Nakon duge bolesti, hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist akademik Ivan Supek preminuo je 5. ožujka u obiteljskom domu u Zagrebu. U srijedu ujutro akademik je posljednji put ispraćen u najužem krugu obitelji i prijatelja na zagrebačkom Krematoriju.

Rođen je 8. travnja 1915. godine u Zagrebu. Zbog čitanja filozofskih knjiga pod klupom u osnovnoj je školi prikupio lijep broj jedinica. Budući doktor fizike malu je maturu prošao tek kad mu se nastavnik matematike smilovao i darovao mu dvojku. Nakon završene osnovne škole upisuje se u zagrebačku Realnu gimnaziju na Roosveltovu trgu, gdje je najbolji u matematici. Nakon studija na zagrebačkom Sveučilištu, nastavio je studij filozofije, fizike i matematike u Beču. Doktorat fizike postigao je u Zuerichu pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga s kojim je nastavio raditi do 1943. Heisenberg mu je i pomogao da iziđe iz pritvora kad ga je zatočio Gestapo.Kao dosljedan antifašist odlazi u kolovozu 1943. na oslobođeni teritorij gdje najviše radi u prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. Sudionik je Kongresa kulturnih radnika u Topuskom 1944. na kojem jedini drži govor o znanosti u kojem ističe važnost znanstvene revolucije za izgradnju zemlje i upućuje prvi javni apel protiv uporabe nuklearnog oružja.

Ivan Supek predavao je teorijsku fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja Instituta Ruđer Bošković iz kojeg je isključen 1958. jer se usprotivio planovima jugoslavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju o izradbi atomske bombe.Osnovao je 1960. Institut za filozofiju znanosti i mira, odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1966. pokrenuo je izdavanje časopisa Encyclopaedia Moderna.Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969., a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC). Nakon obračuna s hrvatskim proljećem 1971. isključen je iz hrvatskog javnog života 18 godina.Supek je bio i jedan od osnivača međunarodnih organizacija Pagvaš te Svijet bez bombe. Godine 1976. potpisao je Dubrovnik-Philadelphia Deklaraciju s poznatim znanstvenicima Philip Noel-Baker, Linus Pauling i Robert Peccei.Od 1991. do 1997. bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).Autor je 20 romana i 18 drama s povijesnim, filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.