Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca, poslala je dopis ministarstvima kulture i znanosti te Krapinsko-zagorskoj županiji u kojem traži uvođenje kajkavskog u škole, kao i osnivanje instituta koji bi se bavio kajkavštinom. Ta udruga se već godinama bori za uvođenje kajkavskog jezika kao i izbornog predmeta u zagorske škole .
Također ističu inicijativu za povratak izvornih zagorskih toponim svim mjestima regije.

Održali su već pet znanstvenih skupova, kolokvija i okruglih stolova na temu ''Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća'', na kojima je sudjelovalo 40-ak eminentnih stručnjaka. Njihovi su radovi publicirani, a još na prvom okruglom stolu 2002. godine donesen je zaključak da se krene s inicijativom za uvođenje kajkavskog jezika u izbornu nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskom govornom području. Reafirmacija kajkavskoga vodila bi se iz instituta, prenosi Jutarnji list.

''Da bi se kajkavski mogao uvesti u škole, trebat će izraditi programe i udžbenike te rječnik. Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija donijele su odluke kojima podržavaju našu inicijativu, a složilo se i Ministarstvo prosvjete. Djeca vole svoj jezik, a potvrdilo se to i nakon promocije prve slikovnice na kajkavskom jeziku, ''Prakrapinci i prapišlinci'', koju je napisao Pajo Kanižaj, a ilustrirali je Niko Barun i Krešimir Šoštarko'', rekao je stoloravnatelj udruge Rajko Fureš.

''Globalizacija je neumoljiva i neizbježna, ali daj da onda barem svaki u svom dijelu zavičaja njeguje svoj domaći jezik. Uza sva ova previranja oko standarda, ne treba nam još i nasilje nad izvornim narječjem. Ne treba nam ni normativ, treba uvažiti svu raznolikost jezika, jer svako selo govori drugačije. Mi mislimo da je to bogatstvo, a ne problem'', smatra Fureš.