Ministrica Jadranka Kosor, Valentin Rajković, tajnik Udruge dragovoljaca i veterena, i Tomislav Merčep na predstavljanju Fonda“Ovo je skandal prvog stupnja. Način na koji su Jadranka Kosor i zastupnici HDZ-a odbacili mogućnost objave popisa Registra hrvatskih branitelja koji je povećan na 489.000 članova, predstavlja direktni udar na ljude koji su doista branili Hrvatsku. Postavlja se pitanje - čemu tajiti njihova imena, kao da su radili nešto što je protuzakonito, tim više što se cjelokupni popis ionako nalazi u arhivima Erste Investa. To znači da hrvatska javnost ne smije znati tko se sve našao na popisima branitelja uz obrazloženje da se time štiti privatnost, a istovremeno podacima o ovim osobama raspolaže fond koji je u vlasništvu Austrijanaca“, burno je u razgovoru za Nacional reagirao jedan bivši visoki časnik Hrvatske vojske, povodom odluke vlade Ive Sanadera koja je odbila objaviti listu osoba za koje se smatra da su branili Hrvatsku.

U stvarnosti, ponašanje Jadranke Kosor na prošlotjednoj saborskoj sjednici, kada je podnosila Izvješće o provedbi Zakona o hrvatskim braniteljima za 2006. godinu, ujedinilo je cjelokupnu oporbu i veliki dio ratnih veterana u uvjerenju da se radi o predizbornoj manipulaciji. Sve donedavno samo je Ivica Pančić, nekadašnji SDP-ov ministar branitelja, kritizirao svoju nasljednicu, no na posljednjoj parlamentarnoj sjednici pridružili su se i predstavnici HNS-a, HSS-a, HSLS-a i HSP-a. U ovom trenutku niti jedna stranka, osim Hrvatske demokratske zajednice ne podržava zabranu objavljivanja popisa branitelja. Upravo suprotno, postoji konsenzus kako na ovaj način, drastičnim povećanjem broja osoba koje su sudjelovale u ratu, ali i tajenjem njihova identiteta, HDZ pokušava pokupiti dodatne glasove na izborima u studenom.

Potvrđuju to i brojke - krajem 2003. u Hrvatskoj je bilo registrirano 403.000 branitelja, a početkom ove godine njihov broj narastao je na 489.000. Jadranka Kosor je odgovornost za novih 86.000 ratnika prebacila na Ministarstvo obrane i unutarnjih poslova, te je odbila objaviti imena svih osoba registriranih kao branitelji. Obrazloženje glasi kako bi se na takav način ugrozila privatnost veteranske populacije.

Nekoliko kompetentnih sugovornika za Nacional je odbacilo ovo objašnjenje. Oni tvrde kako u Agenciji za zaštitu osobnih podataka nemaju ništa protiv objave imena i osnovnih podataka, budući da za to ne postoje zakonske prepreke. Uostalom, kada su prošle godine Miodrag Demo i Miro Laco na zagrebačkom groblju Mirogoj podignuli spomenik žrtvama Domovinskog rata, na kojem su imena nekoliko tisuća poginulih, također su od Agencije zatražili odgovor dopuštaju li postojeći zakoni javnu publikaciju ratnih žrtava. Vrlo brzo je stigao pozitivan odgovor uz pojašnjenje kako nema zapreka da to naprave. Zbog toga, odbijanje Jadranke Kosor da objavi popis branitelja, u opoziciji shvaćaju kao dokaz da je na listu došlo puno ljudi preko veze. Poznato je kako se u braniteljskom registru nalaze pripadnici ratnih brigada, ali i kuharice u vojarnama i birokrati u općinskoj administraciji. Posebni paradoks proizlazi iz podatka da imenima svih 489.000 ratnih veterana raspolaže Erste Invest, koji vodi Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Premda ne postoje zamjerke na dosadašnji rad Erste Investa, svakako je zanimljivo da Austrijanci mogu vidjeti tko su ovdašnji ratni veterani, a domaćoj javnosti to je onemogućeno.

Ivica Pančić smatra kako je riječ o lošoj politici koja traje već tri godine. Prema njegovim riječima, HDZ je u prošloj kampanji obećavao nemoguće, a sada ne znaju kako se izvući iz postojeće situacije. “Status branitelja dobili su i oni koji nisu jedan dan bili na ratištu. Brojka od 489.000 omalovažava prave ratnike, koji će naposljetku dobiti puno manje novčane iznose nego im to pripada. Drugi problem leži u politici sadašnje Vlade, koja se svodi na rješavanje braniteljskog problema, tako da se 35-godišnjake šalje u mirovinu. Račanova vlada izdvajala je za zapošljavanje branitelja 150 milijuna kuna, a Sanaderova svega 35 milijuna, upozorava Pančić. Podaci pokazuju kako je, otkako je Jadranka Kosor preuzela Ministarstvo branitelja, znatno porastao broj umirovljenika, ali i zahtjeva za priznavanjem invaliditeta. Tijekom posljednje tri godine broj umirovljenika povećao se za oko deset tisuća i sada ih ima nešto manje od 43 tisuće. Kao posljedica HDZ-ovog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz 2004., uz dotadašnju 31.000 ratnih invalida, stiglo je još 36.000 novih zahtjeva za priznanje invaliditeta. Oko četiri petine od ove brojke su navodno oboljeli od PTSP-a. Uzme li se u obzir dosadašnja praksa prema kojoj se pozitivno rješava devedeset posto zahtjeva, uskoro će u Hrvatskoj biti 60.000 ratnih vojnih invalida. Ove godine za braniteljsku populaciju predviđeno je 4,8 milijarde kuna, a prognoze pokazuju da bi zbog novih zahtjeva brojka mogla prijeći šest milijardi. Iduća Vlada će imati velik posao u ovoj sferi jer kada se doda kako u Hrvatskoj državnu pomoć, makar trostruko manju, prima i 60.000 nekadašnjih partizana, ispada kako bi beneficije različitih veteranskih grupacija mogle pojesti deset posto godišnjeg bruto državnog proizvoda. Zato ne iznenađuje da su na nedavnim razgovorima u Bruxellesu stigla ozbiljna upozorenja hrvatskim pregovaračima kako su smanjenja postojećih izdavanja za socijalu nezaobilazan uvjet za pristup Europskoj uniji.

KREŠIMIR ĆOSIĆ predvodi HDZ-ov Savjet za branitelje, koji je osnovao Sanader kao odgovor na SDP-ovu inicijativu Ove se godine održavaju izbori i Sanaderova vlada želi zadržati kakav-takav utjecaj među veteranskim udrugama i njihovim biračkim tijelom. HDZ-ov glavni adut predstavlja Fond hrvatskih branitelja. Fond sada raspolaže s 3,7 milijarde kuna, a uskoro će vrijediti više od 4 milijarde kuna. Unatoč ovakvim iznosima, kada se novci podijele sa skoro pola milijuna polagatelja prava na dionice, proizlazi da će branitelji koji su bili u specijalcima ili gardijskim brigadama, dobiti oko 25.000 kuna, a u prosjeku će se dodijeliti oko 6000 kuna. U razgovorima s predstavnicima obje strane, čini se da jedni i drugi ovo drže kao vlastiti adut. U HDZ-u vjeruju kako će veterani biti zadovoljni kada im za nekoliko mjeseci stignu priznanice s naznačenim iznosima, a u oporbi misle kako će ponuđene cifre izazvati razočaranost.

Ono što Ivo Sanader i Jadranka Kosor sasvim sigurno neće prihvatiti, to su zahtjevi za reviziju popisa branitelja. Pod pritiskom različitih ratnih udruga, Sanader je prošle jeseni formirao Savjet za branitelje u koji su ušli generali bliski vladajućoj stranci: Ivan Basarac, Milenko Filipović, Vinko Vrbanc, Đuro Dečak, Krešimir Čosić i još 15-ak visokih časnika. Na taj način, Sanader je pokušao napraviti dvije stvari. Prije svega, umanjiti značaj koji je dobio ulazak brigadira Ante Kotromanovića u SDP, ali i anulirati kritike kako se u Fondu za hrvatske branitelje nalaze i osobe koje nisu sudjelovale u ratu. Između ostaloga, tada je zaustavljena inicijativa Željka Sačića, bivšeg zapovjednika Specijalne policije za osnivanje Zbora ratnih brigada, koji je namjeravao okupiti nekadašnje gardiste i MUP-ove specijalce. Nakon sastanka sa Sanaderom, Sačić je odustao, a sada ocjenjuje kako Vlada u međuvremenu nije ništa napravila. “Savjet za branitelje do sada nije postigao nikakav rezultat, a vjerojatno i neće. To znači kako nije poštovan dogovor i da će svi branitelji biti vrednovni na isti način, bez obzira jesu li godinama bili na prvoj crti ili kratkotrajno mobilizirani. Brojka od 489.000 je nemoguća jer ne možete u istu skupinu staviti moje specijalce i 70.000 osoba koje su mobilizirane za Oluju, i poslije dva tjedna puštene kućama“, kritičan je Sačić, koji je u međuvremenu pristupio HSLS-u i uključio se u politički život.

Još aktivniji na pridobijanju branitelja su u SDP-u. Krajem rujna 2006., u Zagrebu je osnovana koordinacija 57 udruga iz Domovinskog rata, koji su zahtijevali reviziju članstva u Braniteljskom fondu, ali i smjenu predsjednika HVIDRA-e Josipa Đakića, inače HDZ-ovog saborskog zastupnika. Posebno je važno da su glavni logističari koordinacije, Miodrag Demo i Miro Laco, dužnosnici SDP-ovog poglavarstva Grada Zagreba, što je izazvalo žestoku reakciju Ministarstva branitelja. Ipak, sukob je nastavljen jer Demo i Laco kao nekadašnji istaknuti ratni veterani, imaju snažan ugled među braniteljima. Zagrebačka politika prema braniteljima pokazuje se uspješnom, a svodi se na pronalaženje posla. Tako je u posljednje dvije godine u Zagrebu zaposleno oko tisuću veterana i podijeljeno nekoliko stotina stanova.

Početkom jeseni, Ante Kotromanović, predsjednik SDP-ovog Savjeta za branitelje, planira organizirati socijaldemokratsku konvenciju ratnih veterana na kojoj bi se trebalo okupiti 2000 sudionika Domovinskog rata. Ako SDP pobijedi na parlamentarnim izborima, Kotromanović je najavio reviziju popisa branitelja. Najavljene su radikalne mjere, ukidanje neborbenog sektora i smanjenje broja branitelja sa sadašnjih pola milijuna na približno 337.000.

BRANITELJSKI STRATEG SDP-a Brigadir Ante Kotromanović na čelu je SDP-ova Savjeta za branitelje, koji u slučaju pobjede na izborima najavljuje reviziju popisa branitelja U listopadu 2006., Kotromanović je izradio i prijedlog nacrta dodjele bodova za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Njegov plan favorizira pripadnike profesionalnih postrojbi jer dok Jadranka Kosor i HDZ-ova vlada cjelokupno razdoblje između 15.1.1992. i 30.4.1995. boduju s jednim bodom po danu, SDP-ov braniteljski strateg neka razdoblja namjerava bodovati s 3 i 8 bodova po danu. Napominje da se radi o vremenu u kojem je deblokiran Dubrovnik, a oslobođeni Maslenica, dalmatinsko zaleđe i izvedeno desetak ofenzivnih operacija u kojima su poginule stotine boraca. Pritom ne bi došlo do značajnijeg pritiska na državni proračun jer SDP dionice ne bi dijelio sa 150.000 pripadnika neborbenog sektora. Kako stvari stoje, nastavlja se predizborna bitka za glasove branitelja. U HDZ-u ne namjeravaju odustati od teze prema kojoj je Hrvatsku spasilo pola milijuna sudionika Domovinskog rata, ali niti objaviti njihov popis. Time će vjerojatno dobiti dio glasova, ali već podatak kako će se na stranačkoj listi svih vodećih stranaka naći nekoliko bivših generala, potvrđuje da za razliku od 90-ih, ratni veterani u političkom smislu, više ne stoje na istoj strani.