Skupina Handicap International objavila je u srijedu u svom izvješću da oko 400 milijuna ljudi u svijetu živi i radi u minskim poljima. Više od 13.000 civila ubijeno ili ranjeno zadnjih godina pri eksploziji zaostalih kazetnih bombi, no stvarna brojka vjerojatno je mnogo puta veća. Nadalje se navodi kako nakon oružanih sukoba "neeksplodirane kazetne bombe pretvaraju domove, životne i društvene sredine nekih 400 milijuna ljudi u istinska minska polja".

Predstavnici iz gotovo 50 država pripremat će u Limi, glavnom gradu Perua, od 23. do 25. svibnja nacrt zabrane te vrste oružja. Izaslanici 46 zemalja u veljači su na skupu u Oslu dogovorili do iduće godine donijeti zabranu korištenja, proizvodnje, prijevoza i skladištenja tog oružja koje je opasno godinama nako što je bilo izbačeno". Države koje proizvode kazetne bombe poput SAD-a, Rusije i Kine nisu u Oslo poslale svoje izaslanike te su jasno dale do znanja da neće podržati zabranu. Te države tvrde da moraju zadržati opciju kazetnih bombi kao oružja za obranu.

Britanija je postala prva velika vojna sila koja je u ožujku zabranila jednu inačicu tog oružja te će u budućnosti koristiti samo oružje koje ima samorazarajući mehanizam, a takvu su odluku organizacije ocijenile nedovoljnom i zahtijevaju potpunu zabranu.

Britanija i SAD koristile su tisuće komada kazetnih bombi tijekom invazije na Irak 2003., a Izrael je takvo oružje masovno koristio u južnom Libanonu ljeti 2006., u borbi protiv pokreta Hezbollah.

Prema Handicap International 98 posto žrtava kazetnih bombi su civili "ubijeni ili ranjeni po povratku svojim domovima nakon prestanka sukoba ili pri obavljanju redovitih dnevnih poslova".