Haško tužiteljstvo objavilo je u četvrtak 29. ožujka podnesak u kojem je iznijelo da generala Antu Gotovinu, zapovjednika Zbornog područja Split u vrijeme Oluje, kao nadređenu osobu ne smatra odgovornim za propust sprečavanja ili kažnjavanja postupaka tadašnjeg zapovjednika kninskog garnizona generala Ivana Čermaka koje je on činio u svojstvu predstavnika hrvatske Vlade ili osobe odgovorne za rad civilne policije.

Taj je podnesak Haško tužiteljstvo objavilo na nalog Raspravnog vijeća. Ono je prije desetak dana na zahtjev obrane generala Ante Gotovine koja je prigovorila zbog nepreciznosti u optužnici, od tužiteljstva zatražilo da dostavi pojašnjenja vezana uz više nejasnoća poput odnosa generala Gotovine i Čermaka ili područja na kojem su djelovali pripadnici tzv. zajedničkog zločinačkog pothvata.

Tužiteljstvo je sada preciziralo kako je riječ o području uz južne dijelove tzv. krajine ali i tadašnjim zbornim područjima Zagreba, Karlovca i Gospića. Pod osobama na koje bi general Gotovina mogao izravno i značajno utjecati tužiteljstvo ne podrazumijeva samo podređene osobe, nego i svaku drugu osobu koju je Gotovina mogao instrumentalizirati, navedeno je u podnesku. Pod općenitom formulacijom "iskopavanja masovnih grobnica" tužiteljstvo je mislilo na tri lokacije, na ekshumacije na grobljima u Kninu, Gračacu u Korenici. Odgovarajući na zahtjev Raspravnog vijeća da objasni kako su dvije osobe koje su postojale na izvornoj optužnici protiv generala Gotovine nestale s popisa ubijenih u objedinjenoj optužnici, tužiteljstvo je napisalo da je uložilo najveće moguće napore da što bolje identificira žrtve.

Haška optužnica tereti generala Gotovinu, Čermaka i Markača za zločine nad srpskim stanovništvom počinjene prije, tijekom i nakon operacije "Oluja" u razdoblju između srpnja i rujna 1995. godine. Tužitelji tvrde da je etničko čišćenje smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.