GORDANA KOVAČEVIĆ, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, sa stručnjacima iz te kompanije koji su vodili projekt: Krešimirom Keršom, Darkom Gvozdanovićem, Miroslavom Končarom i Zoranom BojkomPočetkom godine proradio je središnji informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite, koji bi sljedećih godina trebao dovesti do revolucije u hrvatskom zdravstvu. To je prva faza elektroničkog umrežavanja državnih ustanova u zdravstvu, liječničkih ordinacija, bolnica, ljekarni i laboratorija u informatički sustav koji će omogućiti elektroničke zdravstvene kartone svih pacijenata, bolju kontrolu troškova te brži i efikasniji rad liječnika. Za pacijente je najvažnije to što će ukidanje papirologije u administrativnom dijelu poslovanja liječnika i medicinskih sestara smanjiti redove u ambulantama. Osim toga, zdravstveni podaci i podaci o statusu osiguranja svih pacijenata na jednom mjestu u elektroničkom obliku olakšat će Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) nadzor rada liječnika i zdravstvenih troškova a Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) trenutni uvid u zdravstveno stanje nacije. Uskoro više neće biti papirnatih recepata i uputnica a liječnici će pomoću mobilnog sustava pratiti vitalne funkcije pacijenata na daljinu i ugovarati preglede putem interneta. Već ove godine svih 2800 ordinacija opće medicinske prakse, zajedno s ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama, umrežit će se sa HZJZ-om i HZZO-om u informatički sustav sa zajedničkom bazom podataka.

Hrvatska vlada, odnosno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, projekt će javnosti predstaviti sljedećih tjedana a kako će ubuduće funkcionirati hrvatsko zdravstvo i kako će u praksi izgledati odlazak liječniku opće prakse, Nacionalovim reporterima prezentirali su stručnjaci iz kompanije Ericsson Nikola Tesla, koji su razvili taj jedinstveni informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite u svijetu. Ericssona Nikolu Teslu odabrali su za isporučitelja opreme hrvatski i međunarodni stručnjaci i konzultanti Svjetske banke na natječaju Ministarstva zdravstva. Ugovor vrijedan 6,8 milijuna eura potpisan je u studenome 2003. i bio je jedan od posljednjih poteza tadašnjeg koalicijskog ministra zdravstva Andre Vlahušića. Nakon tri godine rada na sustavu i intenzivne suradnje sa stručnjacima Ministarstva zdravstva, HZZO-a, HZJZ-a i isporučiteljima softvera za ordinacije, Ministarstvu zdravstva isporučeni su hardver i softver a sustav je potpuno spreman za povezivanje s ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Time je već sada omogućena isporuka podataka i izvještaja u elektroničkom obliku državnim zdravstvenim zavodima. Hardver i softver postavljeni su u prostorijama HZZO-a u Zagrebu a isti takav rezervni sustav je na sekundarnoj lokaciji u Rijeci, kako ne bi došlo do zastoja u radu u slučaju eventualne nesreće ili elementarne nepogode.

Kako kažu u Ericssonu Nikoli Tesli, dio liječnika opće medicine u ordinacijama ima računala, ali oni dosad nisu bili umreženi s HZZO-om i HZJZ-om. Kad se informatizacija provede u cijelosti, bit će moguće pratiti svaku uputnicu i liječnički recept a znat će se točno i trošak za svakog bolesnika. Osim što će liječnicima olakšati posao, informatizirano zdravstvo omogućit će državnim ustanovama prikupljanje strukturiranih podataka u realnom vremenu. Dosad su liječnici pisali iscrpna dnevna i mjesečna izvješća te ih u papirnatom obliku slali HZZO-u i HZJZ-u, tako da su se dobar dio radnog vremena bavili birokracijom a ne pacijentima. Umjesto sirovih podataka koji su često bili nepotpuni, sada će državne institucije sve podatke imati dostupne online na jednom mjestu. Certificirani liječnici će, također, nakon logiranja uz pomoć pametne kartice s ugrađenim čipom, pred sobom na kompjutoru imati sve osobne i zdravstvene podatke o svom pacijentu, što će olakšati propisivanje odgovarajuće medicinske terapije, uključujući i neophodne specijalističke preglede uz izbjegavanje nepotrebnih pregleda. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 20 do 30 posto novca u zdravstvu troši na suvišne lijekove i nepotrebne specijalističke i laboratorijske preglede, što godišnje iznosi između 3 i 5 milijardi kuna. Ako se smanji potrošnja lijekova i racionaliziraju nepotrebni odlasci u bolnicu, ukupna investicija u informatizaciju primarne zdravstene zaštite u sljedećih pet godina, vrijedna 250 milijuna kuna, mogla bi se brzo isplatiti.

Na razvoju informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite u tri godine na raznim dijelovima posla bilo je uključeno 60-ak stručnjaka u Ericssonu Nikoli Tesli.

Kako kaže predsjednica tvrtke Gordana Kovačević, proizvod koji su isporučili Ministarstvu zdravstva jedinstven je u svijetu i mogao bi postati vrijedan hrvatski izvozni proizvod. “Ovaj sustav, najbolji primjer složenog projekta u sistemskoj integraciji, djelo je isključivo hrvatskih stručnjaka. Mi ćemo slične, optimizirane sustave, prilagođene potrebama drugih zemalja, prodavati i u inozemstvu, tako da bi on mogao postati naš značajan izvozni proizvod. U kontaktu smo s Englezima, Portugalcima, Kanađanima i drugima, jer zaista se radi o kvalitetnom i konkurentnom svjetskom proizvodu”, kaže Gordana Kovačević. Ovaj projekt razlikuje se od sličnih sustava u drugim zemljama po tome što je obuhvatio sve poslovne procese i entitete primarne zdravstvene zaštite. “Informacijski zdravstveni sustav u Hrvatskoj bit će integriran na nacionalnoj razini, a otvoreni standardi i protokoli omogućit će integraciju i sa sličnim sustavima drugih zemalja. Ovakav sustav, koji stavlja pacijenta u središte pozornosti i donosi koristi u troškovima i kontroli podataka o svim pacijentima te omogućuje povezanost s osiguravajućim duštvima, spada među najmodernije u svijetu, a zbog primjene na nacionalnoj razini jedinstven je u Europi”, kaže Gordana Kovačević. Objašnjava da je sustav informatizacije primarne zdravstvene zaštite koncipiran tako da se na njega bez većih problema mogu nadovezati bolnice. “Nakon informatizacije bolnica ovaj sustav može služiti kao podloga za njihovo spajanje u integrirani nacionalni sustav. Radi se o otvorenom sustavu, tako da će se po potrebi moći nadograđivati novim funkcionalnostima. Naši stručnjaci rade na nizu projekata koji se mogu primijeniti u Hrvatskoj sljedećih godina a zahvaljujući posebnim znanjima i iskustvima u e-zdravstvu prepoznati smo kao globalni ekspertni centar za to područje. Jedan od takvih projekata je Ericsson Mobile Health (mobi-health), mogućnost da liječnik pomoću suvremenih informatičkih tehnologija prati zdravstveno stanje svojih pacijenata na daljinu. Pacijenti tako neće morati nepotrebno boraviti u bolnici nego će liječnik preko kompjutora nadgledati krvni tlak, puls i rad vitalnih organa”, kaže Gordana Kovačević.

---

ZAČETNIK PROJEKTA Potpisivanje ugovora o isporuci sustava informatizacije primarne zdravstvene zaštite bilo je jedan od posljednjih poteza koalicijskog ministra zdravstva Andre VlahušićaPrema ugovoru s Ministarstvom zdravstva kompanija Ericsson N. Tesla ima obvezu pružati podršku i servis održavanja informacijskog sustava te 24 sata dnevno biti na raspolaganju u slučaju potrebe za eventualnom intervencijom. Pritom tvrtka nema uvid u podatke o statusu osiguranika ni o njihovu zdravstvenom stanju.

Darko Gvozdanović, stručnjak za sistemsku integraciju u Ericssonu N. Tesli, pojašnjava kako sustav funkcionira kad pacijent dođe k certificiranom liječniku. “Kad on uđe u ordinaciju, medicinska sestra će putem magnetne zdravstvene iskaznice provjeriti podatke i valjanost osiguranja jer je ordinacija umrežena s HZZO-om. Kad se certificirani liječnik registrira putem pametne kartice s čipom, na ekranu se pojave podaci o pacijentu koje mu iz raznih izvora dostavlja središnji informacijski sustav. Ne može se dogoditi da izabrani liječnik ne zna koje je lijekove pacijent prethodno uzimao jer je bio kod drugog liječnika. Podaci se unose u računalo tijekom samog pregleda, a pacijent bez ikakvih papira odlazi tamo kamo ga je liječnik uputio”, objašnjava Gvozdanović i dodaje da sustav donosi i mogućnosti za znatne uštede optimizacijom potrošnje lijekova i izbjegavanjem podvostručavanja laboratorijskih pretraga: “U Australiji su nakon dvije godine pilotskog rada izračunali da bi izbjegavanjem podvostručavanja laboratorisjkih pretraga i smanjenjem pogrešaka uštedjeli 300 milijuna dolara godišnje”. Darko Gvozdanović objašnjava i administrativne prednosti središnjeg informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite: “Znatno će se smanjiti vrijeme koje liječnici i medicinske sestre troše na birokraciju. Dosad je za svakog pacijenta koji je taj dan bio u ordinaciji trebalo upisati podatke. Na osnovi tih podataka liječnici su dužni sastaviti dnevna izvješća o radu, mjesečna o bolovanju, kao i izvješća o raznim bolestima i te papire poslati u HZZO i HZJZ. Veći dio papirologije više neće postojati jer državne insitucije sada dobivaju te podatke odmah nakon izlazska pacijenta iz ordinacije.”

Miroslav Končar, stručnjak za elektroničke sustave i jedan od petorice voditelja projekta informatizacije zdravstva u Ericssonu N. Tesli, kaže da će se hrvatski sustav ubuduće moći povezivati sa sličnim informatičkim zdravstvenim sustavima u drugim zemljama. “Razvili smo sustav baziran na međunarodno prihvaćenoj normi u zdravstvenim informatičkim sustavima, nazvanoj HL7 (Health Level 7). Time je stvorena podloga da se u budućnosti brzo razmjenjuju zdravstveni podaci i izvan Hrvatske, ako hrvatskim građanima zatreba liječnička skrb npr. u Njemačkoj”, kaže Končar. Dodaje da su u informatizaciji primarne zdravstvene zaštite iskorištena iskustva razvijenih zemalja.“Surađivali smo s mnoštvom stručnjaka iz Engleske, Njemačke, Nizozemske, gdje se grade slična informatička rješenja. Svi ti sustavi imaju istu standardizacijsku podlogu pa će ubuduće biti moguće njihovo povezivanje”, kaže Končar. Iako ima samo 31 godinu, on je jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za sustave e-zdravstva. Dopredsjednik je Međunarodnog odbora podružnica udruge HL7 i jedan od 500-tinjak stručnjaka u svijetu certificiranih za HL7 normu.

Zoran Bojko, programski menadžer u Ericssonu N. Tesli, odgovoran za projekte e-zdravstva, kaže da je prije ugovora s Ministarstvom zdravstva sustav provjeren u dvomjesečnoj pilot-fazi. “U pokusnom radu demonstrirali smo mogućnost spajanja 30 ordinacija. U dva mjeseca obavljeno je 10 tisuća liječničkih pregleda a iskustva iz vremena testiranja bila su takva da su neki liječnici, koji su tada prvi put sjeli za kompjuter, na kraju zahtijevali da ih ostave u sustavu”, kaže Bojko.

DRAGOMIR PETRIC, liječnik iz Splita, već iskorištava prednosti informatiziranog zdravstvaKako se komunikacija odvija putem interneta, jedan od problema pri kreiranju integriranog informacijskog sustava bio je pronaći odgovarajuće rješenje koje će osigurati privatnost podataka i zaštitu od zloupotrebe. To je bio i jedan od ključnih zahtjeva Ministarstva zdravstva, u skladu s postojećim zakonima i europskim standardima. Stoga isporučeni sustav funkcionira tako da samo odabrani i certificirani liječnik nakon logiranja može vidjeti sve podatke o pacijentu. Zdravstveni karton zapravo je odvojen od osobnih podataka, što znači da HZJZ, kad prikuplja podatke o zdravstenim trendovima, može vidjeti samo kartone s medicinskim podacima, ali bez imena i prezimena.
Krešimir Kerš, tehnički menadžer i ekspert za informacijsko-komunikacijska rješenja u Ericssonu N. Tesli, kaže da je bilo važno razviti sustav u kojem će podaci o osiguranicima biti maksimalno zaštićeni, kako bi se izbjegla bilo kakva manipulacija. “Komunikacija između liječnika i ostalih institucija je šifrirana pa podacima ne mogu manipulirati ni korisnici sustava. Važno je da medicinske i osobne podatke pacijenta istovremeno može vidjeti samo odabrani liječnik koji mora biti i certificiran. Kako su medicinski i administrativni podaci potpuno odvojeni, administratori sustava mogu ući u medicinski karton, ali ne mogu znati kojoj osobi pripada”, kaže Kerš. Koristi od takve zaštite privatnosti imat će istraživači jer im sustav omogućava napredno pretraživanje u svrhu znanstvenih i drugih istraživanja bez birokratskih poteškoća.

Spajanjem državnih zdravstvenih institucija i liječničkih ordinacija na poslužitelje u prostorijama HZZO-a u Zagrebu, primarna zdravstvena zaštita postala je prvi sustav hrvatske državne uprave koji je u cijelosti informatiziran. Značaj informatizacije zdravstvenog sustava, koja Hrvatsku svrstava uz bok najrazvijenijih zemalja, pokazuje i to što je Sanaderova vlada završila projekt koji je pokrenula prethodna, Račanova, što je dosad bila prava rijetkost. Nije nevažno da su na informatizaciji primarne zdravstvene zaštite radila tri ministra zdravstva, uključujući i Andriju Hebranga, koji je podržao taj projekt zbog njegova strateškog značaja za budućnost cijelog sustava zdravstvene zaštite.

OKVIRI

Preporod u radu HZJZ-a

Voditeljica službe za školsku medicinu i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marina Kuzman tvrdi da će informatizacija primarne zdravstvene zaštite znatno olakšati rad HZJZ-a:
“Budući da je jedna od temeljnih zadaća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikupljanje, analiza, obrada i objava svih podataka iz zdravstvenog sustava, a jedan od bitnih segmenata je prikupljanje podataka o onom što se zbiva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nama će informatizacija te grane zdravstva znatno olakšati posao. Primarna zdravstvena zaštita prvi je kontakt pacijenata sa zdravstvom i neobično je važno znati zbog kojih je razloga oni koriste, koliko često i što se u tim ambulantama zbiva. Iz toga se mogu izvući zaključci ne samo od čega sve boluje populacija na nacionalnoj razini, nego se može i uspoređivati kvaliteta zdravstvene skrbi, primjerice, u pojedinim ambulantama ili županijama.”
Zbog bržeg prikupljanja podataka, informatizacija primarne zdravstvene zaštite ponajviše će olakšati rad HZJZ-u u izradi statistika, koje će se moći izrađivati već za tekuću godinu, a sada se izrađuju za proteklu. Tako će se, govori Marina Kuzman, moći “točno znati što se s nacijom događa” i u skladu s tim reagirati:
“To je važno i kad su epidemije u pitanju, jer je za dio zaraznih bolesti prvi pacijentov kontakt upravo primarna zdravstvena zaštita. Dosad smo dobivali individualne prijave iz raznih segmenata sustava i nije se moglo kontrolirati jesu li sve zarazne bolesti prijavljene. Ovako će dijagnoza biti automatski registrirana u sustavu, pa i kod nas. No što je još važnije, imat ćemo kontrolu nad točnošću podataka koje nam ordinacije šalju, što dosad nismo imali. Istovremeno ćemo vidjeti i postupke koji se u njima rade za pojedine bolesnike, a bit će lakše i raspodijeliti sredstva, jer će biti vidljivo komu je potrebnije."

'Liječnici će imati više vremena za pacijente'

Pomoćnica direktora za zdravstvenu zaštitu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Veronika Laušin ističe da će korist od informatizacije primarne zdravstvene zaštite biti višestruka:“Koristi će imati osiguranici zavoda, naši ugovorni partneri, doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i sam zavod. Očekujemo da će se informatizacijom povećati kvaliteta rada liječnika, jer će imati više vremena za pacijenta - više neće morati trošiti vrijeme na papirologiju. S informatičkim komunikacijama nestat će potreba za dostavom papirnatih izvješća HZZO-u, pa će liječnik imati vremena detaljnije pregledati pacijenta i obaviti neke radnje zbog kojih bi pacijenta inače uputio specijalistu. Osim toga, neće biti troškova papirologije, a Zavod će pokriti troškove informatičkog poslovanja pojedinih ordinacija s 304 kune po ordinaciji.”

Ujedno će HZZO moći pratiti koliko pojedini liječnici obave pregleda ili postupaka poput šivanja, jer će sustav sam formirati izvješća i slati ih automatski Zavodu. Tako će se vidjeti koliko liječnici zaista rade te šalju li pacijente na specijalističke preglede i kad problem mogu riješiti sami. Sve će biti vidljivo, od toga koliko je liječnik prepisao lijekova, do toga tko je sve na bolovanju. Time će se onemogućiti svako falsificiranje podataka, bilo liječniku, bilo pacijentu. Omogućit će se i bolja kontrola potrošnje lijekova.

'Više ne moram skupljati gomilu kartoteka'

Dragomir Petric, specijalist obiteljske medicine iz Splita, jedan je od prvih liječnika u Hrvatskoj koji se angažirao oko uvođenja elektroničkih kartona u primarnu zdravstvenu zaštitu, što je prije 10 godina i realizirao u svojoj ordinaciji. U 15 godina je, priča, doživio već pet pokušaja informatizacije u Hrvatskoj, ali za posljednju vjeruje da će biti uspješna. O prednostima za liječnike kaže: “Prva korist od informatizacije je mogućnost uvida u vlastiti rad. Da biste znali radite li dobro, morate vidjeti što ste radili. Prednost je i ta što je elektronski karton originalan dokument u koji unosim podatke ne morajući skupljati kartoteke do plafona i gubiti vrijeme na prepisivanje istog podatka na sto mjesta. Osim toga omogućeno mi je lako pretraživanje unutar kartona, čime dobivam brz uvid u sva pacijentova stanja. Prednost je i mogućnost povjeravanja dijela poslova medicinskim sestrama koje, nažalost, obavljaju administrativni posao”, kaže Petric.