Slovensko ministarstvo vanjskih poslova na svojim je internetskim stranicama u srijedu 14. ožujka kasno navečer objavilo dokument u deset točaka kojim je hrvatsku politiku i hrvatske medije pozvalo da promijene način prikazivanja odnosa sa Slovenijom. Postojeći način, navodi se u dokumentu, u slovenskoj javnosti izaziva nemir koji bi mogao prerasti u protuhrvatsko raspoloženje i dovesti do "neprimjerenih inicijativa".

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova, stoji na njihovoj Internet stranici, protivi se takvoj hrvatskoj politici koja "grubo i netolerantno, a u prvom redu neopravdano, napada predstavnike slovenske države". Slovenci smatraju da "takvo ponašanje ne poboljšava slovensko-hrvatske odnose nego ih naprotiv zaoštrava i pogoršava". Stoga predlažu da hrvatska Vlada i mediji iniciraju pozitivno ponašanje, da izbjegavaju neistine i poticanje netolerancije.

"Nije istinita tvrdnja nekih hrvatskih komentatora, pa čak i predstavnika hrvatskih vlasti da su dvije države neuspješno pregovarale o državnoj granici cijelih 15 godina i da Hrvatska cijelo vrijeme nudi rješenje, a Slovenija ga otklanja", piše u izjavi slovenskog MVP-a. U vezi s tzv. parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan iznesen je već poznati slovenski stav da su pregovori njime bili zaključeni i da se Hrvatska kasnije tog sporazuma odrekla.

U izjavi su ponovljeni i stavovi Slovenije u vezi s Brijunskom izjavom o izbjegavanju incidenata. Navodi se da je ta izjava kao ishodište za određivanje državne granice postavila stanje koje je na njoj bilo prilikom osamostaljenja dviju bivših republika 25. lipnja 1991. godine.

U dokumentu slovenskog ministarstva iznesena su i stajališta o pravu Slovenije na izlaz na otvoreno more i proglašenom hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Opisano je i dvadeset jednostranih koraka koje je Hrvatska napravila na granici od osamostaljenja dviju država.

Slovenija je "spremna na pregovore, posredovanje treće strane, na mirenje ili na arbitražu", navodi se kao komentar na pitanje granice i moguću međunarodnu arbitražu. Inzistiraju ipak na jamstvima, jer je, kako se navodi, Hrvatska jednom već pristala da se arbitražom riješi pitanje štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, a onda je izbjegla arbitražu unatoč tome što je o tome bio postignut dogovor.

O odnosu Slovenije prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju, kaže se da je to pitanje povezano s otvorenim graničnim pitanjem sa Slovenijom. "Potrebno je jasno reći da Hrvatsku na putu u Europsku uniju čekaju mnogo teži izazovi od sporazuma sa Slovenijom. Za ispunjavanje uvjeta koje zahtijeva Europska unija neće biti dovoljno pozivati se na neriješena pitanja sa Slovenijom. Može se dakle zaključiti da su ta pitanja materijal za predizbornu utakmicu u Hrvatskoj, a možda su i primjeren alibi kako bi se eventualno potisnule druge teškoće Republike Hrvatske na gospodarskom i unutarnjem političkom planu", stoji u jednoj od točaka izjave slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.

Za hrvatske kritike kako Slovenija prema Hrvatskoj ima neopravdane zahtjeve i da je pohlepna, te za istodobno omalovažavanje njenog utjecaja na približavanje Hrvatske Europskoj uniji, u izjavi se kaže kako to u slovenskoj javnosti izaziva neraspoloženje i nemir.

Na kraju izjave od deset točaka stoji kako će se Slovenija zauzimati za poboljšanje odnosa te da će nastojati da se Hrvatska i cijeli zapadni Balkan što prije uključe u Europsku uniju.