PASIVNI POVJERENIK Christian Schwarz-Schilling (desno) nije se iskazao kao peti međunarodni protektor BiH, iako je mnogima njegov dolazak bio olakšanje nakon mandata Paddyja Ashdowna (lijevo)Iako je u službi u BiH samo godinu dana, njemački diplomat Christian Schwartz-Schilling sigurno odlazi s mjesta visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH 30. lipnja ove godine. O tome hoće li otići svojom voljom ili ne, vjerojatno će se još spekulirati, no sigurno je da je Schilling 11. siječnja njemačkoj kancelarki Angeli Merkel uputio pismo u kojem je obavještava da neće tražiti produženje svog mandata nakon 30. lipnja. Tu vijest Schilling je javnosti obznanio tek 12 dana poslije, u šturoj pisanoj izjavi. Ostanak Schwarz-Schillinga u BiH navodno više ne podržava ni jedna država. Schilling je za Nacional demantirao takve navode.

Schilling je na mjestu visokog predstavnika u BiH od 1. veljače 2006., kada je došao kao nasljednik britanskog diplomata Paddyja Ashdowna. Dolazak Schillinga su do prije samo godinu dana gotovo svi pozdravljali. Većina medija u BiH Schillinga je s oduševljenjem dočekala napisima prema kojima je riječ o “provjerenom prijatelju”, “dobrom poznavatelju balkanskih prilika” jer je obavljao i funkciju međunarodnog medijatora za BiH, “umjerenom ali ujedno odlučnom i iskusnom diplomatu koji dolazi iz prijateljske zemlje”.

Za samo godinu dana slika se znatno promijenila. Schilling, koji je ujedno peti visoki predstavnik u BiH, sada je na glasu kao visoki predstavnik koji je učinio najmanje od svih dosadašnjih “protektora”. Prema nekim tvrdnjama, Schilling je preduhitrio odluku Vijeća za implementaciju mira (PIC) o svojoj smjeni.

Politički analitičar i direktor Centra za strategiju europskih integracija (CEIS) Senad Slatina smatra da su funkcionari ključnih država članica PIC-a već dulje vrijeme nezadovoljni načinom na koji je Schilling vodio OHR. Zamjera mu se što za njegova mandata nisu ostvarene dvije ključne reforme koje su osnovni preduvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU, a to su reforma policije i Ustava BiH. Kako mediji u BiH navode, Schillingu je nedavno premijer RS Milorad Dodik zaprijetio masovnom mobilizacijom Srba koje će, u slučaju njegove smjene, dovesti u Sarajevo pred ured OHR-a. Također, više od četiri mjeseca od općih izbora 1. listopada 2006. nije formirana Vlada BiH, dok se s kašnjenjem izbora u parlamentima na federalnoj i državnoj razini neoprostivo dugo kasnilo. Schilling sve vrijeme nije poduzeo ništa. Senad Slatina smatra da za 12 mjeseci boravka u BiH Schilling nije pokrenuo niti jednu važnu političku inicijativu, niti je svojim liderstvom pomogao da se otkoče neke ključne reforme. “U svom nastupnom govoru on je spomenuo neke prioritete na koje će se usredotočiti, poput sveobuhvatne ustavne reforme, ali od toga nismo vidjeli ništa. Sasvim suprotno, može se opravdano kazati da je od njegova dolaska došlo do ozbiljnog pogoršanja političke klime u BiH. Bilo je nekoliko važnih političkih događaja u prošloj godini gdje je odlučna reakcija visokog predstavnika bila nužna, a ona je izostala”, izjavio je Slatina za Nacional.

---

Schilling je odmah po preuzimanju dužnosti u OHR-u kazao kako će svoje bonnske ovlasti, kojima ima pravo nametati zakone i odluke i smjenjivati izabrane funkcionare u BiH, koristiti samo u slučaju nesuradnje sa Sudom u Haagu ili kršenja Daytonskog sporazuma, “kako bi domaćim institucijama i političarima ulio osjećaj odgovornosti za samostalno donošenje odluka”.

Kako je najavljeno, Vijeće za implementaciju mira će u veljači ove godine donijeti konačnu odluku o ostanku ili gašenju OHR-a, njegovoj mogućoj transformaciji i eventualnom ukidanju ovlasti iz Bonna. Prema nekim navodima, PIC će nakon Schillinga u kratkom tranzicijskom razdoblju zadržati OHR, ali s reduciranim brojem zaposlenih. Sigurno je da će istodobno u Sarajevu biti formiran ojačani Ured specijalnog predstavnika EU (EUSR) koji će imati nekoliko stotina zaposlenih i koji će snažno raditi na približavanju BiH Europskoj uniji. EUSR i OHR bit će zapravo kao jedna, ojačana institucija međunarodne zajednice. OHR/EUSR će, prema neslužbenim najavama, imati izrazito jak mandat i mehanizme, a neće prezati ni od odluka da sankcioniraju “neposlušne političare”. Nije isključena mogućnost da prvi ili drugi čovjek takve institucije prvi put bude Amerikanac.

Ako se i odluče zadržati ovlasti iz Bonna, spekulira se da će za to uvelike biti zaslužan premijer RS Milorad Dodik, koji je svojom retorikom natjerao predstavnike PIC-a, prije svega Amerikance, da preispitaju svoju odluku o mogućem gašenju ovlasti iz Bonna. Upravo je Dodikovo ponašanje jedan od ključnih pokazatelja Schillingove neodlučnosti. Svi mu zamjeraju zbog politike nekažnjavanja i izostanka značajnijih reakcija, a Dodik je mjesecima prijetio odcjepljenjem RS iz BiH ako Kosovo dobije nezavisnost, ali i referendumom na kojem bi se građani RS trebali izjasniti o ostanku tog manjeg entiteta u granicama BiH.

PRVI I POSLJEDNJI Carl Bildt bio je povjerenik međunarodne zajednice za BiH od 1995. do 1997., Schwarz Schilling od 2006. do 2007. Što je natjeralo Schwarz-Schillinga da u samo nekoliko mjeseci promijeni svoj stav o ostanku ili odlasku OHR-a iz BiH? Podsjećamo da je 25. kolovoza 2006. izjavio da “odgađanje zatvaranja OHR-a ne bi bilo u interesu BiH, zato što je zemlja došla najdalje što je mogla pod međunarodnim tutorstvom”, te da bi “prolongiranje prisutnosti OHR-a samo usporilo napredak BiH prema europskim integracijama”.

Potpuno kontradiktornu izjavu Schilling je dao 26. siječnja ove godine: “Nakon analize situacije, zaključio sam da bi bonnske ovlasti i OHR trebali i dalje postojati u nekom obliku i taj stav sam zastupao u razgovorima s ljudima koji će odlučivati o tome.”

Analitičari tvrde da Schilling možda nije imalo lošu namjeru, ali da su njegove političke ambicije odavno iščezle, jer je on i najstariji visoki predstavnik, ima 77 godina.

O Schillingu su podijeljena i mišljenja političara. Hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao: “U kritičnim trenucima za BiH ponio se vrlo moralno i to mu ne trebamo zaboraviti. Mislim da se od njega puno očekivalo kada je dolazio u BiH. No on ta očekivanja nije realizirao.”

Upitan je li politikom nekažnjavanja funkcionara iz RS, koji su posljednjih mjeseci davali antidaytonske izjave, Schilling zapravo ojačao taj entitet, Komšić je podsjetio na Schillingovu izjavu vezano uz moguću upotrebu bonnskih ovlasti prema Miloradu Dodiku, u jeku izborne kampanje u rujnu 2006. “Tada je, parafraziram, nagovijestio da bi mogao upotrijebiti navedene ovlasti i smijeniti Milorada Dodika. Ali to nije učinio. Postupajući tako, zapravo je samo ojačao Dodikovu poziciju i bolje bi bilo da to uopće nije niti spominjao. S obzirom na Schillingove godine i politički staž, ne mogu reći da je riječ o neiskustvu”, rekao je Komšić. On smatra da OHR u BiH treba ostati, s punim bonnskim ovlastima, sve do usvajanja novih ustavnih rješenja i do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU.

Bošnjački član predsjedništva BiH Haris Silajdžić podržao je nastojanja visokog predstavnika da osigura produžetak mandata OHR-a s bonnskim ovlastima. “Jedino OHR s punim bonnskim ovlastima može imati konstruktivnu ulogu u pospješivanju reformskog procesa u BiH. Bilo kakvo modificiranje tih ovlasti znatno bi umanjilo efektivno djelovanje visokog predstavnika, koje je nužno za uklanjanje blokada koje daytonsko uređenje omogućava”, smatra Silajdžić. On vjeruje da je “aktivna i odlučna uloga međunarodne zajednice jedina garancija za ostvarenje ubrzanog procesa integracija u euroatlantske institucije”.

U raspravu o OHR-u uključila se čak i Rusija. Ruski ambasador u BiH Konstantin Šuvalov priopćio je da Rusija podržava prijenos ovlasti međunarodne zajednice na tijela vlasti BiH. “Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH, u nizu odluka donijetih prošle godine, jasno se opredijelio za punu predaju vlastima BiH svih ovlasti upravljanja zemljom, te za to da funkcioniranje OHR-a bude završeno”, rekao je Šuvalov.

Stav vlade RS isti je kao i ruski, prema kojem više nema razloga za ostanak OHR-a u BiH. Milorad Dodik izjavio je da misija OHR-a u BiH treba završiti te da se najavom daljnje prisutnosti OHR-a i korištenjem bonnskih ovlasti “pokušava sakriti činjenica da se međunarodna zajednica u BiH boji reakcije na rješavanje pitanja statusa Kosova, i više nego što je spremna to priznati. Odgovorno tvrdim da u RS nitko neće dići oružanu revoluciju niti će biti bilo kakvog nasilja kako god da bude riješeno pitanje Kosova”.

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić izjavio je za Nacional da BiH ne treba OHR ni visoki predstavnik, a posebno ne kažnjavanje političara. “Ne mislim da bi ostanak bonnskih ovlasti mogao išta ozbiljnije promijeniti u BiH i jako je neozbiljno da se političari od 50-60 godina kažnjavaju bilo gdje. Schilling je svojim mandatom unio novu praksu, prema kojoj je prenio odgovornost za stanje na političkoj sceni s međunarodne zajednice na domaće institucije”, rekao je Ivanić. Prema njegovim riječima, prebacivanje odgovornosti na domaće institucije i političare nova je praksa koju je donio Schilling, čime je pomaknuo granice djelovanja eventualnom novom visokom predstavniku. “Schilling je postavio nove kriterije”, kazao je Ivanić. On vjeruje da BiH ne treba OHR, nametanje zakona, kažnjavanje političara, ali da je dobrodošla neka vrsta međunarodne institucije koja će pomoći BiH u stvaranju zakona i savjetovanju, kako bi se institucije i zakoni u BiH prilagodili europskim.

'Izabrao sam da ne interveniram'

NACIONAL: Je li točno da su američki, britanski, njemački, francuski i talijanski funkcionari, članovi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, na prošlotjednom sastanku u Washingtonu odlučili da vas smijene s mjesta visokog predstavnika “zbog nedovoljne energije i posvećenosti poslu”? Tako, osim lokalnih medija, piše i Guardian.
- Priča u Guardianu nije točna. Nakon sastanka s njemačkom kancelarkom i predsjednicom Europskog vijeća Angelom Merkel 11. veljače odlučio sam ne tražiti produljenje mandata nakon 30. lipnja i to sam joj napisao u pismu. Ja vjerujem u politiku odgovornosti domaćih vlasti. To je jedini put naprijed za BiH. Međutim, nisam spreman da se kockam s budućnošću ove zemlje ili riskiram novac koji je međunarodna zajednica uložila u njenu rekonstrukciju. Nakon analiziranja situacije zaključio sam da bonnske ovlasti i OHR trebaju i dalje postojati u nekom obliku i to sam rekao u razgovorima s mjerodavnima za donošenje odluka u ključnim prijestolnicama. Proces učenja je težak i međunarodna zajednica mora biti strpljiva. Odlučio sam ne tražiti novi mandat kako bih međunarodnoj zajednici dao maksimalan broj opcija.

SCHWARZ-SCHILLING svojedobno je dao ostavku zbog neaktivnosti EU i UN-a u ratu u BiHNACIONAL: Neki analitičari smatraju da ste vi “najlošiji visoki predstavnik za BiH”.
- Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Objektivno, vjerujem da nije moguće uspoređivati rad drugih visokih predstavnika, jer su okolnosti u kojima smo djelovali bile različite. Ako netko vjeruje da visoki predstavnik mora upravljati BiH i donositi sve odluke umjesto lokalnih vlasti, onda sam ja bio veoma loš visoki predstavnik. Međutim, visoki predstavnici i međunarodna zajednica ne moraju živjeti s posljedicama svojih odluka, a građani BiH moraju. Stoga je od ključnog značaja da lideri i institucije ove zemlje preuzmu odgovornost za svoju budućnost.

NACIONAL: Jeste li ikada dolazili u iskušenje da posegnete za ovlastima iz Bonna?
- Čovjeka dovodi u iskušenje da intervenira kada vidi da stvari idu lošim smjerom. Međutim, potrebna je hrabrost da netko ne reagira u takvim okolnostima. Ja sam izabrao da ne interveniram jer institucije i lideri BiH moraju voditi računa o svojim sposobnostima, a ne očekivati da ih visoki predstavnik spašava. Najneodgovornija politika bi bila politika stalnih intervencija s čestom upotrebom bonnskih ovlasti do dana zatvaranja OHR-a. Jedini način da se utvrdi realna situaciju u BiH jest dopustiti institucijama i liderima BiH da preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost. Tek kad se utvrdi pravo stanje možemo stvoriti odgovarajuće međunarodne instrumente i politiku da pomognemo razvoju BiH.

NACIONAL: Kako doživljavate kritike poput onih da ste dopustili premijeru RS Dodiku i srpskim funkcionarima da se koriste antidaytonskom retorikom, a da ih pritom ne sankcionirate?
- Ja sam vrlo jasno rekao da ću intervenirati i upotrijebiti bonnske ovlasti ako mir i stabilnost BiH budu ugroženi, te u stvarima koje se tiču suradnje s Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji u Haagu. Također, posebno sam upozorio Milorada Dodika u svezi s tom retorikom. Međutim, ta retorika je dio stvarnosti BiH i potrebno je osvrnuti se na to pitanje kada budemo razvijali odgovarajuće međunarodne strukture koje će pomoći razvoju zemlje. RS je priznata kao jedan od dva entiteta BiH u daytonskom Ustavu, te me također brine i retorika glede ukidanja RS.