Srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je u Ohridu sudjelovao na summitu zemalja jugoistočne Europe posvećenom energetskim pitanjima, izjavio je u petak 20. travnja da Srbija želi problem Kosova rješavati "na europski način" i nipošto ne silom.

"Srbija ostaje privržena pregovaračkom procesu. U razgovoru o budućem statusu Kosova Srbija ne želi i neće upotrijebiti nasilje. Srbija je europska zemlja i status Kosova želimo riješiti na europski način", kazao je Tadić na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon ohridskog summita.

Govoreći o ulozi Kosova u energetskoj situaciji jugoistočne Europe, Tadić je istaknuo kako se na Kosovu puno ulagalo pa Srbija mora postaviti pitanje svojih ulaganja. Dodao je kako Kosovo, koje ima velike zalihe lignita, smatra dijelom Srbije.

Domaćin summita, makedonski predsjednik Branko Crvenkovski, na novinarski upit zašto na summitu nema predstavnika Kosova, odgovorio je da ga nije bilo ni na lanjskim summitima u Draču u Albaniji ni u Karađorđevu u Srbiji jer na summit dolaze šefovi suverenih država.

Crvenkovski je rekao da u planu za Kosovo UN-ova izaslanika Marttija Ahtisaarija "vidi dobar plan demarkacije granica Makedonije i Kosova". Uz to je istaknuo da njegova zemlja "želi dobre odnose i s Prištinom i s Beogradom".

Na sastanku je bio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je ponovio hrvatsko stajalište o nužnosti postizanja rješenja kosovskoga pitanja dogovorom. Rekao je da Hrvatska podupire Ahtisaarijev plan, a da "status quo ne smije ostati".

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ponudio je crnogorski primjer i rekao da smatra kako nisu iskorištene sve mogućnosti dijaloga kao načina rješavanja toga spornog pitanja.

Predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović rekao je da kosovsko pitanje "treba rješavati oprezno jer se tiče svih nas", iako, dodao je, Bosna i Hercegovina "ne strahuje od domino-efekta".

Albanski predsjednik Alfred Moisiu izrazio je svoje uvjerenje da prolongiranje rješenja kosovskoga pitanja nikomu ništa ne donosi.