Objavljeno u Nacionalu br. 597, 2007-04-24

Autor: Stanko Borić

INTERVIEW

Srđan Kerim - novi predsjednik Generalne skupštine UN-a

Ugledni makedonski diplomat i profesor koji će u svibnju preuzeti funkciju predsjednika Generalne skupštine UN-a prošlog tjedna je u Zagrebu predstavio knjigu ‘Balkan, Europa i UN: Mostovi prema budućnosti’: u razgovoru govori o uzbudljivoj diplomatskoj karijeri, poslovima u medijskoj kući WAZ, povezanosti s Hrvatskom i utjecaju posla na obiteljski život

Srđan Kerim, 30 GODINA DIPLOMACIJE Kerim snimljen prošlog tjedna u Zagrebu u Novinarskom domu gdje je predstavio knjigu koja donosi tekstove nastale tijekom autorove 30-godišnje diplomatske karijereSrđan Kerim, 30 GODINA DIPLOMACIJE Kerim snimljen prošlog tjedna u Zagrebu u Novinarskom domu gdje je predstavio knjigu koja donosi tekstove nastale tijekom autorove 30-godišnje diplomatske karijereDana 24. svibnja Generalna skupština, na prijedlog Vijeća sigurnosti, trebala bi potvrditi makedonskoga diplomata Srđana Kerima na mjesto svoga predsjedavajućeg. Mjesto predsjednika Generalne skupštine UN-a vrhunac je karijere toga diplomata s velikim iskustvom. Svoju diplomatsku karijeru Kerim, inače profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Beogradskom sveučilištu, započeo je kao kadar Budimira Lončara, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova SFRJ. Kerim je od 1986. do 1988. bio ministar za ekonomske odnose u Vladi Socijalističke Republike Makedonije. Nakon toga obnašao je dužnost pomoćnika ministra i glasnogovornika u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova gdje je ostao do početka raspada Jugoslavije. Poslije proglašenja makedonske nezavisnosti Kerim je postao ministar vanjskih poslova nove države. S Kerimom smo razgovarali u Zagrebu na predstavljanju njegove najnovije knjige “Balkan, Europa i UN - Mostovi prema budućnosti” u kojoj iznosi svoje viđenje glavnih problema naše regije i svijeta.

NACIONAL: Idući mjesec postat ćete predsjednik Generalne skupštine UN-a, odnosno vraćate se međunarodnoj politici i javnom djelovanju nakon što ste bili u privatnom sektoru?

- To je vrlo zanimljiv moment koji se rijetko događa u međunarodnoj diplomaciji i UN-u, da se nekoga iz privatnog sektora izabere na tu funkciju koja je jedna od ključnih u sustavu. To je dobro i za UN i za sve nas, neovisno o pitanju ličnosti. Tu je riječ o načelu jer Ujedinjeni narodi moraju sve više djelovati kao “network”. To znači da u svoj proces odlučivanja moraju uključivati i poslovni sektor, nevladine organizacije i druge faktore. UN je mnogo više od organizacije suverenih država i baš zbog toga je važno da bude transparentan. Zahvalan sam istočnoeuropskoj grupi zemalja, u koju spadaju i Hrvatska i Makedonija, što je vrlo brzo, na artikuliran i jasan način dala podršku Makedoniji za tu kandidaturu. Osobno to smatram jako velikim priznanjem i povjerenjem. Siguran sam da ćemo i moja država i ja to opravdati.

NACIONAL: Iako ste po struci ekonomist, karijeru ste stvorili u međunarodnoj politici. Zašto ste se bili odlučili za ekonomiju?

- Ja sam zapravo htio studirati filozofiju ili političke znanosti, no nisam bio siguran što da radim. Prijatelj moga oca iz djetinjstva Kiro Gligorov, kasnije prvi predsjednik Makedonije, došao je k nama jednom na večeru neposredno nakon što sam maturirao. Tada mi je rekao da misli da je bolje da studiram ekonomiju jer ću tako lakše naći posao. Već je vladala velika nezaposlenost u državi i počeo je veliki val ekonomske emigracije. Ta 1965. je bila godina započetih reformi, a ljudi su mogli dobiti putovnice i krenuti u inozemstvo. Moram priznati da me je time pokolebao jer sam uvidio da moram imati neki posao. I moji roditelji su bili za ekonomiju. Kada je i Gligorov stao na njihovu stranu, onda sam prihvatio.

NACIONAL: Otkuda su vam roditelji?

- Moj otac je rodom iz gradića Štipa, udaljenog oko 100 kilometara jugoistočno od Skoplja. Podrijetlom je iz jedne stare turske obitelji iz Štipa gdje je inače bio gradonačelnik, kao i moj djed i pradjed. Tri su generacije obitelji Kerim bili gradonačelnici, a sam Štip je inače dao mnogo ljudi koji su bili na rukovodećim mjestima u Makedoniji. Odonuda su podrijetlom Kiro Gligorov, prvi makedonski premijer Nikola Kljusev, sadašnji premijer Nikola Gruevski i lider opozicije Radmila Šekerinska, kojoj sam inače kum i dao sam joj ime kada se rodila. Moja majka je rođena u Tetovu, a njen otac je iz Petrinje, odnosno iz sela Grabovca pokraj Petrinje. Prošle godine Grabovac sam posjetio prvi put i taj kraj me se jako dojmio. Hrvatska mi tako dođe kao neka vrsta djedovine. Djed je bio državni službenik pa je tako poslom došao u Štip početkom 20-ih, kada je upoznao moju baku. Otac je umro 1990., a majka je još živa i živi u Skoplju.

NACIONAL: Što ste radili nakon diplome?

- Budući da sam bio odličan student s visokim prosjekom ocjena, ponudili su mi da ostanem na matičnom fakultetu u Beogradu. Nudio mi se izbor između ekonomske povijesti i međunarodne ekonomije, a ja sam se opredijelio za ovo drugo jer su me već tada privačili međunarodni odnosi. Tako sam tu ostao kao asistent te kasnije magistrirao i doktorirao. Prvi znanstveni tekst sam napisao sa samo 25 godina, 1973., a u jednom od mojih zaključaka stoji kako će za Europu najbolje biti da se integrira cijela, odnosno da nije bila dovoljna samo Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS), nego šira povezanost. Godine 1983. Lazar Mojsov, koji je tada bio predsjednik Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), pozvao me u svoj tim kao stručnjaka. To je bilo moje prvo vatreno krštenje u multilaterali. Nakon toga sam brzo izabran za ministra za ekonomske veze s inozemstvom SR Makedonije. U toj funkciji sam često odlazio u Beograd gdje su me vjerojatno zapazili i Lončar me je pozvao u svoj kabinet. Tako sam postao pomoćnik ministra i glasnogovornik. Kada je 1991. počeo rat, podnio sam ostavku na funkcije u Vladi i fakultetu u Beogradu gdje sam i dalje povremeno gostujući profesor.


NACIONAL: Kako ste postali ministar vanjskih poslova Makedonije? Preko stranačkog djelovanja ili drukčije?

- BRIGA ZA SIROČAD S najpopularnijom makedonskom pop pjevačicom Karolinom Gočevom, koja će ove godine predstavljati Makedoniju na Euroviziji, u Domu za djecu bez roditelja u SkopljuBRIGA ZA SIROČAD S najpopularnijom makedonskom pop pjevačicom Karolinom Gočevom, koja će ove godine predstavljati Makedoniju na Euroviziji, u Domu za djecu bez roditelja u SkopljuNikada nisam bio član niti jedne stranke, ali su me predložili Liberalna stranka i njen predsjednik Rista Gušterov da budem ministar vanjskih poslova jer je smatrao da sam kao stručnjak podoban za tu funkciju. To je bilo 2000. Prije toga sam bio ambasador u Njemačkoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu jer me nakon osamostaljenja Gligorov pozvao i zamolio da preuzmem to mjesto. Nakon ministarskog mjesta otišao sam za veleposlanika u UN.

NACIONAL: Kako je došlo do odluke da prijeđete u WAZ, odnosno u privatni sektor?

- Ponudu koju sam dobio od Bode Hombacha da odem u WAZ prihvatio sam zbog dva razloga. Zato što sam s njim jako dobro surađivao u Paktu za stabilnost gdje se među nama razvilo prijateljstvo. To mi je bilo važno, uz naravno financijski motiv. Prije sam uvijek radio u državnoj upravi ili kao profesor gdje plaće nikada nisu bile velike tako da sam htio financijski ojačati. Drugi dio motiva se odnosi na pritiske tadašnje socijaldemokratske vlade dok sam bio veleposlanik u UN-u. Vlada, a posebno tadašnja ministrica vanjskih poslova činili su sve da mi život bude teži. Bilo je tu raznih izmišljenih i konstruiranih afera. Nakon svih namještaljki i priča 2003. sam podnio ostavku.

NACIONAL: Prozivali su vas zbog navodnih financijskih makinacija i rastrošnosti?

- Da, bilo je tu i gluposti poput one da sam kuhinjski stol u ambasadi u Berlinu platio 56 tisuća njemačkih maraka. To me je povrijedilo, ne zbog toga što je to tako bilo napisano, nego zbog cifre jer treba biti stvarno malouman da bi se dalo toliko novca za stol. Stvarno se ne mogu ubrojiti u ljude koji su toliko maloumni i glupi da bi to napravili. Oni su ustvari napravili falsifikat te fakture jer se ta cifra nije odnosila na stol nego za cijelu opremu za ambasadu koja je imala četiri kata. Bilo je tu i priče o nekoj proviziji koju sam navodno imao pri kupnji zemljišta za ambasadu, što je potpuno besmisleno jer je kupnja ambasade išla preko Dresdner banke koja je sve provjeravala tako da, ako je netko i htio, nije bilo govora o nečemu takvom.

NACIONAL: Koji su bili razlozi tih napada?

- Jedan od razloga je bio taj što sam bio ministar u suparničkoj vladi VMRO-a, što im je smetalo politički. Mislim da je tu bilo i dosta osobnih momenata i zlobe. Stoga mi je to što su me predložili za mjesto predsjednika Generalne skupštine UN-a velika osobna i profesionalna satisfakcija. To je ujedno i velika čast jer mi je cijela naša istočna grupa država, koja inače nije baš homogena, dala jednoglasnu podršku i konsenzus. Makedonski premijer me je pozvao i rekao da bi vlada tu kandidaturu htjela afirmirati i da to prihvatim iako sam bio u privatnom sektoru. To je sve bilo krajem ljeta 2006. Premijeru sam rekao da taj prijedlog cijenim, ali da moram imati suglasnost svoje kompanije s kojom imam ugovor. Ja sam je zatražio i oni su odgovorili premijeru da je to i za WAZ velika čast te da će me staviti na raspolaganje dok mi traje mandat. Poslije isteka mandata vraćam se u WAZ.

NACIONAL: Što su vaši ciljevi u WAZ-u?

S BAN KIMOONOM, južnokorejskim diplomatom i glavnim tajnikom UN-aS BAN KIMOONOM, južnokorejskim diplomatom i glavnim tajnikom UN-a - WAZ-ova je filozofija što se tiče Istočne Europe uvijek bila jednostavna. Uvijek se polazilo od toga da te netko pozove u partnerstvo. Znači, nikoga mi nismo zvali nego su partneri prilazili nama. Bilo nam je važno da to bude ozbiljan domaći partner zbog uređivačke politike. WAZ nije ušao u ovu regiju da se bavi uređivačkom politikom i da utječe na uređivačke prilike u zemljama o kojima je riječ, nego da ostvari svoje ekonomske interese. Isto tako i da podigne standarde novinarstva. Mi smo ti koji se bave ekonomskom stabilnošću, a domaći partner je zadužen za uređivačku politiku. Bez ekonomske stabilnosti i solidne baze teško je zamisliti da neki medij može biti nezavisan, nego bi se morao vezati uz nekog lokalnog tajkuna, političku stranku ili neku utjecajnu ličnost u državi i društvu. Htjeli smo da se nađemo kao partner koji će osigurati svim zemljama da se u njima osamostale mediji, stvori solidna ekonomska baza, što WAZ, sa svoje 3 milijarde eura prometa, svakako može pružiti.

NACIONAL: Koja su vaša iskustva u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj imamo dobra iskustva s EPH-om. S Ninom Pavićem i Ivom Pukanićem, a pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske Stipe Mesića, organizirat ćemo forum koji će se održati krajem lipnja u Zagrebu, na koji će biti pozvani ljudi iz politike, gospodarstva i medija, a raspravljat će se o slobodi medija, te njihovoj odgovornosti i komunikaciji. WAZ je zajedno sa zakladom Konrad Adenauer suorganizator toga foruma, a uz suradnju s Pavićem ispred EPH i Pukanićem ispred Nacionala. To je jedan dobar projekt, a ovaj forum će biti prvi u nizu te će se svaki održati u drugoj državi. Interes da budu domaćini već su pokazali Albanija i Srbija.

NACIONAL: Bili ste neposredni sudionik početka raspada Jugoslavije. Opišite tadašnju situaciju.

- Bio sam na toj mučnoj sjednici tadašnjeg predsjedništva Jugoslavije 1990. Počela je jako kasno, gotovo prije ponoći jer je Milošević cijeli dan izbjegavao da se pojavi u Beogradu, i to uz tragikomična obrazloženja da ga ne mogu pronaći. Za tadašnje predstavnike EU koji su bili prisutni bilo je neshvatljivo da se ne može pronaći predsjednika Srbije u samoj Srbiji. Pojavio se kasno uvečer i svu krivicu pokušavao prebaciti na Jovića koji je navodno izazvao nesporazume. Na kraju su svi pristali na izbor predsjednika Mesića. Tada je nastala čudna situacija jer on nije imao olovku da se potpiše pa sam ja izvadio svoju i dao mu je. No cijela situacija je već tada bila vrlo zaoštrena i netolerantna. Nekako se ipak sve potpisalo i složili su se svi da se Mesić ipak izabere.

NACIONAL: Kako je bilo raditi u diplomaciji zemlje koja se raspada?

- To je bilo iznimno teško i komplicirano jer se zajednički utemeljitelj praktički izgubio i onda čovjek ne nalazi smisao onoga što zastupa zato što je svatko imao svoju verziju i situaciju. Praktički nije ostalo ništa drugo nego se povući te sam dao ostavku na mjesta glasnogovornika i pomoćnika ministra jer sam uvidio da više nema smisla, pogotovo stoga što su neki pokušavali stvari instrumentalizirati u jednom ili drugom pravcu. Onda sam se vratio u Makedoniju i posvetio se zaštiti njenih interesa.

NACIONAL: Što je s vašim privatnim životom tijekom diplomatske karijere?

- Prvi put sam se oženio jako mlad, 1974., i moj sin Goran je iz toga braka. On danas ima 31 godinu i radi u Auto Bildu za Srbiju i Makedoniju. Strast su mu novinarstvo i automobili te tako radi kao urednik tih dvaju časopisa. Još sam se dvaput ženio, a iz drugoga braka imam 24-godišnjeg sina Borana koji u Beču studira međunarodni marketing. Moja sadašnja supruga Snežana ima 48 godina, a upoznali smo se dok je ona radila kao direktor jedne kompanije za turizam i zračni promet u Torontu. Snežana ima i sina iz prethodnog braka Ljupčeta, koji je isto član naše obitelji.

NACIONAL: Gdje trenutačno živite? U Beču gdje je središte WAZ-a za jugoistočnu Europu ili negdje drugdje?

- Trenutačno sam uglavnom u Makedoniji, direktor sam kompanije Media Print Makedonija, koja je u sastavu WAZ-ove grupe, a zbog svoje kandidature moram imati česte kontakte s makedonskom vladom i predsjednikom.

NACIONAL: Često mijenjanje mjesta stanovanja zna biti vrlo stresno. Kako je to djelovalo na vas?

- U toj vrsti obaveza jako strada privatni život. Obaveze koje sam obavljao ovih godina traže jako puno vremena, nema praznika, radnog dana ni odmora kao što imaju drugi ljudi nego se traži neprekidni angažman i u tom angažmanu vam strada obitelj i djeca koji vas premalo vide. Moji sinovi i danas, iako su puno stariji, željni su da me vide i razgovaraju sa mnom jer me nisu imali dovoljno kao oca. Tako je i sa suprugom koja sasvim opravdano reagira jer imam premalo vremena. I kad sam kod kuće, moram opet raditi, 24 sata morate komunicirati praktički s cijelim svijetom.

NACIONAL: Gdje provodite godišnji odmor?

- Što se tiče godišnjeg odmora, najviše volim more tako da sam uvijek išao ili na Jadransku obalu ili na Ligurijsko more, ispod Đenove. Hrvatska je jedna od najljepših zemalja koje znam jer na dosta malom prostoru ima jako puno toga, ali je lijepo raspoređeno. Jako volim Italiju kao zemlju. Prošle godine sam na Svjetskom prvenstvu u nogometu navijao za njih da pobijede. Talijani mi se sviđaju kao narod jer su dobra kombinacija naroda koji je i racionalan i zna se veseliti i lijepo živjeti. Volim i talijansku kuhinju, a jako volim morsku hranu. Uvijek mi je zato drago kada idem u Split zbog Slobodne Dalmacije ili nečega drugoga jer tamo uvijek dobro jedem. I na Hvaru imam dio obitelji jer je moj tetak Dalmatinac. Što se tiče drugih dijelova svijeta, uvijek mi je New York najviše imponirao. Sviđa mi se i Pariz. Dosad sam živio u osam gradova, u New Yorku, Parizu, Berlinu, Münchenu, Istanbulu, Skoplju, Beogradu i Beču. U Münchenu sam proveo djetinstvo jer je moj otac tamo radio kao predstavnik makedonske tvrtke Inter impex. Tamo sam išao u katoličku gimnaziju gdje sam bio jedini nekatolik. U Münchenu sam upoznao i sadašnjeg papu dok je još bio nadbiskup.

'Diplomat je ofenzivac'

Za Kerima kažu da je u diplomatskom djelovanju i razgovorima s najvećim svjetskim političarima nastupao vrlo energično. "Diplomati su legitimni predstavnici države i što ste u tome odlučniji i ofenzivniji, to je bolje. Lako je biti američki ambasador jer su vam vrata svuda otvorena. Gdje se njima otvaraju vrata, mi moramo kucati na njih. Ako nam se ne otvore, onda treba kucati na prozor, pa kad se i on ne otvori, onda treba ući kroz prozor."

Biografija

  • Rođen 1948. u Skoplju
  • 1986. - 1988. ministar za ekonomske odnose s inozemstvom u vladi Socijalističke Republike Makedonije
  • 1988. - 1991. pomoćnik ministra i glasnogovornik u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova SFRJ
  • 1994. - 2000. ambasador Makedonije u Saveznoj Republici Njemačkoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu
  • 1999. - 2000. specijalni izaslanik u Paktu za stabilnost Jugoistočne Europe
  • 2001. - 2003. stalni predstavnik i ambasador Makedonije u UN-u
  • 2003. postao je generalni direktor WAZ-a za jugoistočnu Europu
  • 2007. izabran je za predsjednika Generalne skupštine UN-a

Puno brakova i puno sinova

Kerim se ženio tri puta, prvi put 1974., i iz tog braka ima sina Gorana. Iz drugog braka ima sina Borana a treću suprugu, 48-godišnju Snežanu, upoznao je u Torontu. Ona iz prethodnog braka ima jednog sina.

Vezane vijesti

Ban Ki-moon stiže u srpnju u posjet Zapadnom Balkanu

Ban Ki-moon stiže u srpnju u posjet Zapadnom Balkanu

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki-moon trebao bi u drugoj polovici srpnja doći u posjet Zapadnom Balkanu, prenose u četvrtak beogradski… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika