SRĐAN ŠIMAC Predsjednik Visokog trgovačkog suda tvrdi da projekt pridonosi antikorupcijskom djelovanjuNevladina udruga Sudačka mreža na svojoj je web stranici www.sudacka-mreza.hr predstavila novi projekt, web o stečajevima, gdje se može naći sve o stečajnim postupcima koji se vode pred svim trgovačkim sudovima u Hrvatskoj. Riječ je o “one stop web-shopu” jer kupac na jednome mjestu, u realnom vremenu, dobiva sve relevantne podatke o prodaji u stečajnim postupcima. Podatke o prodaji moguće je pretraživati prema vrsti i vrijednosti imovine, prodavatelju, geografskom području na kojem se predmet prodaje nalazi, kao i u odnosu na sud pred kojim se stečajni postupak vodi. Na stranici se mogu naći stečajni propisi i sudska praksa stečajnog prava, podaci o stečajnim sucima i stečajnim upraviteljima, zemljišni izvadci, podaci iz sudskog registra, procjene nekretnina koje su predmet prodaje, kao i njihovi položajni nacrti i fotografije. Idejni tvorac projekta je Mario Vukelić, sudac Visokog trgovačkog suda RH, a s njegovom aktivnom realizacijom krenulo se tek nakon što je predsjednik Visokog trgovačkog suda RH postao mr. sc. Srđan Šimac. Visoki trgovački sud RH korisnik je projekta, a projekt je izradila nevladina udruga Sudačka mreža, koja je omogućila njegovo financiranje iz stranih donacija. Kao i ostali dijelovi portala Sudačke mreže, ni ovaj porezne obveznike nije stajao niti kune. Projekt Web stečaj također je izrađen prema informatičkim smjernicama hrvatske vlade i središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Poput ostalih dijelova portala Sudačke mreže, Ministarstvo pravosuđa i ovaj će projekt preuzeti i nastaviti razvijati nakon što se on posve realizira te nakon što posve zaživi sustav punjenja baze podataka. Srđan Šimac, predsjednik Visokog trgovačkog suda RH, vjeruje da će ta stranica znatno pomoći bržem rješavanju stečajnih postupaka koji zbog dugotrajnih i neefikasnih postupaka prodaje stečajne mase znaju trajati i nekoliko godina, što će izravno pridonijeti reformi pravosuđa. Taj bi projekt trebao trgovačke sudove učiniti efikasnijima. On afirmira poštovanje načela javnosti sudskog postupka, pridonosi ujednačavanju sudske prakse stečajnog prava i uvodi transparentnost u sudski stečajni postupak. Šimac je u razgovoru za Nacional detaljno objasnio u čemu se očituje značaj projekta, te se osvrnuo i na rad Visokog trgovačkog suda RH.

---

NACIONAL: Što je projekt Web stečaj i što će on donijeti sudovanju, pogotovo trgovačkom?
- Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu koji je vrlo jednostavan. Toj specijaliziranoj web stranici veoma se jednostavno i besplatno pristupa, njome se lagano rukuje, ona osigurava transparentnost rada u stečajnim postupcima i pridonosi antikorupcijskom djelovanju. Dosad je pristup podacima o stečajevima, a posebno o prodajama u stečaju, široj javnosti bio otežan, jer su se oglasi o prodajama mogli naći samo u Narodnim novinama ili u dnevnom tisku, zbog čega su informacije o prodaji dijelile sudbinu dnevnog lista i trajale su zapravo samo jedan dan, što je praktički onemogućavalo pristup tim informacijama većem dijelu potencijalnih kupaca. Ovim projektom znatno se proširila vremenska dostupnost oglasa o prodaji stečajne imovine i stvorila mogućnost uvida u njenu prodaju na cijelom području Hrvatske. Tako su stvoreni uvjeti za sudjelovanje mnogo većeg broja potencijalnih kupaca u postupcima prodaje, kao i za povećani doseg informacija o prodaji koje sada prvi put prelaze granice naše države. Za to se pobrinuo tvorac web stranice učinivši dostupnim njen sadržaj ne samo na hrvatskom, nego i na engleskom jeziku. Sve ove mogućnosti značajno će pridonijeti ubrzanju prodaje u stečaju, a time i bržem okončanju stečajnih postupaka.

NACIONAL: Na koji se način stranica puni podacima?
- Zakonom je propisana obveza dostavljanja podataka koji se odnose na prodaju u ovrsi i u stečajevima Hrvatskoj gospodarskoj komori. Njihovi stručnjaci napravili su dva računalna programa za tu svrhu, od kojih za sada funkcionira onaj koji se tiče prodaje u ovrsi, dok samo privremeno još ne postoje tehnički uvjeti za funkcioniranje programa za objavu podataka o prodaji u stečajevima. Upravo smo stoga mi suci Visokog trgovačkog suda RH odlučili podržati projekt Web stečaj, kako bismo što prije široj javnosti učinili dostupnim sve bitne podatke koji se odnose na stečajne postupke koji se vode pred trgovačkim sudovima u cijeloj Hrvatskoj. U razgovorima s čelnicima HGK i Sudačke mreže, dogovorili smo suradnju, kako bismo zajedničkim snagama istodobno pripomogli dostignuću jedinstvenog cilja. Vrhovni trgovački sud RH nadzire rad 13 trgovačkih sudova u čijoj su mjerodavnosti stečajni postupci, a oni sve potrebne podatke vezane za prodaju u stečajevima, kao i druge potrebne podatke, dostavljaju Sudu, a odatle se prosljeđuju Sudačkoj mreži radi obrade i objave na web stranici.

 NACIONAL: Stečajevi su prilično ozloglašeni u javnosti nakon što je 90-ih mnogo kompanija završilo u stečajnom postupku i nakon što se svaki postupak razvukao na nekoliko godina, a nemali broj njih bio je netransparentan i na rubu zakona. Što je razlog tolikom trajanju sudskih stečajnih postupaka?
- Smatram da je došlo do svojevrsne evolucije u svladavanju posebnih znanja iz područja stečajnog prava. U prijašnjem društvenom sustavu, stečajni postupak je bio gotovo nepoznanica. Prvi stečajni upravitelji nisu raspolagali posebnim znanjima ni iskustvom potrebnim za efikasno obavljanje tako ozbiljnog posla, što je dodatno pridonijelo opterećenosti stečajnih sudaca. Ako je jedan sudac bio zadužen za 50 ili 60 stečajeva, bilo je teško od njega očekivati da će moći kontrolirati svaki od tih postupaka pojedinačno. Zato se zbog objektivnih, ali i subjektivnih razloga događalo da se taj posao katkad obavlja nestručno ili nezakonito. To vrijeme možemo slobodno nazvati razdobljem novosti i svojevrsnog deficita u poznavanju svih pravila i zakonitosti vođenja stečajnih postupaka. Najveći broj stečajnih postupaka, posebno onih najvećih, je iza nas. Kod nas je još uvijek problem to što do otvaranja stečajnog postupka u pravilu dolazi prekasno i stoga trgovačko društvo koje se nađe u teškoćama pojede najveći dio svoje supstance i prije otvaranja stečajnog postupka, zbog čega najviše trpe upravo njegovi vjerovnici.

REALIZATOR I TVORAC PROJEKTA Srđan Šimac s kolegom sa Suda i idejnim tvorcem projekta Web stečajeva Mariom Vukelićem NACIONAL: Jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa u cjelini je mnogo dugotrajnih predmeta. Ima li ovaj projekt potencijal da utječe na smanjenje broja neriješenih predmeta?
- Projekt sam po sebi nema izravnu ulogu smanjenja broja predmeta na trgovačkim sudovima, ali to posredno ipak postiže. Njegova zadaća je uz ostalo ubrzati postupak prodaje nekretnina u stečaju kako bi se što prije namirili stečajni vjerovnici. Ubrzanom prodajom skraćuje se i vrijeme trajanja stečajnih postupaka, što će pridonijeti smanjenju broja predmeta. Uz stečajeve su na žalost vezani brojni parnični postupci, jer oni generiraju parnice u svim slučajevima osporavanja u stečaju prijavljenih tražbina, a opet stečajni postupci najčešće se ne mogu okončati prije okončanja parnica proizašlih iz tih tužbi. Tako se stvara začarani krug kojim se multipliciraju predmeti koji svojim brojem jako opterećuju suce. S druge strane, zanimljiva je tendencija opadanja broja predmeta pred prvostupanjskim trgovačkim sudovima, koja će se u bliskoj budućnosti, nadamo se, odraziti i na rad Visokog trgovačkog suda RH. Cilj Suda je doseći ažurnost pri kojoj ćemo sve odluke po žalbama moći riješiti u vremenu kraćem od godinu dana. Ako nam se ostvare zacrtani planovi, to bismo mogli postići prije kraja 2009.

 NACIONAL: Koji su razlozi opadanja broja neriješenih predmeta?
- Želim vjerovati da je jedan od razloga tome i rješavanje sve većeg broja sporova izvan suda. Gospodarski subjekti u svom poslovanju ne trpe odgađanje, pa sve više samostalno nagodbama rješavaju svoje sporove izbjegavajući u ovom trenutku neefikasno pravosuđe. Veliki sam zagovornik postupka mirenja ili medijacije kao zasigurno najprikladnijeg načina rješavanja sporova. Ako se stranke u sporu odluče za sudsku put traženja zaštite, mogu pretpostaviti kako će čekati do tri godine na pravomoćnu sudsku odluku o njihovu sporu. Međutim stranke, posebno gospodarski subjekti, najčešće nemaju ni približno toliko vremena. Mirenje kao dodatna usluga koju pružaju sudovi počelo je u Hrvatskoj kao potpuna novost na sudovima upravo na Trgovačkom sudu u Zagrebu u ožujku 2006. Tako nešto nismo mogli postići bez iznimnog truda sudaca toga suda i njegove predsjednice Nevenke Marković, te nekoliko sudaca Visokog trgovačkog suda RH. Ovaj projekt smo razvili svojim snagama uz pomoć stručnjaka iz Velike Britanije, koji su nas uvjeravali da ćemo postići veliki uspjeh ako u prvoj godini okončamo nagodbom 20 postupaka mirenja. Mi smo u desetak mjeseci pomogli u sklapanju više od 70 nagodbi, a oko 15 tužbi povučeno je tijekom samog postupka mirenja bez sklapanja nagodbe.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni trenutačnim funkcioniranjem Visokog trgovačkog suda i je li se smirila situacija koja je nastala prilikom natječaja za predsjedničku funkciju na Sudu 2006.?
VISOKI TRGOVAČKI SUD RH Svi trgovački sudovi u zemlji dostavljaju VTS-u podatke o stečajnim postupcima koji ih potom dostavlja Sudačkoj mreži radi javne objave - Razdoblje izbora predsjednika ovog suda i iznimna medijska pozornost usmjerena na taj izbor ostavila je u to vrijeme određene posljedice koje se osjećaju i danas. Nadam se da je podijeljenost koja je u to vrijeme vladala na ovom sudu u povodu tog izbora bespovratno iza nas. Postupak izbora predsjednika u pojedinim sudovima katkad proizvede netrpeljivost, sukobe, optuživanje, čak i podmetanje, kakvo se ne očekuje od sudaca koji trebaju predstavljati stručne, visoko moralne i karakterne osobe. Čini se jasnim kako ne bi smio postati predsjednikom suda sudac koji se za to mjesto bori po svaku cijenu, što se katkad događa u praksi. Na takvu dužnost trebali bi dolaziti uvijek samo suci koji su se istakli svojim sudačkim radom, ugledom i kvalitetama, a ne umanjivanjem kvaliteta ili difamiranjem svojih protukandidata. Protekla godina zasigurno je bila najteža u radu ovog suda. Izvršili smo brojne promjene u organizaciji rada i počeli se baviti upravo onim najstarijim i u pravilu najsloženijim predmetima, sve na tragu zajedničkih aktivnosti koje cijelo naše sudstvo provodi u suradnji s Vrhovnim sudom RH uz snažnu podršku Ministarstva pravosuđa. Osnažili smo Odjel evidencije, povećali broj sudskih savjetnika i sudaca prvostupanjskih sudova na privremenom rasporedu na ovom sudu, učinili velike korake na ujednačavanju sudske prakse kroz stručne radne skupine i izdavanje izbora naših sudskih odluka, razvijamo sasvim novi model samoedukacije kroz savjetovanje svih trgovačkih sudova i organiziranje posebnih radionica iz pojedinih područja prava, osnivamo sudsku biblioteku za koju smo prikupili određeni broj stručnih knjiga i časopisa, uveli smo omote različitih boja za različite vrste spisa, instalirali smo novi program za raspodjelu spisa čime smo isključili ljudski faktor u njihovoj raspodjeli, pojačavamo informatičku službu od koje očekujemo mnoga nova rješenja. Tim mjerama postavili smo izvrsne temelje za naš uspješni zajednički rad u budućnosti.

Mjere za efikasniji Sud

"Pripremamo se sudski upisnik učiniti javnim kako bi sve stranke u svako doba saznale stanje svojih predmeta, surađujemo s lektorima kako bismo popravili sadržaj naših sudskih odluka i kako bismo ispravno koristili hrvatsko pravno nazivlje. Uopće, ulažemo napore na povećanju sveukupne kvalitete naših odluka i činimo ih u sve većem broju dostupnim javnosti kroz specijalizirani portal Sudačke mreže. Zajedno s trgovačkim sudovima usvojili smo jedinstveni plan rješavanja starih predmeta, koji daje rezultate. Osvježili smo naše radne prostorije i radimo na uređenju zapuštenih i oštećenih dijelova naše zgrade, a očekujemo skoro iseljenje Projekta za sređivanje zemljišnih knjiga koji gostuje na posljednjem katu naše zgrade, čijim ćemo uređenjem za dugo vremena udovoljiti našim kroničnim potrebama za prostorom", objasnio je Srđan Šimac naglasivši da je to samo dio mjera koje bi trebale poboljšati rad Suda.