Umirovljeni general u bijegu pred hrvatskim pravosuđem kao logističar je dobio više odlikovanja od bilo kojeg drugog državljanina RH

Pročitajte i AUSTRIJSKI DEBAKL GENERALOVE OBRANE - Zagorec nije uspio dobiti državljanstvo.

Umirovljeni general Vladimir Zagorec najodlikovaniji je hrvatski državljanin u njezinoj povijesti s ukupno dodijeljenih 13 državnih odličja i medalja. Istodobno, zbog nedavnog nedolaska na dogovoreno sudsko ročište Županijskog suda u Zagrebu, gdje ga se sumnjiči da je zloporabom položaja i ovlasti oštetio državni proračun za 5 milijuna američkih dolara, Zagorec je postao i najodlikovaniji bjegunac za kojim je raspisana međunarodna tjeralica. Vladimir Zagorec je po broju odličja iza sebe daleko ostavio pokojnog predsjednika Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška koji su imali devet državnih odličja. Zanimljivo, ako se izuzmu vojne medalje i spomenice, opet se dolazi do činjenice da su upravo Šušak i Tuđman s devet i Zagorec s osam odličja najodlikovaniji Hrvati, a u to društvo prestižnih mogu još samo ući hrvatski “kralj mostogradnje” Jure Radić i sadašnji ministar kulture Božo Biškupić koji su nositelji osam državnih odličja. Međutim, lista na vrhu se dramatično mijenja ako se Zagorcu pribroje vojne medalje i spomenice koje se i inače nose na vojnoj odori. Tada iza Zagorca odreda ostaju najviši časnici, stratezi i ratni zapovjednici HV-a, umirovljeni generali i načelnici Glavnog stožera Pavao Miljavac i Josip Lucić s po 12 odličja, medalja i spomenica. Do dvanaest odličja za vrijeme vladavine Franje Tuđmana još su stigli pokojni generali Janko Bobetko i Zvonimir Červenko, generalu Anti Gotovini dodijeljeno je kao i generalu Marijanu Marekoviću i Ljubi Ćesiću Rojsu deset odličja i medalja. General Martin Špegelj sveukupno je imao 19 odličja i medalja, ali na tom popisu se nalazi i desetak odličja iz bivše JNA, a general Petar Stipetić za vrijeme Franje Tuđmana dobio je devet različitih odličja i medalja.

Ne samo da je apsurdno i tragikomično da je Vladimir Zagorec najveći nositelj državnih i vojnih odličja nego je nevjerojatno da je Zagorec u nekoliko navrata dobio odličja za junačka djela, junaštvo, hrabrost, pa čak i za iznimne pothvate. Nije posve jasno koja su ga to djela učinila junakom Domovinskog rata za razliku od ostalih hrvatskih branitelja na bojišnici, tim više jer Zagorec, osim svog ureda u MORH-u i odsjedanja u skupim hotelskim sobama u inozemstvu, nije vidio nikakvu crtu bojišnice, jedino možda na televiziji, a ako je i pucao, onda je to činio iz hobija kad je lovio divljač na safariju u Zimbabveu, dok je u Hrvatskoj bjesnio rat.

Prijedlozi za odličja Vladimira Zagorca nisu bili rezultat njegova silnog junaštva nego isključivo zasluga Franje Tuđmana i Gojka Šuška, potpisnika i predsjednika povjerenstva za vojna odličja čiji je Zagorec bio miljenik. Premda se tolikog broja odličja i medalja Vladimira Zagorca ne bi postidjeli niti sovjetski maršali i admirali koji su vodili najveće ratne operacije u povijesti tijekom Drugog svjetskog rata, Zagorec je velike zasluge stekao u svojem raskošnom uredu na Trgu Petra Krešimira baveći se logistikom. Konkretno, kad je riječ o junaštvima, premda ga nitko nikad nije vidio s puškom na bojištu, Vladimir Zagorec je odlukom predsjednika Tuđmana 26. svibnja 1995. prvo odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, a samo nekoliko mjeseci poslije 20. rujna 1996. odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u ratu. Na istom popisu sa Zagorcem našli su se, među ostalim, generali s ratišta Slavko Barić, Ivan Kapular i Mladen Kruljac.

Naravno, u obrazloženju takvih odluka o navodnom Zagorčevu junaštvu nigdje nisu stajale konkretne činjenice zbog čega mu se takva odličja dodjeljuju. Isti dan kad je odlikovan za junački čin u ratu dodijeljeno mu je odlikovanje Reda bana Jelačića, i to za osobite vojne zasluge u ustroju i razvitku Oružanih snaga i za iznimno uspješno zapovijedanje njihovim postrojbama. Koliko su odluke Tuđmana i Šuška da dodijele odličja Zagorcu bile dovedene na rub apsurda potvrđuje i činjenica da su ga odlikovali 28. svibnja 1996. Redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića, i to za osobite zasluge u gospodarstvu. O kakvim se gospodarskim zaslugama radilo pokazale su revizije državnog poduzeća za promet naoružanjem “Alan”, kojem je Zagorec bio na čelu od 1993. do 2000., i najnovije optužbe da je zloporabom položaja i ovlasti oštetio državni proračun za 5 milijuna američkih dolara namijenjenih obrani Hrvatske.

Potom je Zagorec 24. prosinca 1996. odlikovan Redom Ante Starčevića za djelatni doprinos i promicanje hrvatske državne politike u izgradnji suverene hrvatske države, čime su sve maske pale, jer se u to vrijeme posve otvoreno moglo čuti iz usta HDZ-ovaca kako je jedino HDZ-ova državna politika ispravna, pa se vjerojatno Zagorcu dalo odličje za promicanje takve politike. Osim spomenutih odlikovanja Vladimir Zagorec je 12. ožujka 1996. odlikovan Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, a odlikovan je i Redom hrvatskog trolista. Zanimljivo, u odgovoru MORH-a na upit Nacionala o broju i nazivima odličja i medalja Vladimira Zagorca, spominje se samo 12 dodjela bez Reda hrvatskog trolista, premda se na fotografiji Vladimira Zagorca u odori jasno vidi to odličje u trećem redu u sredini. Uz spomenuta odličja Zagorec je nositelj Spomenice Domovinskog rata od 26. svibnja 1994., potom Spomenice Domovinske zahvalnosti za pet godina časne i uzorne službe koja mu je dodijeljena 26. svibnja 1995. Vladimiru Zagorcu su dodijeljene i četiri medalje, i to 28. rujna 1995. “Bljesak”, “Ljeto” i “Oluja”, te 28. studenog 1995. Medalja za iznimne pothvate. Državno povjerenstvo za vojna odlikovanja utemeljeno je u svibnju 1995. odlukom predsjednika Franje Tuđmana, a predsjednik je bio Gojko Šušak, tadašnji ministar obrane, dok je njegov zamjenik bio general pukovnik Zvonimir Červenko, tadašnji pročelnik Vojnog kabineta predsjednika RH. Za tajnika je imenovan brigadir Krešimir Kašpar, pomoćnik predsjednika RH, članovi su bili Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova RH, kontraadmiral Davorin Kaić, zamjenik zapovjednika HRM-a, general pukovnik Josip Lucić, glavni inspektor OS-a RH, general bojnik Mile Ćuk, zapovjednik I. Hrvatskog gardijskog zbora, stožerni brigadir Marinko Krešić, načelnik Personalne uprave MORH-a, brigadir Ivan Tolj, načelnik Političke uprave MORH-a, i pričuvni bojnik Mladen Jurković, predsjednik HVIDR-e. Kako smo doznali iz krugova bliskih tadašnjem povjerenstvu, njegovi članovi nisu imali nikakav utjecaj na donošenje odluka o dodjeli najviših vojnih odlikovanja nego se sve odlučivalo u krugu predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, generala Červenka i ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka. Medalje i spomenice dobivalo se po automatizmu i bez posebnih kriterija, bilo je važno samo biti u Oružanim snagama, policiji i MORH-u od 1990. do 1996.

VLADIMIR ZAGOREC (lijevo) s Franjom Tuđmanom (desno): ostaje otvoreno pitanje čime je toliko zadužio tadašnjeg predsjednika da ga 13 puta odlikujeRepublika Hrvatska ima 18 odlikovanja, podijeljenih u četiri velereda i 12 redova, dvije spomenice, dva priznanja i četiri medalje. Najveća hrvatska odlikovanja veleredovi dodjeljuju se poglavarima država, vjerskim dostojanstvenicima, predsjednicima parlamenata i vlada, te najvišim vojnim dužnosnicima Oružanih snaga RH. Službeno, do sada je podijeljeno približno 13 tisuća civilnih odličja i više od 35 tisuća vojnih. Međutim, ako se tomu pribroje razne medalje i spomenice, dodijeljeno je nešto više od 750 tisuća odličja, od toga čak 420 tisuća Spomenica Domovinskog rata. Kad je riječ o najvišim civilnim odlikovanjima, najodlikovaniji Hrvat je pokojni predsjednik Franjo Tuđman. Njega je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u povodu pete obljetnice hrvatske samostalnosti 29. svibnja 1995. odlikovao devet puta: Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Ante Starčevića, Redom Stjepana Radića, Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti.

Devet odlikovanja dobio je i pokojni ministar obrane Gojko Šušak: Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Red Ante Starčevića, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog trolista, Spomenicu domovinske zahvalnosti, Spomen-medalju Vukovar, a 5. svibnja 1998. odlikovan je posmrtno Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog i Redom Stjepana Radića. Kako je pisala Slobodna Dalmacija, akademik Vlatko Pavletić odlikovan je s dva najveća hrvatska odlikovanja: Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom i Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Veleredom kralja Petra Krešimira, trećim po redu najvećim odlikovanjem, odlikovani su i Zlatko Mateša, Hrvoje Šarinić, Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Žarko Domljan, Nedjeljko Mihanović i generali zbora Janko Bobetko i Zvonimir Červenko.

Odlikovanje Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, četvrto od najznačajnijih, dodjeljuje se visokim hrvatskim i stranim dužnosnicima za iznimni doprinos u razvoju odnosa hrvatske države i vjerskih zajednica, te za iznimne uspjehe u humanitarnom i kulturnom djelovanju. Tim odlikovanjem odlikovani su akademik Vlatko Pavletić, kao predsjednik Sabora, Mate Granić, kao potpredsjednik Vlade, ministri Borislav Škegro i Jure Radić, zatim Vladimir Šeks, kao predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru, i bivši ministar unutarnjih poslova i šef UNS-a Ivan Jarnjak, te predstojnik Ureda predsjednika Republike Ivica Kostović. Osim njih, to visoko odlikovanje dobilo je pet savjetnika dr. Tuđmana, među kojima je najpoznatiji Ivić Pašalić, zatim čuvar državnog pečata Ivan Milas, akademik Ivan Aralica, potpredsjednik HDZ-a, veleposlanik Janko Vranyczany-Dobrinović i bivši guverner Narodne banke Pero Jurković.

Savjetnici predsjednika Franje Tuđmana dobili su 105 odlikovanja ili četiri po savjetniku, Ivica Kostović odlikovan je sedam puta. Toliko odlikovanja dobio je i njegov prethodnik Hrvoje Šarinić. Savjetnik za unutarnju politiku Ivić Pašalić odlikovan je pet puta a savjetnik za društvene djelatnosti Zlatko Canjuga šest puta.