Konačni prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, koji je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru, u SDP-u tumače kao otvaranje prostora za diskrecijsko odlučivanje Vlade o sudbini izravno izabranih čelnika lokalnih tijela, a iz Središnjeg državnog ureda za upravu uzvraćaju da nema govora o bilo kakvoj arbitrarnosti središnje vlasti te da će o svemu odlučivati građani, javlja Hina.

Prihvati li Sabor Vladin prijedlog, 33 posto birača moći će inicirati referendum za opoziv gradonačelnika, a referendum bi bio valjan ako na nj iziđe najmanje 33 posto upisanih birača.

Izglasa li se gradonačelniku nepovjerenje, bio bi razriješen, Vlada bi imenovala povjerenika i raspisala izvanredne izbore.

Referendum bi moglo potaknuti i predstavničko tijelo, ako gradonačelnik svoju dužnost ne obnaša u skladu sa zakonom, ako krši odluke predstavničkog tijela ili svojim radom prouzroči znatnu štetu lokalnoj jedinici. Ako referendum ne uspije, novi se može raspisati tek nakon 12 mjeseci čime Vlada želi spriječiti manipuliranje referendumom.

SDP-ovcu Mati Arloviću nejasno je, međutim, tko će odlučivati o tome da gradonačelnik radi nezakonito. Upozorio je da zakonitost rada lokalnih tijela nadzire Središnji državni ured za upravu, te ocijenio da bi takav zakon "otvorio prostor za diskrecijske odluke tog ureda i bitno zadiranje izvršne vlasti u Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu samupravu".

Uvjeren je i da je predloženi zakon u neskladu sa Zakonom o referendumu, koji propisuje da je referendum valjan samo ako na njega iziđe više od 50 posto upisanih birača. Upozorio je da bi predloženi zakon omogućio da izravno izabrana gradonačelnika opozove samo 16,5 posto upisanih birača, što smatra protivnim duhu ustavne odredbe o ostvarivanju prava na lokalnu samoupravu.

Smatra i da bi referendum o smjeni lokalnih čelnika svojim potpisima trebalo moći inicirati već 10 posto birača, kako Ustav propisuje za obvezujuće referendume na državnoj razini.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić upozorava, međutim, da bi se u tom slučaju u nekim općinama moglo dogoditi da referendum za opoziv načelnika pokrene samo 60-ak ljudi.

Palarić je uvjeren i da bi zahtjev da na referendum iziđe 50 posto birača bilo teško primijeniti, s obzirom na činjenicu da se na lokalne izbore obično odaziva znatno manje birača.

Smatra i da će odredba o 33 posto pridonijeti stabiliziranju sustava, te da predloženi zakon ne mora biti na tragu Zakona o referendumu, jer ne govori o referendumu kojim se rješavaju bitna pitanja, već isključivo o načinu smjene čelnika lokalnih jedinica.

Odbacio je tumačenje da će njegov ured moći odlučivati o opozivu gradonačelnika, istaknuvši da nema govora o bilo kakvoj arbitrarnosti, te da o tomu radi li gradonačelnik suprotno zakonima mogu odlučivati isključivo mjerodavni sudovi, a o svemu će na kraju referendumom odlučiti građani.

Podsjetio je da je o predloženu tekstu provedena široka javna rasprava, u kojoj su sudjelovali i čelnici Zajednice županija i Saveza udruga gradova i općina i hrvatski stručnjaci te stručnjaci Vijeća Europe.