Objavljeno u Nacionalu br. 600, 2007-05-15

Autor: Dean Sinovčić

INTERVIEW

Dubravko Merlić - dobitnik najveće svjetske tv nagrade

POZNATI NOVINAR HRT-a prošlog tjedna u Luzernu sa suprugom Željkom Ogrestom osvojio je 'Zlatnu ružu' za emisiju 'Piramida' u kategoriji najboljeg showa: u razgovoru govori o trijumfu, tv- produkciji, honorarima na HRT-u i počecima karijere

Merlić s nagradom 'Zlatna ruža' koja postoji već 44 godine i dodjeljuje se u sedam kategorija, a kategorija 'show' se smatra najtežom; u konkurenciji za nagradu uz 'Piramidu' je bilo još osam emisija iz šest zemalja, a ukupno je bilo prijavljeno 358 emisija iz 32 zemljeMerlić s nagradom 'Zlatna ruža' koja postoji već 44 godine i dodjeljuje se u sedam kategorija, a kategorija 'show' se smatra najtežom; u konkurenciji za nagradu uz 'Piramidu' je bilo još osam emisija iz šest zemalja, a ukupno je bilo prijavljeno 358 emisija iz 32 zemljeNakon samo četiri godine postojanja producentske tvrtke Castor Multimedia, njezini vlasnici Dubravko Merlić i Željka Ogresta prošlog su tjedna osvojili u Luzernu “Zlatnu ružu” za emisiju “Piramida” u kategoriji najboljeg showa. “Zlatna ruža” je jedna od najvećih svjetskih televizijskih nagrada i Dubravko Merlić je njezino osvajanje usporedio s bob ekipom afričke zemlje koja prvi put dolazi na zimsku olimpijadu i osvaja zlatnu medalju. Doista, nikada niti jedna emisija s Hrvatske televizije nije bila u konkurenciji za “Zlatnu ružu”, da bi ove godine Merlić kandidirao “Piramidu” i pobijedio u prvom pokušaju.

Za Merlića je ovo trijumfalan povratak televiziji nakon što je 2001. napustio HTV kako bi dvije godine proveo kao šef korporativnih komunikacija u Plivi. Godine 2003. vratio se tako što je sa suprugom Željkom Ogrestom utemeljio producentsku kuću Castor Multimedia te na HTV plasirao dvije emisije, “Piramidu” i politički “Kontraplan” čiji je i sam voditelj. S obzirom na to da je devedesete proveo na HTV-u vodeći emisije kao što su “Slikom na sliku” i “Jedan plus jedan” nije mu bilo teško prilagoditi se novim vremenima u kojima su vanjske produkcije kao što je njegova od iznimne važnosti za svaku televiziju.

NACIONAL: Kada ste slali aplikaciju za nagradu “Zlatna ruža” poslali ste jednu emisiju “Piramide”. Kako ste se odlučili upravo za tu emisiju koja vam je na kraju donijela prvu nagradu?
- Iako pravila “Zlatne ruže” nalažu da se pošalje jedna emisija koja je nastala tijekom sezone 2006./2007., koju god emisiju da sam poslao cijenila bi se struktura emisije, elementi formata, više nego sama pojedinačna emisija. Žiri “Zlatne ruže” gledao je emisiju koja je bila emitirana 10. siječnja, a gosti su bili Nataša Bebić, Branislav Glumac i Đuro Perica. Ta emisija sa zaista fantastičnim sudionicima imala je sve ono što na najbolji način karakterizira format, a to su ratoborni gosti jakog sučeljavanja mišljenja, tako da su već u prvom krugu iskoristili svoje pravo na replike, što znači da su u emisiju ušli dobro psihološki pripremljeni te da su o temama imali i čvrsta stajališta i sve potrebite informacije.

S GLUMCEM BENOM KINGSLEYJEM 1996. godine na filmskom festivalu u Puli kada su Dubravko Merlić i Željka Ogresta vodili press konferencijeS GLUMCEM BENOM KINGSLEYJEM 1996. godine na filmskom festivalu u Puli kada su Dubravko Merlić i Željka Ogresta vodili press konferencije NACIONAL: Koji su razlozi visoke gledanosti “Piramide” u nas? Je li to zato što Hrvati vole gledati ljude dok se svađaju na televiziji?
- Bit formata je u tome što gledatelji prvi put vide poznate osobe u situacijama u kojima ih dosad nisu vidjeli. Vide pjevača koji ne pjeva i ne govori o glazbi nego o politici, vide sportaša koji ne trči već govori o politici, Papi ili homoseksualizmu, a na kraju vide političara koji konačno može čuti nekog tko ne dolazi iz istog političkog lonca i koji mu kaže sve iz dubine duše. Mislim da je bit tog formata ta „politička nekorektnost“ koja omogućuje svima govoriti onako kako govore kod kuće. Svi mi govorimo doma o politici, školstvu, sportu, korupciji. Mi smo tu realnost prenijeli u emisiju. Glavna je emocija natjecatelja koja gledatelje povuče da zovu i 15 puta tijekom emisije i glasuju. Imali smo primjer umirovljenice iz malog sela u Slavoniji koja je glasovala za jednu glumicu čak 1400 puta u 60 minuta. Poslije nam je ta umirovljenica poslala poruku da je zvala i glasovala za tu glumicu iako je ne poznaje, nego ju je privuklo to što je glumica govorila. Pritom je gospođa potrošila velik novac, oko 700 kuna, što je možda polovica njezine mirovine.


NACIONAL: Zanimljivo je kako “Piramida” izgleda u drugim zemljama u kojima ste prodali licenciju. U Srbiji se kroz raspravu dolazi do ruba incidenta dok je u Sloveniji to vrlo mirna emisija. Znači li to da emisija ovisi o političkoj ili nekoj drugoj klimi u pojedinoj zemlji prikazivanja?
- Mislim da će emisija uvijek ovisiti manje o politici a više o mentalitetu nacija. Kada su me zvali iz tvrtke Adrenalin iz Beograda, znao sam da je "Piramida" za otvorene i temperamentne Srbe idealna forma. Za Sloveniju sam znao da će se pojaviti isti problem kao u Hrvatskoj a to je kako sredinu u kojoj se zna kada se govori i što se govori „navući“ da bude opuštena. Pokazalo se da u Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, “Piramida” odlično funkcionira i donosi iznenađenja i za njih same. Primjerice, u Crnoj Gori se “Piramida” počela emitirati prije četiri tjedna i u četvrtoj emisiji imali su 50 tisuća poziva u sat vremena. Ako znamo da Crna Gora ima 400 tisuća stanovnika onda je simbolički svaki osmi zvao u emisiju. Ta emisija na privatnoj postaji RTV Atlas već sad je gledanija od njihova Dnevnika. Sigurno je da će emisija utjecati na karakter talk showova i političkih kampanja u tim zemljama kao što se već dogodilo i kod nas kada su gotovo sve televizije u sučeljavanjima kandidata imale pravilo o jednoj minuti i replici od 30 sekundi. Mislim da emisija ima puno slojeva koje bi trebalo analizirati ali to nije moj posao. Meni je samo drago što imamo formulu koja svugdje napravi neku programsku i financijsku senzaciju.

NACIONAL: Na konferenciji za novinare u Zagrebu u povodu osvajanja “Zlatne ruže” činilo se da vam je ova nagrada satisfakcija zbog napada novinara i nekih saborskih zastupnika na vas.
- Rekao sam to kako bih dobronamjerno upozorio sve one koji su dio TV industrije da se konačno svi moramo fokusirati na rezultat. Donosi li neki projekt gledanost, je li društveno relevantan, donosi li novac kroz reklame i telefonske pozive. Novac nije tako grozna kategorija kao što se često piše u Hrvatskoj kada se piše o vanjskim tv-produkcijama, nego je uz ostale segmente dobar pokazatelj vrijedi li nešto ili ne. Nažalost, tiskani mediji često govore o svotama koje se isplaćuju vanjskim produkcijama, a da se nikad ne pitaju koliki je profit televizije koja to emitira. Ne može Castor Multimedia napraviti posao ako to ne želi druga strana. Meni je, dakle, samo žao što se stvari ne gledaju na poslovan način. Zato sam rekao da je nagrada došla kao najbolji odgovor svima onima koji su imali problem s nama, više osobne i klanovske prirode nego zbog stvarnih razloga.

NACIONAL: Kako komentirate nastup Rade Leskovca u emisiji “Piramida” koji je izazvao negativne reakcije dijela publike te je bio povod za odlazak urednice Tanje Šimić s HTV-a?
- Rade Leskovac ima legimititet nastupati u svim javnim glasilima Hrvatske, a posebno u programima HTV-a koja mora biti dostupna svim građanima Hrvatske, pa onda i predstavnicima nacioinalnih manjina. Želim naglasiti da razumijem povrijeđenost dijela braniteljske populacije pa smo zbog toga njima već u sljedećoj emisiji izrazili žaljenje. Inače, Leskovčevo gostovanje iskorišteno je za neke druge potrebe, a “Piramida” je trebala biti kolateralna žrtva. No, čini mi se da su pokretači cijelog slučaja brzo shvatili da je politički preozbiljno i neodgovorno zabranjivati govoriti i uvoditi verbalni delikt da bi se postiglo neke manje, parcijalne ciljeve. Evo, i u petak na konferenciji za novinstvo u povodu dodjele “Zlatne ruže” “Piramidi”, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Vanja Sutlić javno je potvrdio da Tanja Šimić nije otišla zbog “Piramide”.

Željka Ogresta i Dubravko Merlić osnovali su 2003. producentsku tvrtku Castor Multimedija koja proizvodi 'Piramidu' i 'Kontraplan'.Željka Ogresta i Dubravko Merlić osnovali su 2003. producentsku tvrtku Castor Multimedija koja proizvodi 'Piramidu' i 'Kontraplan'. NACIONAL: Optuživali su vas da uzimate previše novca od HTV-a.
- Smiješan je taj termin „uzimamo“. Mi imamo poslovni Ugovor koji zadovoljava obje strane. Malo ću se našaliti pa ću reći da je “Zlatna ruža” za najbolji Show 2007. godine dokaz da možda, kako vi kažete, “uzimamo“ premalo.

NACIONAL: Pisalo se da za “Piramidu” i “Kontraplan” vaša medijska kuća dobiva ukupno 3,2 milijuna kuna po sezoni.
- Neću govoriti o svotama jer to nisam nikada radio, nisam ih ni potvrđivao ni demantirao pa to neću ni ubuduće. Mi imamo poslovni ugovor, i to ne Željka ili ja osobno nego dva pravna entiteta, HTV i Castor Multimedia. Taj ugovor sigurno ne bi opstao da obje strane nisu zadovoljne. Tu prvenstveno mislim na HTV koji je moćna kompanija i koji sigurno zna zašto posljednje tri godine potpisuje ugovor za “Piramidu” i dvije godine za “Kontraplan”. Prema mojim saznanjima, a to će potvrditi svi koji su na HTV-u, “Piramida” donosi četiri do šest puta veću zaradu HTV-u no što je uloženo, a ulog u emisiju nije samo ono što se po ugovoru plaća Castor Multimediji nego i ono što HTV daje kroz koprodukcijske obveze. Navest ću da je samo prihod od telefonskih poziva u prve dvije sezone bio dva i pol milijuna eura ili oko 17 i pol milijuna kuna. Tome treba dodati i pune reklamne termine ispred i unutar naše emisije.

NACIONAL: Problem je što se još prije desetak godina vaše ime spominjalo u kontekstu korištenja novinarstva radi zarađivanja novca pa je tako Vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva 1998. raspravljalo koristite li vi emisiju “Slikom na sliku” za emitiranje neformalnih sponzorskih priloga.
- Vratit ću vaše čitatelje u to doba. “Slikom na sliku” je nasilno politički ukinuta 1996., direktivom iz ureda Franje Tuđmana a proveli su je generalni direktor Ivica Mudrinić, glavna urednica Hloverka Novak Srzić i urednik Informativnog programa Obrad Kosovac. Dvije godine kasnije bio sam jedan od utemeljitelja Foruma 21 i aparat se opet pod vodstvom Ivice Mudrinića pokrenuo da bi i mene difamirao. Optužbe su bile teške, HND je o tome raspravljao i donio općenit zaključak o tome što bi se smjelo, a što ne. No najvažnije, interna istraga koju je proveo Mudrinićev istražiteljski tim nije našla ništa sporno. No, taj izvještaj koji s mene skida ljagu nije nigdje objavljen, za razliku od neutemeljenih optužbi koje je Mudrinić poslao na sve strane, od Hine do svih ostalih redakcija. Dakle, cilj je bilo difamiranje, a ne stvarni problem. Inače, zgodno je kako mi je Mudrinić još tijekom te svoje akcije difamiranja pokušao objasniti da on mora raditi svoj posao, ali da mi, eto, možemo biti dobri privatno. Time mi je zapravo potvrdio da je akcija bila smišljena samo zbog difamiranja.

NACIONAL: Koje su to bile vaše ideje i kapaciteti u koje ste u tom trenutku vjerovali i koji su bili zalog uspjeha?
- Nisam bio početnik u tom poslu zato što sam sve što sam radio na HTV-u napravio kao neka vrsta internog producenta. Dakle, dobili bismo prostor za neku emisiju onda bismo u načelu sami iskreirali emisiju, sami izabrali sve suradnike, grafičke dizajnere, režisere te bi došli do totalnog proizvoda. Tako je nastala emisija “Slikom na sliku”. Od Mire Lilića, Bože Sušeca i Vanje Sutlića je krenula ideja da treba promijeniti emisiju “TV Izbor”, pa smo krenuli na posao. Ja sam dao ime, oformile su se stalne produkcijske jedinice, Denis Latin i ja smo u prvo vrijeme toj emisiji dali voditeljski pečat. Poslije sam po istom principu radio “Jedan plus jedan” s Tihomirom Ladišićem i Brankom Lentićem. Zato mi se čini da je to princip po kojem sam prije radio unutar kuće, stvaranje emisije kao totalnog proizvoda, tako da mi sada to nije bila novost. Emisiju “Kontraplan” osmislio sam s temeljnom idejom da u silnoj poplavi razgovornih emisija o aktualnim temama napravimo nešto drugačije. I kad smo uspjeli, vidio sam da je postalo opće mjesto da se svi hvale kako stavljaju goste izvan studija na linkove. Nama je to bilo koncepcijski bitno jer smo procijenili da će donijeti svježinu zbog dosta razloga koji su se pokazali točnima.

NACIONAL: Počeli ste surađivati s HTV-om iako vam je u to vrijeme bilo ponuđeno da se vratite na HTV kao urednik.- To nije točno. Nikada mi nije bilo ništa konkretno ponuđeno, a ono posredno, nije bilo dovoljno ozbiljno.

NACIONAL: Nije bilo financijski dovoljno ozbiljno?
Ne, nego u smislu odgovornosti. Ako sam 2001. otišao s HTV-a kao urednik informativnog programa, onda je malo glupo vratiti se na HTV kao novinar s neodređenim opsegom posla. Uz to, i tada, a posebno sad nakon “Zlatne ruže” jasno je da mi je profesionalna sudbina u nezavisnoj tv-produkciji.

NACIONAL: Što ste naučili radeći u Plivi a što vam je pomoglo u vođenju Castor Multimedije?
- Naučio sam puno. To je za mene bilo jedno od najdragocjenijih iskustava i samo mogu zahvaliti Željku Čoviću, direktoru Plive, što sam tamo mogao provesti dvije godine te naučiti puno o vođenju tvrtke. To su uglavnom neke intimne spoznaje koje ne bih želio u potpunosti dijeliti s javnošću. Za sada, uz Željku, uza se imam Željka Matića koji je u ovom trenutku na tržištu najbolji novinar za političke emisije, i odličnu, talentiranu mladu novinarku Anu Jergović. Nas četvero smo kraetivna jezgra dviju emisija koje proizvodi Castor Multimedia. S nama odlično surađuje produkcijski dio ekipe s HTV-a koji vodi redatelj Danko Volarić. Mislim da smo gotovo savršeno ujedinili ta dva segmenta.

NACIONAL: Željko Matić, vi, vaša supruga, svi potječete s radiostanica na kojima ste počeli raditi osamdesetih godina. Što se to tada moglo naučiti na radiostanicama?
- Prvo, to je nešto što je početkom osamdesetih generacijski izišlo iz novog vala a zatim su se krajem osamdesetih, u zrelo doba socijalizma, neki mediji otvorili prije od drugih. Prvo omladinski mediji poput Mladine, Poleta te Radija 101, a zatim su se otvorile i druge radiostanice. Televizija se otvorila posljednja, tek nakon izbora. Ja sam se 1987. zaposlio na Radio Zagrebu i mi smo već tada mogli raditi neke stvari koje su starijim kolegama bile nezamislive. Imali smo i mi problema ali to više nije bilo vrijeme kada su se ljudi micali i nestajali, to je bilo vrijeme kada su se osjećali novi vjetrovi. Početkom devedesetih prebacili smo se na televiziju koju je trebalo osvježiti. Svi koji su krajem osamdesetih stasali na radiju i oko radija, sada rade i vode glavnu riječ u televizijskom mediju.

NACIONAL: To je generacija novinara koji se u devedesetima okupila u Forumu 21 koji na kraju nije slavno završio, uz podosta međusobnog optuživanja.
- Ideja Foruma 21, kako je ja vidim, bila je kratkoročna. Željeli smo da u Hrvatskoj proradi tržište i da se otvori televizijski prostor kako bismo mogli raditi. Kada je 2000. došlo do nove situacije u društvu i kada se moglo početi raditi, postalo mi je apsurdno vrtjeti iste teme. Televizijski posao je prepun ljudi koji su orijentirani na sebe jer je to takva vrsta posla i naravno da se svi nisu slagali, da je bilo svađa i podmetanja, ali meni je drago da dan-danas svi ti ljudi nešto rade, i oni koji su bili u Forumu 21 i oni koji su bili žestoko protiv.

NACIONAL: Što vas još, osim televizije, veseli?
- Najbitnija mi je moja obitelj. Imam i neke male hobije za koje imam sve manje i manje vremena. Glazba je moj najveći hobi, sviranje gitare i slušanje jazza.

Demokratski reality

NACIONAL: Jesu li vam iza kulisa osvajanja nagrade rekli zašto je upravo “Piramida” nagrađena kao najbolji show?
- Njima je najimpresivnije bilo to što je “Piramida” potpuno svježa kombinacija elemenata inače prisutnih u pojedinim žanrovima poput game showa, talk showa, a prepoznali su i neke elemente realityja. No, mislim da ih je prije svega oduševila mogućnost da se o i te kako ozbiljnim temama može razgovarati u zabavnom, atraktivnom okruženju pa se često upotrebljavao termin „demokratska zabava“.

Biografija

  • Rođen 28. travnja 1960. u Zagrebu
  • 1983. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  • 1984.-1986. profesor hrvatskog jezika
  • 1984.-1990. novinar i urednik na Radio Zagrebu
  • 1990.-2001. novinar i urednik na HTV-u
  • 1990.-1991. urednik i voditelj Vijesti Drugog programa
  • 1992.-1996. urednik i voditelj emisije “Slikom na sliku“
  • 1997. studijska godina na CBS-u
  • 1998. - 1999. urednik i voditelj emisije “Jedan na jedan“
  • 2000. - 2001. urednik Informativnog programa HTV-a
  • 2001. - 2003. direktor korporativnih komunikacija Plive
  • 2003. osnovao producentsku tvrtku Castor Multimedia
  • 2004. početak emitiranja “Piramide“
  • 2005. početak emitiranja “Kontraplana“

Vezane vijesti

Dubravko Maurović preuzeo javni sektor u HP-u

Dubravko Maurović novi je menadžer za javni sektor u tvrtki Hewlett-Packard Hrvatska (HP), gdje je zadužen za najveće korisnike u državnoj upravi.… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika