Nakon što mu je Haški mu je sud u utorak 3. travnja kaznu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti skratio za dvije godine, bivši potpredsjednik vlade bosanskih Srba Radoslav Brđanin u zatvoru će morati provesti 30 godina. Brđanin je bio optužen za etničko čišćenje muslimanskog i hrvatskog pučanstva počinjeno 1992. godine na području tzv. Autonomne regije Krajina na sjeverozapadu BiH koje je tada bilo pod nadzorom Srba.

Presudom prvostupanjskog vijeća utvrđeno je kako je imao vodeću ulogu u koordiniranju kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata s tog područja pa je 1. rujna 2004. godine osuđen na 32 godine zatvora. Proglašen je krivim po individualnoj odgovornosti za osam od 12 točaka optužnice, uključujući progon na vjerskoj, političkoj i rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, dok je oslobođen krivnje za genocid, suučesništvo u genocidu, istrebljenje, te protupravno razaranje i oduzimanje imovine.

U utorak mu je drugosupanjsko vijeće, koje je odlučivalo o prizivu na prvu presudu, smanjilo kaznu na 30 godina zatvora i potvrdilo oslobađajuću presudu prvostupanjskog vijeća po optužnici za genocid. Presude prizivnog vijeća Haškog suda su konačne.

Sada 59-godišnji Radoslav Brđanin, inače inženjer po struci, politikom se počeo baviti neposredno prije početka rata u BiH, a 1992. godine je bio na položaju predsjednika Kriznog stožera tzv. Autonomne regije Krajina. Protiv njega je podignuta optužnica, a 1999. godine, dok je bio zastupnik u skupštini RS, uhitio ga je SFOR.