg juneće mekači. Kad omekša, neka se ohladi u vlastitoj juhi dok se ne pretvori u hladetinu. U posudu ubacite 5 dag sjeckanih kiselih kapulica, 5 dag kapara, 5 dag crnih maslina, 1 na kockice narezani korijen celera od 25 dag, koji ste skuhali s mesom,1 na kockice sječenu slatku jabuku te 1 dl balzamičke kvasine. Naribajte malo narančine kore, posolite, popaprite i dobro izmješajte dok ne dobijete glatku salatu. Kad se dovoljno ohladi, pokrijte majonezom.