Objavljeno u Nacionalu br. 599, 2007-05-08

Autor: Eduard Šoštarić

NAJVEĆI VOJNI MANEVAR U HRVATSKOJ

Desant na Jadran 9000 komandosa NATO-a

NACIONAL OTKRIVA pojedinosti masovne vojne vježbe interventnih postrojbi NATO-a, koja će se u suradnji s Hrvatskom vojskom održati od 1. do 12. listopada ove godine na području srednje i sjeverne Dalmacije i Istre

NACIONAL OTKRIVA pojedinosti masovne vojne vježbe interventnih postrojbi NATO-a, koja će se u suradnji s Hrvatskom vojskom održati od 1. do 12. listopada ove godine na području srednje iNACIONAL OTKRIVA pojedinosti masovne vojne vježbe interventnih postrojbi NATO-a, koja će se u suradnji s Hrvatskom vojskom održati od 1. do 12. listopada ove godine na području srednje iOd 1. do 12. listopada 2007. u Hrvatskoj će se održati najveća i po značaju najvažnija međunarodna vojna vježba od utemeljenja hrvatske države pod nazivom “Noble Midas 07”. Približno 9000 NATO-ovih vojnika iz sastava snaga za brzi odgovor i marinskih komandosa (NATO Response Force), 50 ratnih plovila, nosača zrakoplova, amfibija, fregata, krstarica i podmornica, te 60-ak zrakoplova iz sastava članica NATO-a održat će najveću vojnu vježbu NATO-ovih snaga ove godine, i to na području sjevernog i srednjeg Jadrana.

Praktično, ta vježba istodobno predstavlja posljednju prepreku, ali i ulaznicu Hrvatske u NATO s obzirom na to da se u proljeće 2008. na zasjedanju NATO-a u Bukureštu očekuje poziv Hrvatskoj da pristupi punopravnom članstvu. Uspješna provedba vježbe, njezina organizacija, prihvat tolikog broja NATO-ovih vojnika iz više od deset zemalja članica, sposobnost hrvatskih oružanih snaga i stanje ispravnosti njihove vojne tehnike da zajedno s NATO-ovim specijalnim postrojbama djeluju tijekom vježbe umnogome će odrediti poziciju Hrvatske spram očekivanja pozivnice za punopravno članstvo.

Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom 8. prosinca 2006. odobrio održavanje vježbe “Noble Midas 07”, ali tada se nije znalo o koliko složenoj i velikoj vojnoj vježbi se radi. Na političkoj razini najznačajniji za dovođenje vježbe u Hrvatsku bio je hrvatski veleposlanik pri NATO-u Davor Božinović a vojne pripreme za scenarij vježbe povjerene su kapetanu bojnog broda Robertu Hranju, inače načelniku Službe za NATO u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Kolika je važnost ove vježbe pokazuje i činjenica da će se ona prvi put u povijesti NATO-a održati u zemlji koja nije članica Saveza, što je presedan i za Savez, a s druge strane, govori o tome koliko je strateški važna pozicija Hrvatske na moru i njezina buduća uloga u očuvanju sigurnosti na Mediteranu. Kako bi pokazali neku vrstu zahvalnosti za sve napore koje Hrvatska čini u približavanju NATO-u, kao i u borbi protiv terorizma u Afganistanu, dužnosnici NATO-a su odlučili da visoko specijalizirane snage NATO-a koje su dosegle punu operativnost tek prošle godine na summitu u Rigi nakon četiri godine ustrojavanja i obuke održe dosad najveću vojnu vježbu nakon toga upravo u Hrvatskoj.GENERAL BANTZ CRADDOCK vrhovni je zapovjednik savezničkih snaga za EuropuGENERAL BANTZ CRADDOCK vrhovni je zapovjednik savezničkih snaga za Europu

Nekoliko je vrlo važnih elemenata koji će utjecati na konačnu analizu hrvatskog sudjelovanja u vježbi, odnosno na spremnost Hrvatske da postane punopravna članica NATO-a. Prije svega, riječ je o NATO-ovu konceptu “Potpora zemlje domaćina” kojem je cilj učiniti sve u logističkom smislu za prihvat savezničkih snaga na svojem teritoriju, i to kopnom, morem i zrakom. Riječ je o tome da će najvjerojatnije Pula, Zadar i Split biti nositelji organiziranog prihvata NATO-ovih snaga za vježbu. Naravno, neće svih 9000 specijalaca NATO-a biti smješteno na kopnu, ali za jedan dio morat će se osigurati svi uvjeti života i rada na hrvatskoj obali. Valja napomenuti kako Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i hrvatske oružane snage nisu i najodgovornije za sveukupni pozitivni odjek te vježbe nego će to biti jednako odgovoran posao i hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva prometa i veza, Vladina Ureda za odnose s javnošću, Ministarstva vanjskih poslova, gradova na obali i još desetak hrvatskih državnih institucija.


Uz komandose NATO-a, na vježbi će izravno sudjelovati i hrvatske kopnene, pomorske i zračne snage s desetak plovila, desantnim brodom, minolovcem, raketnom topovnjačom, patrolnim brodovima, protuminskim roniocima, vjerojatno i pripadnici desantnih pješačkih snaga iz sastava 4. gardijske brigade, a ne isključuje se mogućnost i sudjelovanja dvaju hrvatskih vojnih helikoptera MI-8 koji su namijenjeni upravo NATO-ovim vježbama. Hrvatske vojne snage u scenariju vježbe odigrat će ulogu snaga suprotstavljenih NATO-u, što je i uobičajeno za zemlju domaćina takvih vježbi.

Izravno na vježbi provjerit će se koliko su hrvatske oružane snage spremne preuzeti ulogu nositelja nadzora i zaštite Jadranskog mora u cijelosti o čemu se ozbiljno razgovara već nekoliko mjeseci, potom koliko će još morati raditi na tome da uključe vlastite vojne snage u NATO-ov koncept snaga za brzo djelovanje i da li koordinirano mogu djelovati na moru s elitnim snagama NATO-a. Hrvatska se dugoročnim planom razvoja obvezala da će njezine snage brzog odgovora biti spremne intervenirati unutar 24 sata u različitim tipovima izvanrednih situacija u zemlji, i za pet dana ako se hrvatske postrojbe šalju u sklopu rotacija NATO-a za brz odgovor izvan Hrvatske.

MICHAEL GROOTHOUSEN,američki admiral, na čelu je pomorskih snaga NATO-aMICHAEL GROOTHOUSEN,američki admiral, na čelu je pomorskih snaga NATO-aU tom stupnju spremnosti stalno će biti jedna motorizirana satnija, satnija za specijalna djelovanja s dijelom postrojbi mornaričkog pješaštva, vod inženjerije, vod nuklearno-kemijsko-biološke zaštite, vod veze, vod vojne policije, transportni vod i sanitetski tim, zrakoplovne postrojbe, i to dežurni dvojac zrakoplova lovaca, dva transportna helikoptera, te dva aviona PC-9 i dva plovila Obalne straže.

Detaljni scenarij vježbe u Jadranu trenutačno se razrađuje, te je u tom smislu predviđeno održavanje Završne planske konferencije u Splitu od 5. do 7. srpnja 2007. U tom je pogledu predviđeno uključivanje stručnjaka iz svih relevantnih područja, uključujući i specijaliste za zaštitu okoliša, kako bi se vježba izvela u skladu s hrvatskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Radi otvaranje dijaloga, kontaktirat će se zainteresirane institucije civilnoga društva. Premda se još uvijek ne zna potpuni scenarij vojne vježbe u listopadu, Nacional je doznao kako će tijekom dvotjednih manevara u Jadranu pomorske snage NATO-a iz sastava snaga za brzi odgovor uvježbavati otkrivanje i pronalazak neprijateljskih podmornica, iskrcavanje na obalno područje desantnim snagama uz potporu 60-ak zrakoplova, potom helikoptersko prevoženje specijalaca s brodova na kopno i tome slično.

NATO-ove snage za brzi odgovor razvijene su kao posljedica novog strategijskog koncepta u kojem je brzina djelovanja jedan od presudnih faktora za uspješnost misije. NATO se u jednom trenutku našao pred raskrižjem. Danas je teško zamisliti hladno-ratovsku situacija frontalnog sukoba vojski, s jasno izraženom bojišnicom. Novi izazovi terorizma izveli su NATO iz vlastitog dvorišta. Suvremene prijetnje dodatno otežavaju djelovanje vojnih snaga koje moraju biti brzo raspoređene, spremne i autonomne na terenu. Uz to, sve se takve prijetnje događaju uglavnom na područjima koja su vrlo udaljena od nacionalnih teritorija. NATO se ubrzano poslije Praga nastavio pripremati za sukob s globalnim terorizmom.

Jedna od ključnih promjena unutar NATO-a bilo je i ustrojavanje NATO-ovih snaga za brzi odgovor. To su postrojbe na iznimno visokoj tehnološkoj razini, visoke sposobnosti, spremne da u najkraćem vremenu budu raspoređeno bilo gdje. Naravno, ne može se govoriti o stajaćoj vojsci NATO-a u pravom smislu te riječi. Kako bi snage za brzi odgovor uopće mogle djelovati trenutačno, bilo je potrebno na političkoj razini, unutar rotacija vojnika, postići dogovor o tzv. transferu nadležnosti, odnosno stvoriti takve vojne snage bez nacionalnih ograničenja koja su uvijek bila velika smetnja za brzo djelovanje NATO-a bilo gdje. Na nacionalnoj odgovornosti odobrenja slanja vlastitih vojnika počivao je stari NATO. U praksi danas to znači kako su postrojbe brzog odgovora u ovlasti vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga za Europu, a to je trenutačno američki general Bantz John Craddock. Snage za brzi odgovor sastoje se od multinacionalnih kopnenih, pomorskih i zračnih komponenti specijalnih snaga. Broje više od 20 tisuća pripadnika koji mogu biti spremni za razmještaj u roku pet dana od zaprimanja zapovijedi i biti samostalni na terenu u trajanju mjesec dana ili više. Snage brzog odgovora su predviđene za razmještanje na bilo kojem dijelu svijeta ako tako odluči Sjevernoatlantsko vijeće, vrhovno političko tijelo NATO-a koje čine ministri vanjskih poslova svih zemalja članica. Misije u kojima snage mogu djelovati su široke i obuhvaćaju neborbene evakuacije, humanitarne misije, operacije odgovora na krize, očuvanje mira, protuterorizam, operacije nadzora embarga pa sve do borbenih operacija.

Snage za brzi odgovor sastoje se od kopnene komponente razine brigade, mornaričkih namjenskih snaga sastavljenih od jedne borbene skupine nosača zrakoplova, amfibijske skupine, zrakoplovne komponente koja ima sposobnost izvršiti do dvije stotine akcija dnevno, a uz sve to snage raspolažu i specijalnim postrojbama. Riječ je o postrojbama koje prve dolaze i prve odlaze s područja krize kad pripreme uvjete za dolazak većih savezničkih snaga. Snage brzog odgovora su službeno predstavljene 15. rujna 2003. u Brunsumu, jednom od triju zapovjedništava Savezničkih snaga za Europu osim Napulja i Lisabona. Tada su imale 9500 pripadnika, a godinu dana poslije, kad su dosegle početnu operativnu sposobnost, brojile su 17 tisuća pripadnika. Prošle godine u studenome postigle su punu operativnu sposobnost i imaju oko 25 tisuća vojnika.

Akciju predvode američki generali

Vojne manevre, koji će se od 1. do 12. listopada održavati na Jadranu, predvodit će general Bantz Cradock, zapovjednik svih NATO-ovih operacija u Europi. S njim će zapovjedati admiral Henry Ulrich, koji je na čelu interventnih snaga stacioniranih u Napulju, te admiral Michael Groothousen, šef pomorskih snaga NATO-a. Za djelovanje postrojbi koje će vježbati u Hrvatskoj nije potreban pristanak nacionalnih tijela vlasti.

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika