Tekst "Hrvatski jezik", koji je prihvatilo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), istaknut je u četvrtak 1. veljače na mrežnoj stranici Akademije, a bit će preveden na nekoliko svjetskih jezika te objavljen u zasebnoj brošuri.
Akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU-a, rekao je da se tekst dugo izrađivao u Razredu. "Mi sami, kad smo postali gospodari toga jezika, ne gospodarimo njime kako valja - rastačemo ga stranim utjecajima, osobito anglizmima", upozorio je Šimunović, dodavši kako je dovoljno pogledati rječnik mladeži, imena djece, nazive tvrtaka, reklame, natpise po ulicama i t.d. "Uglavnom situacija nije dobra", rekao je Šimunović i podsjetio na stihove koji su aktualni i danas: "Vre i svoj jezik zabit Horvati, hote ter drugi narod postati."

U tekstu je definiran hrvatski jezik, područje na kojem se prostire i s kim graniči. Govori se o hrvatskim narječjima s obzirom na standardni jezik i vrijeme kad je vladala trojezičnost i tropismenost, zatim o tradiciji uporabe latinskoga jezika, raspravlja o Bečkom dogovoru, kad je nastao hibridni naziv srpsko-hrvatski, o hrvatskim vukovcima, hrvatskom jeziku u jednoj i drugoj Jugoslaviji te svim mogućim posljedicama, o zavnohovskim pogledima na jezik, komunističkoj ideologiji i njezinim pogledima na jezik, o Novosadskom dogovoru i razgradnji toga dogovora, o Deklaraciji o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika, o početcima standardizacije hrvatskoga jezika i današnjem hrvatskom standardnom jeziku.

Razred za filološke znanosti prijedlog teksta "Hrvatski jezik" prihvatio je 15. siječnja 2007. godine, na dan kad je Hrvatsku priznala Europska unija. "Tako smo obilježili petnaest godina kako smo postali gospodarima svojega jezika, da se ne moramo dogovarati ni s kim, jer je hrvatski jezik - jezik hrvatskoga naroda i hrvatskih građana", izjavio je Šimunović. Predsjedništvo Akademije tekst "Hrvatski jezik" prihvatilo je jednoglasno na sjednici 24. siječnja.