Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova prihvatio rezoluciju o Hrvatskoj u kojoj se 2009. godine spominje kao godina kada bi Parlament mogao dati pristanak za ulazak Hrvatske u EU.

"Hrvatska bi trebala učiniti sve kako bi provela potrebne reforme s ciljem da se pregovori završe na vrijeme kako bi Europski parlament dao svoj pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine", kaže se u rezoluciji, koja je prvi dokument neke od europskih institucija u kojem se ta godina spominje.

U rezoluciji se Hrvatska pohvaljuje za dosad postignuti napredak u pristupnom procesu. Ističe se da je temeljita reforma državne uprave, pravosuđa i policije nužni uvjet za dostizanje standarda potrebnih za članstvo u EU-u. U dokumentu se izražava potpora Vladi i oporbi na njihovim naporima da unatoč izbornoj godini donesu potrebne, iako teške odluke u području politike tržišnog natjecanja i državnih potpora, jer će od tih odluka korist imati svih hrvatski građani.

Glasovanje je obavljeno ručno, a budući da je uvjerljiva većina glasovala za rezoluciju, glasovi se nisu prebrojavali.

U rezoluciji, koja je pravno neobvezujući dokument, pohvaljuje se suradnja s Haškim sudom, ali se izražava zabrinutost da bi otpori na lokalnoj razini mogli potkopati učinkovitost progona ratnih zločina, da kod pojedinih sudskih dužnosnika postoji pristranost s obzirom na nacionalnost okrivljenika te da ne postoji dovoljna zaštita svjedoka od zastrašivanja. Također se izražava zabrinutost zbog inicijativa hrvatske Vlade da snosi troškove obrane generala i nastojanja da dobije status amicus curiae (prijatelj suda) pred Haškim sudom.

Zastupnici su prihvatili zajednički amandman Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED), socijalista (PES) i Zelenih u kojima se Hrvatsku poziva da otvorena granična pitanja sa susjedima riješi bilateralnim putem, a ako ne ide na taj način da se zatraži usluge treće strane.

"Ako se kod otvorenih graničnih sporova ne može naći bilateralno rješenje sa susjednim zemljama, tada bi trebalo koristiti usluge treće strane", kaže se u tekstu rezolucije.

Nigdje se ne precizira što znači treća strana i kakvu bi ulogu ona trebala imati, stoga se to može shvatiti i kao obraćanje trećoj strani da posreduje, ali i kao obraćanje nekom međunarodnom pravosudnom tijelu, što je zapravo arbitraža.

Još dok je rezolucija bila u formi prijedloga izvješća na vanjskopolitičkom odboru, nije prošao amandman u kojem se spominjala mogućnost arbitraže.

Iako najviši slovenski dužnosnici kažu da nisu protiv arbitraže, svi europarlamentarci iz Slovenije snažno su se angažirali da se ona ne spominje u tekstu.

Europski parlamentarci uvjerljivom većinom su odbacili cijeli niz amandmana skupine zastupnika talijanskog Nacionalnog saveza, koji pripadaju nacionalističkoj i euroskeptičnoj parlamentarnoj frakciji Unija za Europu nacija (UEN). U tim se amandmanima tražilo da se Hrvatsku prozove zbog diskriminacije Talijana, koji su Hrvatsku napustili nakon Drugog svjetskog rata, u pogledu prava na stjecanja nekretnina i povrata imovine.

Jedan od tih amandmana glasio je da "priznanje masakra nad više od 20.000 Talijana od strane vlasti bivšeg komunističkog režima u Jugoslaviji treba biti preduvjet za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji".

Zastupnici su prihvatili amandman dvoje zastupnika iz redova Zelenih u kojem se hrvatske vlasti pozivaju da "uzmu u obzir zabrinutost lokalnih zajednica i javnog mnijenja u pogledu kontroverznih industrijskih projekata, koji mogu predstavljati prijetnju za okoliš ili javno zdravlje", te da uspostave "jasnu i transparentnu proceduru u kojoj će svi zainteresirani, a ne samo investitori, moći biti informirani i konzultirani".

Prihvaćen je i amandman izvjestitelja Hannesa Swobode u kojem se kaže da su za buduća proširenja nužne institucionalne reforme, jer Ugovor iz Nice ne omogućava daljnje širenje. U tom se amandmanu kaže da bi "bitni sadržaj sadašnjeg nacrta ustavnog ugovora trebao stupiti na snagu do kraja 2008. godine kako bi se stvorili potrebni uvjeti za buduća proširenja" te se ističe da "Komisija i Vijeće moraju intenzivno raditi na stvaranju potrebnih preduvjeta za proširenje, a posebno za pristup Hrvatske Europskoj uniji".