Objavljeno u Nacionalu br. 588, 2007-02-20

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Štuka iz Kalevale za Pepelnicu

Bog čarobnjak Väinämöinen odvali donju čeljust štuke, sa zubima poput kopalja, pa na koštani luk razapne strune od bivoljih crijeva i tako sagradi glazbalo, finsku harfu kantele

Kalevala je zbirka prastarih finskih mitova o nastanku bogova, svijeta i ljudi. Uz slavne junake i božanstva nadnaravnih moći, središnji je i najvažniji lik bog čarobnjak Väinämöinen, stari mudrac duge sijede kose i brade, koji je imao toliko snažan i čaroban glas da je mogao njime podizati vjetrove, oluje i nevremena. Pa ipak, taj sjevernjački Orfej kojemu je bilo suđeno stvaranje našeg svijeta, nije mogao provesti svoj naum bez čarobnog glazbala od riblje kosti. Svirajući i pjevajući otvorio bi vrata novom životu. Pa je krenuo u potragu za ribom od čije će čeljusti napraviti svoju harfu. Danima je lutao pustim svijetom, dok u bistrom brzaku nije ugledao golemu štuku koja se odmarala lelujavo plivajući uzvodno, otvarajući i zatvarajući svoje zubate čeljusti. Očito je golema riba bila sita, jer nije ni osjetila kad je Väinämöinen zakoračio u vodu i zgrabio je za vrat snažnim rukama. Jaka se riba otimala, udarala repom i perajama, pokušavala strašnim zubima dohvatiti snažne čarobnjakove ruke, ali uzalud. Väinämöinenov stisak bio je sve jači, a snaga je istjecala iz štukina tijela poput rijeke koja je ponirala u more. Na kraju se umiri i izdahne. Čarobnjak joj tada ostruže zlatne krljušti, raspara utrobu i očisti ribu u rijeci pa je natakne na ljeskov ražanj i zapali vatru. Pekao je štuku polako, pazeći da joj ne ošteti glavu. Kad je od vatre postala zlatnija nego što je bila za života, Väinämöinen je pojede s užitkom. Na kraju prione uz glavu i, srčući i oblizujući sluz i mišiće oko zubala, ogoli lubanju velike štuke pa su od moćnog čudovišta ostale samo kosti. Prepolovi tada čarobnjak riblju lubanju i odvali golemu donju čeljust na kojoj su se isticali zubi veliki poput kopalja pa na čvrsti koštani luk razapne strune od bivoljih crijeva koja poprečno, strunu po strunu, podveže za zube i tako sagradi i ugodi glazbalo koje mu je bilo toliko potrebno.

U Kalevali se ta slavna Väinämöinenova harfa naziva kantele i Finci je štuju kao svetinju. Po jednom od pjevanja iz epa, Väinämöinen je, sagradivši glazbalo od štukine čeljusti, sjeo na valove, a velika mu je sjeverna galebica u krilo snijela jaja. Ali sruči se tada golemi val i razbije jaja koja se rasprsnuše u jednom trenutku. Tada zasvira Väinämöinen u svoju harfu, zapjeva svojim čarobnim glasom i od ljusaka stvori nebeski svod, od žumanjaka sunce, a bjelanjcima oplodi stari svijet, napuči ga ljudima i preobrazi u novi. Zemlju koju je mudri čarobnjak uresio pravednošću i dobrotom nazove Kalevala i po njoj se i danas zove istomimeni ep, koji završava L. pjevanjem i Väinämöinenovom smrću. Nakon mnogih herojskih zgoda u kojima je čarobnjak imao svoje prste dogodi se da djevica Marjatta zatrudni jedući šumske bobice i uskoro rodi dijete. Kad su ga donijeli pred Väinämöinena, on, na zaprepaštenje podanika, zapovjedi da dijete smaknu jer se rodilo bez njegova upliva i dopuštenja. No to dvotjedno djetešce progovori razgovijetno, optuži čarobnjaka za mračna djela i odmah bi pokršteno po Duhu Svetome i tako donese vjeru u Krista u Kalevalu. Stare magične i mitske snage koje je utjelovljavao Väinämöinen bile su poražene, a starac sijede brade i kose opet ode sa svojom harfom na obalu mora i svirajući i pjevajući sagradi bakrenu lađu koja će ga odvesti iz svijeta smrtnika. I zakleo se tada da će se vratiti u Kalevalu kad djetetu novog boga kucne sudnji čas i opet zavladati kraljevstvom koje je stvorio. Kako tvrde tumači mita, taj završni čin u Kalevali odigrao se za Korizme i velikog posta, oko 40 dana prije Kristova Uskrsnuća.

Pečena štuka u luku

Na posudu za pečenje rasprostrite 1,5 kg sjeckanog posoljenog luka pa na to složite 2 kg očišćenih, posoljenih i popaprenih štuka. Podlijte s 0,75 l vode, tako da pokrije ribu, i stavite u vruću pećnicu. Pecite dok voda ne ispari, riba ne omekša, a od luka dobijete gust umak. Služite s kuhanim krumpirima.

Štuka u vinu

U posudu za pečenje premazanu s 5 dag maslaca položite 1 sjeckani luk, 2 sjeckana režnja češnjaka i 2 kg očišćenih i začinjenih štuka. Pospite žlicom škrobnog brašna, zalijte s 0,5 l suhog bijelog vina, nastružite malo muškatnog oraščića i pecite dok štuke potpuno ne omekšaju i prožmu se s vinskim umakom. Služite s restanim krumpirima.

Vezane vijesti

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Pisac i kulinarski ekspert Veljko Barbieri objavio je posljednji, četvrti svezak književnog i gastronomskog bestselera Kuharski kanconijer u izdanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika