Objavljeno u Nacionalu br. 590, 2007-03-05

Autor: Dean Sinovčić

FILM U KRIZI

Agonija filmskih redatelja zbog manjka novca

OD 10 filmova koji su dobili 2006. državni novac samo će se dovršiti dva, a osam ih se nije počelo ni snimati jer redatelji traže inozemne financijere

Redatelj Dejan Aćimović je dovršio snimanje film 'Moram spavat, anđele' i prikazat će ga na ovogodišnjem filmskom festivalu u PuliRedatelj Dejan Aćimović je dovršio snimanje film 'Moram spavat, anđele' i prikazat će ga na ovogodišnjem filmskom festivalu u PuliOd deset filmova čiji su redatelji u listopadu prošle godine saznali koliki će novac dobiti od Ministarstva kulture samo će dva biti dovršena i prikazana na filmskom festivalu u Puli, a to su “Moram spavat, anđele” Dejana Aćimovića i “Kradljivac uspomena” Vicka Ruića. Ostalih osam još se nije ni počelo snimati tako da će ovog srpnja u Puli festivalski program biti popunjen filmovima kojima je Ministarstvo kulture odobrilo novac još u 2005. Međutim, ni svi filmovi koji su prošli na natječaju ministarstva 2005., nisu još snimljeni. Primjerice, “Buick Riviera” Gorana Rušinovića i “Kino Lika” Dalibora Matanića još se nisu ni počeli snimati. Očigledno da državni novac koji redatelji dobivaju, a koji iznosi do 50 posto proračuna filma, nije dovoljan da se filmovi završe u razumnom roku, onom koji se odredi pri potpisivanju ugovora s Ministarstvom kulture. Ipak, zanimljivo je da su i Aćimović i Ruić, koju su upravo završili snimanje svojih filmova, ujedno i njihovi producenti pa su se osobno potrudili vrlo brzo početi i dovršiti snimanje filma. Ostali redatelji zajedno sa svojim producentima smatraju kako im stalno nedostaje novca a oni koji su se odlučili na koprodukcije s inozemnim financijerima tvrde kako je novac iz inozemnih fondova teško dobiti, kako treba čekati natječaje, isplatu dobivenog novca, što usporava nastanak filma i ponekad ga pretvara u agoniju. Međunarodne koprodukcije, na koje su male kinematografije nužno prisiljene, polako postaju standard u Hrvatskoj. Film “Karaula” je bio najbolji primjer, ali primjer kako se zbog toga godinama čeka novac.

Dejan Aćimović je prije pet godina počeo pripremati film “Moram spavat, anđele” pa nije čudno što je započeo snimanje gotovo istog trenutka kad je dobio novac od Ministarstva kulture. Radi se o ljubavnoj priči iz 70-ih viđenoj očima devetogodišnjeg dječaka. On je hiperaktivno dijete koje živi u provincijskom gradu s roditeljima čiji se brak raspada te s očevim roditeljima, pri čemu očeva majka ne voli ni njega, kao što joj se nikada nije sviđao brak njezina sina. Dječak ostaje s majkom koja se nakon nekog vremena razboli te on mora nanovo uspostaviti odnos s ocem, a glavne uloge glume Goran Grgić i Nataša Dorčić. “Prva verzija scenarija napisana je 2002., i tada sam počeo prikupljati prvi novac za film, scenarij je paralelno napredovao iz verzije u verziju, a kada je bio dovoljno zreo i kvalitetan da se iz njega može napraviti dobar film izišli smo na natječaj Ministarstva kulture te smo odbijeni. Izišli smo još jednom i ponovno smo odbijeni. S istim scenarijem prošli smo na natječaju bosansko-hercegovačke Filmske fondacije i BiH televizije, koji je tamo ocijenjen kao jedan od najboljih. Dobili smo vrlo dragocjenu podršku grada Bjelovara, Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije i nekoliko značajnih hrvatskih sponzora. HTV se prošle godine pristao uključiti u proizvodnju filma, nakon toga prošli smo na natječaju Ministarstva i polovinom prosinca 2006. završili smo sa snimanjem. Trenutačno smo u postprodukciji filma čiji će proračun biti oko milijun i pol eura.” Naoko, sve izgleda lako, ali Aćimović smatra da je tajna njegova uspjeha negdje drugdje.

BORIS T. MATIĆ producent je filma 'Buick Riviera' koji se počinje snimati ovog tjedna u AmericiBORIS T. MATIĆ producent je filma 'Buick Riviera' koji se počinje snimati ovog tjedna u Americi “Sigurno je olakšavajuće to što sam i sam producent, olakšavajuća je i činjenica da radim u već uhodanom timu sa sestrom Tatjanom. Nakon što prikupim sredstva, oformim umjetnički tim, te procijenim da smo spremni, preuzimam režiju filma a ona administraciju, financije i organizaciju proizvodnje filma”, objasnio nam je Aćimović. Takav razvoj događaja već godinu i pol nikako da doživi Dalibor Matanić čiji je film “Kino Lika” prema istoimenoj knjizi Damira Karakaša jedan od najiščekivanijih filmova a u kojem će glavne uloge glumiti Ivo Gregurević, Krešimir Mikić i sam Karakaš. “Mi smo prvo dobili od Ministarstva kulture 3,5 milijuna kuna umjesto očekivanih 4,2 milijuna. Zatim smo i od Hrvatske televizije dobili manje no što smo očekivali i taj je manjak teško nadoknadiv. Ovaj film se snima u Lici, na originalnim lokacijama, a ne u jednoj zgradi ili jednoj ulici, tako da ovog puta ne može biti polovičnih rješenja”, kaže Matanić koji skuplja novac ali ga još nije prikupio. Proračun filma trebao bi biti milijun eura za što Mataniću nedostaje još 1,2 milijuna kuna zbog čega se film neće početi snimati prije svibnja. Rupa u proračunu mogla se popuniti novcem iz Njemačke jer se svojedobno pregovaralo s njemačkim producentom ali razgovori nisu bili plodonosni. “Kao autor filma nisam želio nikakve promjene. Njemački producent tražio je ‘happy end’ priče, tražio je da snimatelj filma bude Nijemac, sve su to bili prijedlozi koje nisam želio prihvatiti i zato nije došlo do dogovora”, prepričao nam je Matanić.

Na ovogodišnjem festivalu u Puli prikazat će se nekoliko filmova koji su nastali u koprodukciji a jedan je od njih i “Armin” redatelja Ognjena Sviličića koji se službeno naziva hrvatsko-njemačko-bosanskim filmom i kao takav je prikazan na filmskom festivalu u Berlinu. U filmu, u kojem glavne uloge glume Emir Hadžihafizbegović i Armin Omerović, opisuje se odnos oca i sina koji dolaze u Zagreb na audiciju za njemački film. Damir Terešak iz producentske tvrtke Maxima film koja je producirala ovaj film najbolje zna kako je raditi s inozemnim koproducentom, u ovom slučaju s njemačkom kompanijom Busse & Halberschmidt . “Osnovni razlog za koprodukciju je nedostatak sredstava iz izvora financiranja u Hrvatskoj za zatvaranje financijske konstrukcije u ukupnom iznosu većem od milijun eura koji bi osigurali kvalitetnu produkciju filma prema svjetskim standardima.

VINKO BREŠAN snima film po drami Mate Matišića 'Žena bez tijela'VINKO BREŠAN snima film po drami Mate Matišića 'Žena bez tijela'To je u slučaju filma ‘Armin’ značilo snimanje na 35 mm negativu, kvalitetne kamere, scenska i rasvjetna tehnika te tehnika za snimanje zvuka, 36 dana snimanja, obradu zvuka u Dolby standardu, skeniranje negativa i obrada slike, honorari prema cjeniku Društva hrvatskih filmskih djelatnika, odnosno prema standardu struke, itd.”, kaže Terešak. Međutim, rad na koprodukcijama nije lagan i jednostavan, ne radi se samo o tome da inozemni koproducent ponudi novac koji hrvatski partner uzme. Terešak nam je vrlo brzo nabrojio otežavajuće strane rada s inozemnim partnerima: komplicirana procedura usklađivanja prava i obveza partnera, komplicirana izrada dokumentacije i usklađivanje načina prikaza troškovnika, komplicirano usklađivanje termina realizacije projekta, budući da su različiti rokovi s iznošenjem rezultata natječaja pojedinih filmskih fondova, ograničenja u korištenju sredstva iz pojedinih fondova samo za pokrivanje troškova nastalih na teritoriju fonda. Projekt poskupljuje za iznos troškova poslovanja (režijski troškovi) pojedinih koproducenata, prijevode, za povećane putne troškove, troškove telefona i tako dalje, projekt mora imati neki element koji svakom koproducentu pruža argument da traži lokalne izvore financiranja, komplicirano usklađivanje vizije projekta redatelja s više koproducenata koji se također međusobno moraju usuglasiti. Međutim, sve ovo, kada se prebrodi, ima i dobrih strana, a to su financijska sredstva koja omogućuju zatvaranje financijske konstrukcije, ulazak na teritorij preko domicilnog partnera, te distribucija u zemljama koproducenata, film proizveden u koprodukciji više zemalja ima veće šanse da uđe na festivale, lobiranje je s više strana, više se partnera trudi oko filma jer im je zajednički interes da film uspije i film ima daleko veću potporu u fazi plasmana i, na kraju, svatko od partnera ima svoje veze tako da se širi mreža poznanstava. Da je tako, vidi se po ulasku filma “Armin” na filmski festival u Berlinu.

Sada se čini da je na tržištu hrvatskih filmskih redatelja došlo do podjele, grubo rečeno, na one koji uporno traže inozemne partnere zbog čega se snimanje nužno odgađa i rasteže i one koji se zadovolje novcem Ministarstva kulture i Hrvatske televizije te ponekog sponzora. Arsen Anton Ostojić 20. ožujka počet će snimanje svog novog filma “Ničiji sin” po drami Mate Matišića. To je komorna obiteljska drama u kojoj će glavne uloge glumiti Alen Liverić, Mustafa Nadarević, Biserka Ipša, Zdenko Jelčić i Goran Grgić. Kaže kako nije tražio inozemne partnere zato što u priči filma nema elemenata kojima bi se strani partner uopće mogao naći. Zato smatra da će mu biti dovoljno 3,5 milijuna kuna koje će dobiti od Ministarstva kulture, 1,5 milijuna kuna od HTV-a, te tehničke podrške producenta Alka filma s Jozom Patljakom te TV Slovenije s kojom Alka film otprije surađuje.

Damir Terešak, producent filma 'Armin', smatra da koprodukcije imaju dobre i loše strane te se u njih ne smije ulaziti nepripremljenDamir Terešak, producent filma 'Armin', smatra da koprodukcije imaju dobre i loše strane te se u njih ne smije ulaziti nepripremljenI dok smo do sada govorili o filmovima čija cijena iznosi oko milijun eura, problema imaju i oni jeftiniji filmovi pa se tako već godinu i pol dana čeka na film “Buick Riviera” redatelja Gorana Rušinovića čiji je predviđeni proračun 540 tisuća eura. To je priča o emigrantskom životu koja je ispričana kroz sudbine dvojice muškaraca različite vjeroispovijesti, muslimana Hasana Hajrudina, kojeg će glumiti Slavko Štimac, i pravoslavca Vuke Salipura, a temelji se na knjizi Miljenka Jergovića. Boris T. Matić, producent filma i direktor tvrtke Propeler film rekao nam je da se film počinje snimati 7. ožujka u Americi, preciznije u Dakoti i Minnesoti. Opisujući proces nastanka filma, Matić nam je rekao kako je filmu 2005. godine odobreno 1,7 milijuna kuna od Ministarstva kulture. Uskoro je dobio 18 tisuća eura od Cinelink Sarajeva, odnosno fonda na čijem je čelu Sarajevo Film Festival i još nekoliko kompanija, da bi tijekom festivala u Cannesu prošle godine pronašli sales agenta. Slijedio je pronalazak američkog partnera s obzirom na to da se film snima u Americi da bi na kraju popunili proračun ugovorom s Hrvatskom televizijom. Međutim, Matić upozorava da priljev dogovorenog novca ne ide uvijek onako kako je to predviđeno ugovorom. “Mi smo bili producenti filma ‘Sve džaba’ Antonia Nuića i novac koji smo dogovorili s Fondom BiH u ljeto 2005. godine, isplaćen nam je tek u studenom prošle godine”, kaže Matić. Novac ne stiže na vrijeme ni od hrvatskog Ministarstva kulture a ljudi iz ministarstva opravdavaju se redateljima kako priljev novca u državni proračun ne ide predviđenom brzinom već kasni pa u skladu s time kasni i isplata novca za snimanje filma. Kako, s jedne strane novac kasni, tako s druge strane, ministarstvo ne inzistira na datumu završetka filma koji je određen ugovorom o financiranju. Ne inzistira ni u drugim slučajevima pa nam je Dalibor Matanić rekao kako je s Ministarstvom kulture napravio aneks ugovora u kojem se završetak filma pomiče jer je svima jasno da nema dovoljno novca da bi se film završio.

Vinko Brešan ima vrlo jednostavno objašnjenje za takvu situaciju. “Nije cilj završiti film što prije već je cilj napraviti što bolji film”, kazao je Brešan i dodao kako u filmu od milijun eura nije problem dobiti pola novca od Ministarstva kulture već je problem kako dobiti drugu polovicu novca. On je za svoj novi film “Žena bez tijela” koji se uskoro počinje snimati, dobio od Ministarstva kulture 4,2 milijuna kuna a od Eurimagesa je dobio 220 tisuća eura. Eurimages je filmski fond koji čine 32 europske zemlje, Hrvatska je članica od 2003. godine, a fond financijski pomaže brojne filmske projekte. Priča filma vrti se oko bolesnog mladog čovjeka koji nudi brak starijoj prostitutki da bi joj nakon njegove smrti ostala njegova vojna mirovina. Tu dolazi do zbrke, osobito zato što taj mladić čuva jednu tajnu. Ta prostitutka, ujedno, snima porniće u Beogradu. O glumcima, za sada, Brešan ne želi govoriti. “Ja bih svoj film mogao snimiti bez sredstava Eurimagesa ali tada bi, da tako kažem, slika patila”, rekao nam je Brešan čiji će film imati proračun od 1,3 milijuna eura a dio novca stići će i od srpskog partnera tvrtke VANS. On smatra kako svaki film u Hrvatskoj treba zasebno gledati ali da se, generalno gledajući, filmovi u Hrvatskoj u odnosu na svjetsku produkciju snimaju brzo. Problem je u tome što jedan čovjek na hrvatskom filmu radi poslove koje na inozemnom filmu rade petorica. Osim toga, Brešan smatra kako se hrvatski redatelji i producenti još uvijek ne snalaze u koprodukcijama.

Ipak, pored svih ovih tvrdnji, Vicko Ruić koji je upravo, i to iznimno brzo, završio snimanje filma “Kradljivac uspomena”, kaže kako se stvara slika da je normalno što se u Hrvatskoj tako dugo pripremaju i snimaju filmovi, što nije dobro. “Kradljivac uspomena” je suvremeni politički triler koji se događa od 1991. do 2000. na području od Zagreba preko Pariza do Moskve, nastao na temelju istoimene knjige Dine Milinovića. Njegov film stoji nešto manje od milijun eura i on se pita kako je on za taj novac uspio osigurati dio snimanja u Parizu i Budimpešti i to uz sve dozvole u tim gradovima dok ostali za isti novac ne mogu početi snimanja u Hrvatskoj.

Njegov kolega Dejan Aćimović smatra da bi Ministarstvo kulture trebalo nešto učiniti. “Pretpostavljam da u nekim slučajevima postoje objektivni razlozi zbog kašnjenja, ali na Ministarstvu kulture, odnosno na strukturi koja odobrava novac, je da regulira s producentom niz odnosa i elemenata na kojima se bazira kako međusobni odnos, tako i proizvodnja budućeg filma. Premda je ministarstvo napravilo evidentan pomak u proizvodnji filma u Hrvatskoj od 2000. godine naovamo, mislim da je uistinu hitno osnivanje nacionalnog fonda, fondacije, centra, instituta za film - nazovimo ga kako želimo - pod tim mislim na jedno neovisno tijelo koje postoji u velikoj većini drugih zemalja, te regulira sve ovo o čemu govorimo”, zaključio je Aćimović.

Vezane vijesti

HDZ, HSS, HSLS, HSP i HSU u Vinkovcima potpisali predizborni sporazum

HDZ, HSS, HSLS, HSP i HSU u Vinkovcima potpisali predizborni sporazum

Predizborni koalicijski sporazum danas su u prostorijama Gradskog odbora HDZ-a potpisale vinkovačke organizacije Hrvatske demokratske zajednice… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika