DEVET GODINA U PBZ-u Tomislav Lazarić ključni je čovjek za retail bankarstvo u PBZ-u; u toj banci radi od 1998. godine a član je najužeg vodstva od 2003.Privredna banka Zagreb odlučna je u namjeri da zauzme prvo mjesto među bankama u Hrvatskoj. Takve ambicije najavio je u razgovoru za Nacional Tomislav Lazarić, zamjenik predsjednika uprave. Zbog toga PBZ uvodi nove tehnologije u poslovanju s građanima, a jedna od njih je nova čip kartica koja u sebi objedinjuje pet funkcija, od internet bankarstva i podizanja gotovine na bankomatima do plaćanja na rate i dvostrukog prekoračenja. Kako bi privukle što više klijenata, banke nude sve jeftinije kredite, zbog čega se sve više zadužuju u inozemstvu. Takav razvoj događaja zabrinuo je Hrvatsku narodnu banku koja je, da bi to spriječila, uvela prilično restriktivne mjere. Tomislav Lazarić, koji u PBZ-u radi od 1998. a na poziciji člana uprave je posljednje tri godine, za Nacional govori hoće li te mjere dovesti do poskupljenja kredita i pada plasmana te prognozira budućnost hrvatskog bankarskog tržišta.

NACIONAL: PBZ zauzima drugo mje sto među bankama u Hrvatskoj. Bojite li se da će konkurencija zauzeti vašu poziciju?
- Ne samo da ne postoji ta opasnost, nego smo spremni za prvo mjesto. Godine 1997. smo u retail bankarstvu zauzimali 12 posto tržišta, a danas zauzimamo oko 21 posto. U prosjeku smo rasli 0,8 posto godišnje. Danas smo prvom mjestu najbliže u svojoj povijesti. Mislim da smo najnovijim akcijama vrlo blizu tom cilju.

NACIONAL: Koje su to akcije?
- Prije svega personalizacija produkta. To je ključ borbe u budućnosti. Prilikom izrade našeg najnovijeg produkta, PBZ Maestro kartice, osluškivali smo potrebe svojih klijenata. Možda zvuči banalno, ali tako je. Klijent ne želi stalno dolaziti u banku po novu karticu za svaku financijsku operaciju koju želi obaviti. Želi nove funkcionalnosti u novom produktu i želi od te kartice nešto više. Jednom karticom smo klijentu dali mogućnost klasičnog dolaska u poslovnicu, pristupa bankomatu, depozitu novca, kupnji na rate i pristup internet bankarstvu. Mnoštvo proizvoda banaka u budućnosti neće puno vrijediti ako ih ne personalizirate. Banka je brand, ali u sebi mora sadržavati mnoštvo različitih brandova.

NACIONAL: Dakle, zbog razvoja kartica u budućnosti neće biti nikakve potrebe da se ide u poslovnice?
- Poslovnice će biti potrebne, ali za drugu namjenu. Banke će od transakcijskog karaktera krenuti prema savjetodavnom. S razvojem novih tehnologija potreba za transakcijskim bankarstvom bit će jako mala. Banke će polagano postajati financijski konzultant kojem će ljudi dolaziti po savjet u koje fondove investirati, po savjet o životnim osiguranjima ili stambenoj štednji. To je tendencija koja je neminovna, a banke koje ne budu imale izgrađenu infrastrukturu koja će im omogućiti brzo prebacivanje iz transakcijskog prema savjetodavnom poslovanju izgubit će tržišnu utakmicu.

---

NACIONAL: Banke u Hrvatskoj zauzimaju najveći dio financijskog sektora. Hoće li doći do veće raspršenosti na financijskom tržištu?
- Za hrvatsko financijsko tržište generalno se govori da je bankocentrično. Do prošle godine 80 posto pasive građana bilo je depozitno, odnosno deponirano u banke. Ove je godine čarobna granica u drugim financijskim instrumentima kao što su stambene štednje, fondovi i police osiguranja, napokon prijeđena. Dakle, očito je da se trendovi mijenjaju i da će vrlo brzo doći do diversifikacije portfelja fizičkih osoba, kao i na ostalim razvijenim tržištima. To će se dogoditi razvojem tržišta kapitala i edukacijom građana. U Hrvatskoj danas ima više od 60 tisuća ljudi koji su došli u doticaj s burzom kroz kupnju ili prodaju vrijednosnih papira.

NACIONAL: Nije li malo neobično da građani dižu kredite kako bi kupili dionice? Zar se u dionice ne ulaže višak novca i govori li to dovoljno o nerazvijenosti tržišta?
- Špekulanti na svjetskim burzama dižu kredite i tako dižu cijenu određene dionice te očekuju veliki povrat sredstava. Za Hrvatsku je specifična nedovoljna educiranost o tržištu kapitala. Ljudi su vidjeli da mogu jako puno zaraditi na dionicama te se s pravom pitaju ima li smisla štedjeti. Ono što općenito nisu još iskusili jest činjenica da tržište ima svoje zakonitosti i da često vrijednosti vrtoglavo padaju ili tržište stagnira. To je normalna ciklička promjena. U Hrvatskoj će se sigurno tako nešto dogoditi i ljudi će, što je ljudski, naučiti na vlastitim pogreškama. Zato će doći do trenda da će se više oslanjati na stručnjake koji će ih znati savjetovati, a sam apetit za investiranje počet će korelirati s rizikom koji takve transakcije podrazumijevaju.

NACIONAL: Česti su povici na banke da su najveći generatori vanjskog duga zbog čega je HNB bio prisiljen uvesti niz restriktivnih mjera.
- Banke su samo jedan od sudionika financijskog tržišta. Bankarski sektor je jako reguliran, a zaboravlja se na dva bitna sektora koji nisu pod regulacijom HNB-a: to su država i poduzeća. Zaduženje banaka može potaknuti i regulator, kada prisili banke svojom restriktivnom politikom da novac drže u inozemstvu. Da bi normalno funkcionirale, banke moraju posuditi taj novac na tržištu kapitala. Tu dolazimo i do paradoksa da banke posredno iz situacije visoke likvidnosti bivaju prisiljene, pod utjecajem monetarne politike, novac posuđivati na inozemnom tržištu.

NACIONAL: Hoće li zbog toga rasti cijena kredita?
- Rast cijena kredita ne ovisi isključivo o restriktivnim mjerama središnje banke nego prije svega tržišta. Znači ako cijena švicarskog franka poraste na svjetskom tržištu, porast će i kod nas. Zbog toga će rasti i cijena kredita. Mi smo dio svjetskog tržišta i naravno da i naše cijene ovise o njemu. To nije ništa neuobičajeno, tržište diktira cijene i ono ima svoje uspone i padove koji se izmjenjuju. Cijene kredita ove godine će vjerojatno rasti, a iduće vjerojatno pasti. Kada naftna kompanija povisi cijene goriva zbog porasta cijene tog energenta u svijetu, nitko se ne buni. Ista je stvar i ovdje. Zato trebamo naučiti istu metodologiju upotrijebiti i u bankarstvu, te je na nama bankama velika odgovornost u edukaciji klijenata, kako bi zaista svi nastupi bili transparentni, razumljivi i opravdani.

NACIONAL: Većina banaka u Hrvatskoj u vlasništvu je stranaca zbog čega se javnost boji da je Hrvatska izgubila financijski suverenitet.
- Pitanje je što je uopće strano vlasništvo i što je to uopće nacionalna banka. Po definiciji to je banka koja je u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba. Analizom banaka u svijetu dolazi se do podatka da je golema većina u rukama pravnih osoba koje su također u vlasništvu nekih drugih pravnih osoba. Zbog svega toga, a i zbog globaliziranog svijeta, danas jako teško možete naći pravi domicil kapital. Takav strah prilično je neutemeljen i iracionalan.

NACIONAL: Je li trend u svijetu okrupnjivanje banaka i hoće li u nekoj daljoj budućnosti u svijetu ostati samo nekoliko banaka?
- Mislim da neće. Gotovo 33 posto svjetskog tržišta kapitala nalazi se u SAD-u pa se postavlja pitanje hoće li Sjedinjene Države biti vlasnik cijelog svijeta. Naravno da neće. Iako je okrupnjivanje trend i naravno da će ga biti, ipak je on prilično skupa stavka i bitno je da svaka nova kapitalizacija i akvizicija ne uništi vrijednost same banke koja teži okrupnjivanju, što je čest slučaj. Banke uvijek traže neku kritičnu vrijednost.

BOŽO PRKA godinama je na čelu Privredne banke Zagreb, druge banke po snazi u HrvatskojBankari će biti savjetodavci

NACIONAL: Koja je budućnost europskog bankarstva?
- Jedno od najvažnijih pitanja jest problem starenja stanovništva. Još se nijedna banka u Hrvatskoj nije počela ozbiljno baviti tim fenomenom. U cijeloj Europi stanovništvo ubrzano stari. U svijetu je zdravstveni sustav u teškoćama jer ubiranje poreza ne može namiriti potrebe sve starijeg stanovništva. Mirovinski sustav je također u nezavidnoj situaciji. Banke postaju svjesne toga i uskoro će početi osposobljavati stručnjake koji će klijentu savjetovati kako i gdje uložiti dio plaće za budućnost. To su za sve nas novi izazovi, koji će tražiti strateški odmak od sveprisutnog transakcijskog bankarstva prema sofisticiranijem, savjetodavnom.