Ivica Račan s Dijanom Pleštinom uoči puta u münchensku bolnicu, gdje je nakon operacije već ustao iz kreveta te se uskoro vraća domaVijest da će se liječenje Ivice Račana nastaviti primjenom lijeka sunitiniba, komercijalnog naziva Sutent, skrenula je pažnju javnosti na taj novi tzv. pametni lijek kojem se pripisuju revolucionarni učinci u liječenju karcinoma bubrega. Njime se liječi i slovenski predsjednik Janez Drnovšek, koji već dugo boluje od istog tipa karcinoma. U medijima su se proteklog tjedna o novom lijeku mogle naći razne tvrdnje - od toga da se radi o opasnom lijeku ozbiljnih nuspojava čije je testiranje prekinuto u nekim zemljama, do toga da se u SAD-u on pripisuje samo oboljelima kojima više ništa ne može pomoći. Iz toga se moglo zaključiti da je zdravstveno stanje predsjednika SDP-a znatno lošije nego što piše u službenim priopćenjima stranke, što negiraju i glasnogovornica SDP-a Gordana Grbić i jedan od liječnika bliskih Račanu. On tvrdi da je u Račanovu slučaju lijek propisan preventivno, jer se nakon odstranjivanja bubrega na kojem je dijagnosticiran karcinom te metastaze u mišiću ramena ne može znati postoje li u tijelu i mikrometastaze jer ih je nemoguće uočiti.

“Svaki novi lijek prvo se ispituje na pacijentima koji nisu reagirali na standardnu terapiju i imaju uznapredovali oblik bolesti. Kad prođe sve faze ispitivanja i pokaže se učinkovitim, počinje se davati i onima u početnoj fazi bolesti. Uostalom, taj se lijek u SAD-u i Europskoj uniji službeno primjenjuje za prvu liniju borbe protiv metastatskog karcinoma bubrega, odnosno u lakšim slučajevima bolesti. Budući da se Račan osjeća dobro, šeće bolnicom i za nekoliko dana odlazi kući, zaista je daleko od zabrinjavajuće faze bolesti. Metastaza u mišiću ramena je odstranjena, sačuvana je funkcija ruke, a kako je tumor zahvatio samo meko mišićno tkivo, a ne i neku kost ili kralježnicu, kojom bi se proširio dalje, vrlo sam optimističan s obzirom na njegov oporavak“, ističe.

Sunitinib je novi lijek na tržištu, u obliku tableta, koji je u SAD-u i Europskoj uniji registriran za liječenje metastaznih karcinoma bubrega i GIST-a. Trenutačno se u nekoliko desetaka zemalja u svijetu provode mnoga istraživanja o njegovoj efikasnosti i kod drugih tumora, pogotovo karcinoma pluća, jer se pretpostavlja da može učinkovito djelovati i u drugim slučajevima. Odobrila ga je Američka agencija za hranu i lijekove sredinom prošle godine, ali je tek prošle jeseni odobrena njegova primjena za liječenje u prvoj fazi bolesti jer se prije toga prvo moralo pokušati sa standardnom terapijom. U Europi je isto učinjeno prošlog mjeseca, a cijena mu je 5000 eura za mjesečnu terapiju. Revolucionarnim se smatra iz nekoliko razloga, a posebno je značajan za oboljele od karcinoma bubrega - jednog od tumora koji vrlo slabo reagiraju na kemoterapiju i teško ih je otkriti u ranoj fazi jer simptomi najčešće postaju vidljivi tek kad su već u uznapredovalom stadiju, odnosno kad su već nastale metastaze. Budući da spada u tzv. gneraciju pametnih lijekova, djeluje tako da ciljano uništava tumor ne oštećujući toliko i zdravo tkivo te djeluje na glavni faktor za rast tumora, ne na posljedicu. Uz sorafenib, zaštićenog imena Nexabar, sunitinib je jedan od samo dva postojeća lijeka koji zaustavljaju rast tumora i razmnožavanje zloćudnih stanica. Detaljnije o tome govori Rudolf Tomek, glavni tajnik Hrvatske lige protiv raka i internistički onkolog Klinike za tumore u Zagrebu:

RUDOLF TOMEK, klinički onkolog i glavni tajnik Hrvatske lige za borbu protiv raka“Ti lijekovi blokiraju tirozin-kinazu, odnosno serin/treonin kinaze, enzime koji su bitni za rast tumora i razmnožavanje njegovih stanica, jer u jezgru stanice šalju signal koji potiče daljnji rast tumora. Osim toga, sprečavaju rast novih krvnih žila tumora preko kojih se on hrani, što mu omogućava širenje, pa i metastaziranje, jer preko svojih krvnih žila ima pristup cijelom krvotoku. Važno je naglasiti da, prema dosadašnjim podacima, ti lijekovi ne mogu izliječiti osobu koja ima metastatski karcinom bubrega, nego samo sprječavaju njegov daljnji rast i širenje. No time, kako su pokazala istraživanja, znatno produžava život oboljelima od takvih karcinoma, i to za 60 posto. U jednom od ispitivanja sunitiniba pacijenti koji su ga primali imali su srednje preživljenje od 11 mjeseci, a oni koji su primali interferon imali su srednje preživljenje od pet mjeseci. Drugim riječima, pacijent uz pomoć tog lijeka ima više od 50 posto šanse da će sa svojim metastazama preživjeti godinu dana, što se klasičnom terapijom postizalo kod vrlo malog broja pacijenata. Oba su lijeka vrlo slična, jedina je razlika u tome što je sa sunitibom napravljeno više kliničkih pokusa te je u fazi uvođenja u liječenje nešto ispred sorifeniba. U SAD-u su registrirana oba, dok je u Europskoj uniji zasad registriran samo sunitinib. Mnogo obećavaju i pretpostavlja se da bi se njihova primjena mogla znatno usavršiti.“

U Hrvatskoj je registracija sunitiniba u tijeku i očekuje se do kraja godine, a u dva hrvatska bolnička centra, u Splitu i Rijeci, već se neko vrijeme provode klinička ispitivanja na 40-ak pacijenata. Navodno se slično priprema i u Zagrebu. O njihovim rezultatima znat će se tek kad završe ispitivanja, a dotad je svim sudionicima strogo zabranjeno o tome javno govoriti. Iako lijek u Hrvatskoj još nije registriran, navodno ga je moguće dobiti besplatno i bez uključivanja u kliničko ispitivanje - ako to odobri Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno ako se procijeni da je riječ o životno važnom lijeku za oboljeloga. Registracija lijeka, ističe Tomek, ne znači da će on doći na listu HZZO-a. Očekuje se da će konkurencija na tržištu tzv. pametnih lijekova biti sve veća, što će im s vremenom sniziti cijene.

Što se Račanova slučaja tiče, Tomek objašnjava da se općenito nakon odstranjivanja metastaze bilo gdje u tijelu, osim ako nije riječ o limfnim žlijezdama blizu primarnog tumora, gotovo sa sigurnošću može pretpostaviti da u ostatku tijela postoje mikrometastaze koje liječnicima još nisu vidljive, a zbog čega je Račanu i određena terapija sunitinibom. Prednosti te terapije su, kaže, brojne:

“Osim što je oboljelima od karcinoma bubrega gotovo jedina učinkovita terapija zbog otpornosti tumora na kemoterapiju, terapija sunitinibom mnogo je podnošljivija od kemoterapije. On ne oštećuje DNK, ne uništava krvne stanice u toj mjeri, zbog čega ne opada broj leukocita, što može uzrokovati infekcije. Obično ne dovodi do gubitka kose, a i ostalih nuspojava je manje. Slabije su mučnine i rjeđa povraćanja nego nakon kemoterapije, a glavne nuspojave su umor, proljev i mučnine te povišeni krvni tlak. Ovo posljednje može biti problem ako osoba ima visoki tlak jer posljedica može biti i smrt, ali to se vrlo rijetko događa jer su takvi pacijenti pod strogom kontrolom.“

Da nuspojave mogu biti vrlo neugodne, piše i na službenoj stranici Američke agencije za hranu i lijekove, gdje su kao moguće navedene još i iritacije usne šupljine, oticanja, krvarenja, promjene boje kože i poremećaji osjeta okusa. Dio njih iskusio je i bivši pacijent koji je u sklopu kliničkog ispitivanja sunitinib primao u inozemstvu.

“Vrlo sam često povraćao i imao mučnine, a gotovo čitavo vrijeme osjećao sam slabost i umor. Zapravo sam cijelo vrijeme ili spavao ili povraćao. Peckalo me u ustima, često bih imao osjećaj prehlade i smanjio mi se intenzitet okusa. No nuspojave su vrlo individualne i mijenjaju se od dana do dana. Mnogo je važnije to što su rezultati bili odlični - rast tumora vidljivo je zaustavljen već nakon prvog mjeseca terapije.“

Liječnik upućen u Račanovo stanje kaže da predsjednik SDP-a još nije imao problema s nuspojavama, jer lijek uzima tek nekoliko dana.