Na internetskim stranicama slovenskog ministarstva vanjskih poslova u srijedu navečer je objavljen dokument koji u deset točaka poziva hrvatsku politiku i hrvatske medije da promijene način na koji prikazuju odnose sa Slovenijom jer postojeći način u slovenskoj javnosti "izaziva nemir koji bi mogao prerasti u protuhrvatsko raspoloženje i dovesti do neprimjerenih inicijativa". "Predlažemo da hrvatska Vlada, a po mogućnosti i mediji, iniciraju drukčije, pozitivno ponašanje. To ne znači da bi se bilo tko trebao odreći kritičnosti, ali bi trebalo izbjegavati neistine i poticanje netolerancije", stoji u dokumentu slovenskog ministarstva. Pod netolerancijom i neistinama misli se na način kako se u Hrvatskoj prikazuje pitanje slovenskih pozicija prema neriješenim graničnim pitanjima i arbitraži.

"Nije istinita tvrdnja nekih hrvatskih komentatora, pa čak i predstavnika hrvatskih vlasti da su dvije države neuspješno pregovarale o državnoj granici cijelih 15 godina i da Hrvatska cijelo vrijeme nudi rješenje, a Slovenija ga otklanja", stoji u izjavi, te se ponavlja da su pregovori bili zaključeni tzv. parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan i da se Hrvatska kasnije tog sporazuma odrekla.

Ponavlja se i stajalište Ljubljane u vezi sa Brijunskom izjavom o izbjegavanju incidenata koja je, kako se navodi, kao ishodište za određivanje državne granice postavila stanje koje je na njoj bilo prilikom osamostaljenja dviju bivših republika 25. lipnja 1991. Na stranici se nalazi i izjava slovenskog ministarstva vanjskih poslova sadrži i stajališta o pravu Slovenije na izlaz na otvoreno more i proglašenom hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP) te opis dvadeset jednostranih koraka koje je Hrvatska napravila na granici od osamostaljenja dviju država.

U vezi s pitanjem granice i moguće međunarodne arbitraže, "Slovenija je spremna na pregovore, posredovanje treće strane, na mirenje ili na arbitražu" jer što se Slovenije tiče, nije riječ ni o kakvom "prkosu ili odugovlačenju" da se granična pitanja riješe. Slovencima su ipak, kako navode, potrebna odgovarajuća jamstva jer je Hrvatska jednom već pristala da se arbitražom riješi pitanje štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci. "Hrvatska je onda izbjegla arbitražu unatoč tome što je o tome bio postignut dogovor", navodi se u izjavi.

O ulasku Hrvatske u EU u tekstu se navodi da "Hrvatsku na putu u Europsku uniju čekaju mnogo teži izazovi od sporazuma sa Slovenijom. Za ispunjavanje uvjeta koje zahtijeva Europska unija neće biti dovoljno pozivati se na neriješena pitanja sa Slovenijom. Može se dakle zaključiti da su ta pitanja materijal za predizbornu utakmicu u Hrvatskoj, a možda su i primjeren alibi kako bi se eventualno potisnule druge teškoće Republike Hrvatske na gospodarskom i unutarnjem političkom planu". "Čujemo kritike kako Slovenija prema Hrvatskoj ima neopravdane zahtjeve, da je pohlepna i tako dalje. Ujedno se s podsmijehom govori o mogućnosti da bi Slovenija na bilo koji način mogla utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji", navodi se u izjavi i dodaje da to u slovenskoj javnosti izaziva neraspoloženje i nemir. "U slovenskoj javnosti tako se stvara slabo raspoloženje koje bi moglo, a da slovenska vlada to ne želi, pa čak i protiv njezine volje, prerasti u opasni protuhrvatski način razmišljanja, a to bi moglo izazvati i neprimjerene inicijative", navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

Slovenija, stoji u izjavi, ne želi takav razvoj događaja i zauzimat će se za poboljšanje odnosa. "Strateško vijeće ministarstva vanjskih poslova i vlada Republike Slovenije pripremaju nove konstruktivne prijedloge kojima bi se raspoloženje moglo popraviti i kako bi se po mogućnosti riješili nesporazumi između Slovenije i Hrvatske. Pri tome ćemo nastojati da se Hrvatska i cijeli zapadni Balkan što prije uključe u Europsku uniju", završava se izjava.