HSP je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru od Vlade zatražio da pokrene pitanje kaznene odgovornosti Carle del Ponte "jer je riječ o eklatantnom primjeru zloupotreba položaja i ovlasti koje nisu predviđene Statutom i drugim aktima Suda u Hagu", rekao je pravaš Pero Kovačević. Ogluši li se Vlada, HSP će sam pokrenuti pitanje kaznene odgovornosti glavne haške tužiteljice. HSP traži od Vlade da hitno pokrene podnošenje kaznene prijave protiv Varle del Ponte zbog zloporabe položaja i ovlasti, predlaganje Vijeću sigurnosti UN-a razrješenje Del POnte s dužnosti glavne tužiteljice, te zahtijevanje revizije kaznenih postupaka koji su u mandatu Del POnte vođeni protiv pripadnika HV i HVO-a pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Kovačević je Vladu nazvao inertnom i nezainteresiranom u odnosu prema haškom tužiteljstvu, posebno glede obaranja "monstruoznih" optužnica protiv hrvatskih generala, a posljedica toga je, kaže, i sukob između braniteljskih timova generala Gotovine, Markača i Čermaka koji su "samo plesali kako je Carla del Ponte dirigirala".

Nakon što je glavni Miloševićev tužitelj Geoffrey Nice optužio haašku tužiteljicu Carlu del Ponte da je pomagala Beogradu i da je dopustila Srbiji skrivanje dijela dokumenata koji bi mogli biti dokaz o umiješanosti Srbije u ratove u Hrvatskoj i BiH, hrvatska Vlada u ponedjeljak je izdala nalog da se ispita autentičnost tih optužaba. To se pitanje treba raspraviti pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nice je jednim hravtskim dnevnim novinama poslao pismo u kojem potvrđuje nedavne tvrdnje New York Timesa o dogovoru između Del Ponte i srpske vlade o stavljanju tajnosti na dio dokumenata Vrhovnog vijeća obrane Jugoslavije. U pismu se tvrdi da je Del Ponte u svibnju 2003. dala tdašnjem jugoslavenskom ministru vanjskih poslova Goranu Svilanoviću, suglasnost za zaštitne mjere “razumnog” dijela iz kolekcije dokumenata, što je kako piše Nice, bio "nepotreban deal koji je Beogradu služio samo da prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i BiH”.

Ovo je pismo izazvalo burnu reakciju među političkim akterima od kojih dio smatra da su zatajeni dokumenti možda mogli biti presudni za ishod tužbe BiH protiv Srbije za genocid te da bi mogli pomoći i hrvatskoj tužbi.